Kako je Radonjić istakao za Standard, Crna Gora mora dodatno ojačati vladavinu prava, reformisati pravosuđe i pokazati konkretne rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala kako bi uspješno završila pregovore sa Evropskom unijom.

Osvrnuo se i na uticaj budućeg članstva na male biznise, položaj mladih nakon ulaska u EU, značaj regionalne saradnje i odnosa sa Hrvatskom, kao i na reformske procese koji bi, kako je istakao, trebalo direktno da unaprijede kvalitet života građana.

STANDARD: Koje su trenutno najveće prepreke na putu Crne Gore ka EU?

RADONJIĆ: Među najvećim izazovima u završnoj fazi pristupnih pregovora Crne Gore s Evropskom unijom su dodatna konsolidacija vladavine prava, dovršetak reforme pravosuđa i obezbjeđivanje ubjedljivog bilansa ostvarenih rezultata u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

U tom kontekstu, važno je naglasiti da će do kraja pregovora biti neophodno usvojiti najavljene promjene Ustava, kojima se predviđa inovirani sastav i postupak imenovanja Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta u cilju njihovog funkcionisanja, kao i to da predsjednik i članovi Vlade ne uživaju imunitet za krivična djela protiv službene dužnosti. Promjene Ustava doprinijeće unapređenju nezavisnog, profesionalnog i pouzdanog pravosuđa te jačanju principa vladavine prava i odgovornosti nosilaca najviših funkcija u izvršnoj vlasti, a za njih je potrebno obezbijediti neophodnu kvalifikovanu većinu u Skupštini, što će biti poseban izazov imajući u vidu trenutnu političku dinamiku u crnogorskom parlamentu. Izazov ostaje i popunjavanje ključnih pravosudnih instanci, u prvom redu Ustavnog suda, kroz imenovanje preostalih sudija, što je proces za koji je takođe potrebna kvalifikovana većina u Skupštini i koji je već duži vremenski period na čekanju.

Na kraju, kako bismo demonstrirali da reformisani sistem za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala daje konkretne i održive rezultate, biće potrebno poboljšati bilans rezultata u dijelu pravosnažnih presuda za navedena krivična djela.

SATNDARD: Kako će ulazak u EU uticati na male biznise?

RADONJIĆ: Nedavno potpisani ugovori o kreditu sa Evropskom investicionom bankom (EIB) konkretan su primjer podrške Evropske unije strateškom cilju Crne Gore da postane prva naredna država članica EU do 2028. Ono što je važno istaći, u kontekstu navedenog pitanja, je činjenica da je jedan od potpisanih ugovora o kreditu, u vrijednosti od 50 miliona eura, posvećen upravo malim i srednjim preduzećima i trebalo bi da doprinese njihovoj boljoj energetskoj efikasnosti, dekarbonizaciji i inovacijama. Krajnji cilj ove kreditne linije je da se crnogorski biznisi upodobe zahtjevima evropskog tržišta, kroz bolju regionalnu povezanost i energetsku tranziciju.

Punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji omogućiće bolje poslovno okruženje i manje administrativnih barijera za mala i srednja preduzeća, kao i značajno veće izvore finansiranja kroz različite fondove i programe EU. Novi pravno-administrativni okvir i finansijska podrška EU djelovaće podsticajno u smislu unapređenja konkurentnosti, pospješivanja inovacija i uvođenja savremenih tehnologija. Drugim riječima, punopravno članstvo u EU će značiti unapređenje kvaliteta proizvoda i usluga, više prilika za izvoz i, u konačnici, bolji ekonomski uspjeh na širem evropskom tržištu. Na ovaj način, mala i srednja preduzeća će doprinijeti diversifikaciji crnogorske privrede, smanjenju nezaposlenosti i ukupnom ekonomskom napretku Crne Gore.

STANDARD: Da li postoji opasnost da će mladi još više odlaziti nakon ulaska u EU i kako će to uticati na ekonomiju? Koju strategiju država treba da primijeni kako bi zadržala mlade?

RADONJIĆ: Sagledavajući iskustva država koje su u prethodnom periodu pristupile Evropskoj uniji, može se doći do zaključka da postoji realna mogućnost da i u slučaju Crne Gore nakon učlanjenja dođe do pojačanog ,,odliva mozgova’’ tj. odlaska obrazovanog i kvalifikovanog stanovništva u druge države članice Evropske unije. Ovaj trend posljedica je činjenice da članstvo u Evropskoj uniji daje mogućnost slobodnog kretanja radne snage, koja prirodno traži okruženje sa boljim platama i uslovima rada, povoljnijim poslovnim okruženjem, a samim tim i mogućnostima profesionalnog napredovanja.

Stoga bi u periodu prije članstva trebalo intenzivirati javnu raspravu na temu stvaranja uslova kako bi se obrazovano i kvalifikovano stanovništvo ili zadržalo u Crnoj Gori ili, tzv. cirkularnom migracijom, vratilo u zemlju nakon obrazovanja i profesionalnog usavršavanja u drugim državama članicama, i tako dalo konkretan doprinos dugoročnom razvoju Crne Gore. Da bi se ostvario ovaj cilj potrebno je unaprijediti kvalitet obrazovanja u Crnoj Gori i podsticajno okruženje za inovacije, poboljšati uslove rada i, ukupno gledano, životni standard i kvalitet života u Crnoj Gori.

STANDARD: Kakav je Vaš stav u odnosu na, prema ocjeni mnogih, ključna Poglavlja – 23 i 24 (pravosuđe i temeljna prava i pravda, sloboda i bezbjednost? Da li je borba protiv korupcije u Crnoj Gori stvarna ili formalna?

RADONJIĆ: Vladavina prava i s njom povezana borba protiv korupcije i organizovanog kriminala nijesu bez razloga suština pristupnih pregovora sa Evropskom unijom. Od stabilnosti vladavine prava zavisi uređenost i pravna sigurnost u svim segmentima društveno-političkog života, kao i u oblasti ekonomije. U svjetlu ove činjenice, prirodno je insistiranje Evropske komisije na efikasnoj borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, a u kontekstu približavanja Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.

Utisak je da su u domenu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala vidljivi konkretni pomaci, ali puni efekat tih pomaka tek treba da bude vidljiv. Ovdje prvenstveno mislim na činjenicu da intenzivne aktivnosti Specijalnog državnog tužilaštva, koje se ogledaju u istragama i optužnicma usmjerenim protiv organizovanih kriminalnih grupa ne prati odgovarajući tempo donošenja pravosnažnih sudskih presuda od strane crnogorskih sudova. Upravo se kroz pravosnažne presude mjeri puna funkcionalnost reformisanog sistema i na taj način se zaokružuje ono što je obaveza iz završnih mjerila u poglavljima 23 i 24, a to je uspostavljanje solidnog i održivog bilansa rezultata u dijelu istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda u oblastima korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala.

STANDARD: Da li bi za Crnu Goru dugoročno bilo dobro da i ostale države Zapadnog Balkana postanu članice EU?

RADONJIĆ: Kao država koja njeguje dobrosusjedske odnose i aktivno doprinosi regionalnoj saradnji, Crna Gora u kontinuitetu zastupa stav da je napredak svake pojedinačne države regiona – shodno principu zasnovanom na zaslugama – zapravo napredak regiona u cjelini, i u tom smislu radujemo se napretku u pristupnim pregovorima svih naših susjeda.

Vjerujemo u evropsku perspektivu cjelokupnog regiona i smatramo da će članstvo u Evropskoj uniji donijeti ogromne benefite za naše države, u prvom redu mir, stabilnost i prosperitet. Biti dio takvog regionalnog okruženja, stabilnog i integrisanog u Evropsku uniju, bila bi izuzetno povoljna okolnost za Crnu Goru i njen dugoročni razvoj.

STANDARD: Koliko su za Crnu Goru važni suštinska saradnja i dobri odnosi sa Hrvatskom?

RADONJIĆ: Prije svega, važno je istaći da je regionalna saradnja jedan od ključnih elemenata pristupnih pregovora, ali i ukupnog demokratskog i ekonomskog razvoja Crne Gore. U tom smislu, suštinska saradnja i dobri odnosi sa susjednom Hrvatskom, koja je država članica EU i naša saveznica u okviru NATO-a, od nemjerljivog su značaja za Crnu Goru.

Izuzetno cijenimo činjenicu da je Hrvatska od početka naših pristupnih pregovora pružala dragocjenu političku i ekspertsku podršku Crnoj Gori, a vjerujemo da će se otvorena pitanja koja imamo riješiti u konstruktivnom duhu i da neće opterećivati evropski put Crne Gore.

STANDARD: Šta građani/ke u Crnoj Gori najmanje razumiju kada je riječ o EU integracijama?

RADONJIĆ: Činjenica koje građani u ovoj fazi vjerovatno nijesu u potpunosti svjesni je to da pridruživanje Evropskoj uniji nije neki udaljeni birokratski postupak, već proces koji će se direktno, konkretno i dugoročno reflektovati na njihovu svakodnevicu.

Po pristupanju Evropskoj uniji imaćemo potpuno nov pravni okvir, koji, u skladu s Ustavom Crne Gore, ima supremaciju u odnosu na naše nacionalno zakonodavstvo. U tom smislu, trebalo bi dodatno raditi na podizanju svijesti o tome šta čini pravo Evropske unije i na koji način se ono primjenjuje u državama članicama, kao i o tome da usklađivanje s pravom EU nije proces koji će se završiti danom pridruživanja Evropskoj uniji.

Za sve države članice, pa tako i za nas, važiće podjednako primarno zakonodavstvo tj. osnivački ugovori EU, kao i sekundarno zakonodavstvo, koje čine regulative, direktive, odluke i mišljenja.

Dio ovog procesa podizanja svijesti kod ukupne javnosti je i detaljno informisanje građana o svim izmjenama našeg zakonodavstva u skladu s pravnom tekovinom EU do kojih je došlo posljednjih mjeseci, imajući u vidu da se proces pregovora u završnoj fazi odvija prilično brzo zbog čega građani često nijesu u prilici da isprate sve novine u našem pravnom sistemu.

Uporedo s podizanjem svijesti o pravu EU trebalo bi raditi i na dodatnom približavanju građanima institucionalne strukture i načina donošenja odluka unutar sistema EU, kako bismo se blagovremeno i na najbolji način pripremili za novi institucionalni život i kulturu unutar Evropske unije.

STANDARD: U kojoj mjeri reforme koje traži EU stvarno mijenjaju život običnih ljudi?

RADONJIĆ: Reforme koje se sprovode u okviru pristupnih pregovora suštinski i opipljivo mijenjaju svakodnevicu običnih ljudi u svim sferama društvenog života.

Tako se, na primjer, reformama u okviru poglavlja 1 stvaraju uslovi da građani dobiju kvalitetne i sigurne proizvode po evropskim standardima, ali i da naši proizvodi mogu doći do evropskog tržišta po istim kriterijumima. Isto tako, reformama u okviru poglavlja 2 stvaraju se uslovi za slobodno kretanje radnika i zaposlenje naših građana u svim drugim državama članicama EU. Reformama se takođe stvaraju uslovi za osnivanje preduzeća i lakše poslovanje na nivou EU (poglavlje 3), uplate prema inostranstvu bez dodatnih troškova (poglavlje 4), veću transparentnost u procesu javnih nabavki (poglavlje 5).

Takođe, reformskim procesima se uspostavljaju pravila koja podrazumijevaju bolju zaštitu intelektualne svojine (poglavlje 7), više prilika i novca za poljoprivrednike (poglavlje 11), sigurne i kvalitetne prehrambene proizvode (poglavlje 12), moderniji sektor ribarstva (poglavlje 13), veću bezbjednost u saobraćaju i bolju putnu infrastrukturu (poglavlje 14), kao i bolju zdravstvenu zaštitu (poglavlje 28). Kao država koja je u Ustavu deklarisana kao ekološka, posebnu obavezu imamo u odnosu na obaveze koje proističu iz poglavlja 27, a kojima se želi dostići veći stepen zaštite životne sredine, bolji kvalitet voda, vazduha, bolje upravljanje otpadom koje znači smanjenje zagađenja i očuvanje prirodnih resursa.

Vladavina prava se s pravom ističe kao suština pristupnih pregovora jer je krajnji cilj reformskih aktivnosti u poglavljima 23 i 24 uspostavljanje nezavisnih institucija, snažnija zaštita ljudskih prava i sloboda, efikasnija borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.

STANDARD: Koja je uloga institucije Predsjednika u EU integracijama?

RADONJIĆ: Shodno članu 95 Ustava, predsjednik Crne Gore predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu. U tom smislu, predsjednik Crne Gore ima važnu diplomatsku ulogu u zagovaranju naših strateških vanjskopolitičkih ciljeva u međunarodnom okruženju, od kojih je u ovoj fazi apsolutni prioritet da Crna Gora postane 28. država članica Evropske unije do 2028. godine, ,,28. do 2028’’, što je moto koji je predložen upravo od strane aktuelnog predsjednika Milatovića.

U direktnim kontaktima sa šefovima država i vlada članica EU, predsjednik Crne Gore u kontinuitetu radi na jačanju kredibiliteta naše države u očima evropskih partnera, oblikovanju svijesti i izgradnji imidža Crne Gore kao prve naredne države članice Evropske unije, kao i trasiranju puta za korake koji predstoje do ostvarenja konačnog cilja.

Kruna ovih diplomatskih napora i intenzivnih kontakata predsjednika Crne Gore u prvom redu sa predsjednikom Evropskog savjeta, kao i sa šefovima država i vlada članica EU u prethodnom periodu je organizacija Samita EU-Zapadni Balkan, čiji će Crna Gora biti domaćin prvi put tokom pristupnih pregovora, i to u godini kada slavimo 20 godina od obnove nezavisnosti.

TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA ,,ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE