On je, na sjednici ovog skupštinskog tijela koja je održana danas, naveo da od tog dogovora političkih lidera zavisi da li će usvojiti zakonska rješenja koja su danas razmatrali – nacrte zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika.
“Mi imamo nacrte, ali bez tako važne stvari kao što je datum, oko koje mislim da neće biti problem da se nađe dogovor, taj dio neće biti riješen. Nadam se da će sve političke partije, posebno one u vlasti, pokazati volju i napor da se ovaj posao na zadovoljstvoi u interesu svih građana riješi do kraja jula”, rekao je Rakočević.On je najavio za četvrtak održavanje velikog okruglog stola o zakonskim rješenjima koje su danas razmatrali, da će se o prijedlozima zakona izjasniti na prvoj narednoj sjednici nakon javne rasprave.
“Odlučili smo da se organizuje javna rasprava u jednom danu zbog vremena, odnosno nismo mogli to realizovati da traje sedam dana kako smo prvobitno planirali. To će biti veliki okrugli sto i pozvaćemo sve zainteresovane strane da učestvuju”, najavio je Rakočević.
Nakon okruglog stola, kako dodaje, biće sačinjen izvještaj, uz izvještaj sa današnje sjednice, a biće inkorpirana rješenja za koja radna grupa bude smatrala da treba da budu u finalnom tekstu.
“Očekujem da će to biti riješeno do kraja radnog dana u četvrtak i da će tada prijedlog zakona zvanično biti uvršten u skupštinsku proceduru. Tada se stvaraju uslovi da Odbor raspravlja o prijedlozima zakona u toj formi, te ukoliko se usvoje mogu ići na plenum”, objasnio je Rakočević.
Pozvao je predsjednika parlamenta Andriju Mandića da sazove sjednicu kolegijuma na kojoj će se dogovoriti da se organizuje sjednica Skupštine ili u subotu, odnosno najkasnije u ponedjeljak, na kojoj će kroz izmjene i dopune dnevnog reda parlamenta biti uvršteni prijedlozi zakona ovog odbora.
Tok sjednice
Rakočević (Demokratska partija socijalista) je na početku sjednice kazao je da je izborna reforma jedan od ključnih zadataka.
“Shvatili smo ovo kao vrlo važan proces koncipiran na najmanje pet stubova izborne reforme, a jedan je konsenzus oko izbora u jednom danu”, naveo je Rakočević.
Do kraja jula, prema njegovim riječima, očekuju da završe još dva stuba izborne reforme, odnosno profesionalizaciju opštinskih i izbornih komisija i koncipiranje reformskog zakona o finansiranju izbornih kampanja.
“Ako to postignemo, potvrdu rezultata treba očekivati od Evropske komisije, jer će to značiti i zatvaranje poglavalja i približavanje društvu najrazvijenih demokratija”, istakao je Rakočević.
Mandat odbora je, podsjeća, do 31. decembra, što znači da od septembra treba razmatrati preostala dva stuba izborne reforme, odnosno otvorene liste i direktan izbor predsjednika opština i gradonačelnika, kao i harmonizaciju zakona.
“Ukoliko i to završimo, onda imamo završeno izbornu reformu”, naveo je Rakočević.
Kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić (Pokret Evropa sad) kazao je, pored ostalog, da održavanjem izbora u jednom danu izlazimo iz modela konstantnog izbornog procesa, te da se na taj način može spriječiti takzovani izborni turizam.
“Samo i da to imamo kao problem, ovim ga rješavamo”, ističe Čarapić.
Kao Odbor su se potrudili su, dodaje, da svim liderima partije ostave prostora za dogovor oko datuma.
“Dio koji se tiče datuma tiče se politike, ali smatramo da lideri partija treba da donesu odluku”, kazao je Čarapić.
Dogovor je važan, kako ističe, jer bi se u nekim opštinama skratio mandat, a u nekim produžio.
“Evropska komisija to podržava ukoliko postoji politički konsenzus”, naveo je Čarapić i dodao da je uvjeren da će postići dogovor oko datuma u narednih nekoliko dana.
KAZNE
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da neće biti upitna podrška zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
Smatra da su određene kazne predviđene izmjenama pretjerane.
Podržao je odluku da se lokalni izbori održe u jednom danu, ali stava je da tada ne bi trebalo održati i parlamentarne.
“Time bismo skrajnuli sve lokalne teme u drugi plan”, smatra Zirojević.
Naveo je i kako bi broj članova opštinskih izbornih komisija trebalo biti veći od tri.
I poslanik Admir Adrović (Bošnjačka stranka)smatra da visine kazne za političke subjekte za neke procese koji su trivijalni treba dovesti na nivo srazmjeran prekršaju koji je počinjen.
I on smatra da u istom danu ne bi trebalo održati lokalne i parlamentarne izbore, ali da će vidjeti kako će dalje taj proces ići.
Predsjedavajući odborom i poslanik DPS-a Nikola Rakočević kazao je da će na jesen govoriti, ako dođe do saglasja između vlasti i opozicije, i o otvorenim listama.
“Ako dođemo do saglasja, a opozicijia neće biti protiv, imaćemo otvorene liste”, rekao je on.
Poslanik Nikola Camaj (Albanski forum) kazao da su im izmjene prihvatljive osim dijela o izboru poslanika manjina gdje, kako je rekao, smatra da ima prostora za bolja rješenja.
“Za Albance i druge manjine je veoma bitno da imaju garantovane mandate”, rekao je Camaj.
Poslanik Adrijan Vuksanović (Hrvatska građanska inicijativa) naveo je da u tom pogledu ima dobrih primjera iz regiona o zastupljenosti manjina u parlamentu.
“Mislim da su manjine zavrijedile veliki kapital”, ocijenio je Vuksanović.
Profesorica Nikoleta Đukanović je skrenula pažnju da se od kandidata za članstvo u izbornim komisijama zahtjeva isuviše veliki stepen znanja pravnih normi, koji, kako je navela, formalno ne bi mogli zadovoljiti ni mnogi istaknuti politikolozi u Crnoj Gori.
PROPORCIONALNOST
Predstavnik nevladinog sektora Dragan Koprivica (Centar za demokratsku tranziciju) smatra da izborna reforma zaista mora biti sveobuhvatna.
“Nas najviše zabrinjava kako smo uradili izbore u jednom danu. To je najvažniji trenutak ove reforme, krucijalno za izlazak iz ove situacije koju imamo, ali se bojimo da se iizmeđu realizacije cilja ispriječilo partitokratskih interesa. Predloženo rješenje, ako stoji da će prvi biti 2027, veoma su upitni sa stanovišta poštovanja Ustava i međunarodnih standarda, jer se taj prijedlog bazira na masovnom produženju mandata opštinama, odnosno uskraćivanju prava glasa za oko 240.000 ljudi”, istakao je Koprivica.
Smatra da se može napraviti opasan presedan.
“Prijedlog nije proporcionalan jer nije vodio računa o ugrožavanju prava glasa”, naglasio je Koprivica.
To je ono što ga brine.
“Nije problematično spajanje lokalnih i parlamentarnih izbora. Nemojte da ovim rješenjem od lokalnih izbora pravimo drugorazredni događaj, jer prava demokratiji leži u mjesnoj zajednici i lokalnom parlamentu”, ocijenio je Koprivica.
Ističe i da nisu pripremili prateće zakone.
“Ove izmjene su dobre ako nema ovog datuma, ali ostaće ozbiljne rupe ako se to usvoji ovako. Bili smo dogovorili da se mijenja Zakon o Ustavnom sudu zbog postupka žalbi, i to je nešto na šta treba da obratimo pažnju”, rekao je Koprivica.
Pitao je i zbog čega se ne traži mišljenje Venecijanske komisije.
“Dajmo vrijeme ovim prijedlozima za poštenu, internu javnu raspravu i vrijeme Venecijanskoj komisiji za mišljenje. Tražimo ga mi. Mislim da će za ovaj odbor biti poražavajuće ako mišljenje od Venecijanske komisije traži neko drugi a ne mi”, kazao je Koprivica i tražio da se ova rješenja ne usvoje do jeseni, odnosno kraja septembra.
IZBORNI PROCES
Čarapić je naveo da iako je tačno da će oko 240.000 ljudi glasati u nekom drugom roku, smatra da se ovim izlazi iz tirade konstantnog izbornog procesa.
“Smatram da je nekorektan dio neproporcionalnosti. Mnogi smatraju da je produženi mandat prenebregavanje lokalne demokratije, izbjegavajući da komentarišu činjenicu da većina birača će doći u situaciju da se mandat u njihovim opštinama skraćuje. To niko ne dovodi u pitanje. U Podgorici, đe smo imali izbori prošle godine, u jako kratkom roku ćemo imati skraćenje mandata, u Nikšiću, u svim opštinama koje su prošle godine imale težak izborni ciklus”, rekao je Čarapić.
Koprivica je kazao kako pitanje datuma nije samo političko već i stručno.
“Ovdje se radi o suspendovanju ključne stavke u Ustavu. Građani imaju pravo da biraju i budu birani“, istakao je on.
Ponovio je poziv da se traži mišljenje Venecijanske komisije.
“Kada ga dobijemo, implementiramo u zakon i nijedan nam sud ne može ništa. Ne košta nas da sačekamo dva mjeseca“, naveo je Koprivica.
Poslanik Čarapić je podsjetio kako Ustav ne definiše koliko traje mandat lokalne samouprave.
“Imamo potpunu slobodu da odredimo njegovu dužinu. Ne možemo govoriti o povredi biračkog prava ako možemo trajanje mandata da odredimo zakonom“, tvrdi on.
Dodaje kako nije neuobičajena praksa da mandat lokalne samouprave u Crnoj Gori traje duže nego je predviđeno.
“To da ispričate građaninu Cetinja koji je na izbore trebao da izađe ove godine, a moći će tek 2027. je apsolutno uskraćivanje izbrnog prava“, rekao je Koprivica.
Istakao je kako najviše brine kako nemamo garancije da se ovo neće ponoviti.
“Šuškalo se o spajanju parlamentarnih izbora s lokalnim što bi produžilo mandat ovom parlamentu“, rekao je Koprivica.
Profesor Zlatko Vujović je kazao da ukoliko se pripremljeni tekst zakona usvoji, to bi predstavljalo „ogromnu reformu“.
„Došlo smi do nečega što je bilo nezamislivo u Crnoj Gori, da imamo ovoliko širok konsenzus“, rekao je on.
Napominje kako se trećina zakona sastoji od kaznenih odredbi.
Preporučeno
SJEDNICU POGLEDAJTE NA LINKU ISPOD:
Video