Vlada Zdravka Krivokapića je kašnjenjem sa predlogom budžeta za ovu godinu, a o njegovom usvajanju da i ne govorimo, ozbiljno ugrozila poljoprivrednu proizvodnju u Crnoj Gori. Osim toga, predlogom budžeta kojim je planirano da se izdvoji nešto preko 31 miliona eura za poljoprivredu, skoro duplo manje u odnosu na prošlu godinu, Vlada je pokazala da nema razumijevanja za ovaj strateški sektor koji uz turizam čini okosnicu crnogorske ekonomije i razvoja.
Kako je u razgovoru za Standard objasnio vlasnik kompanije Niksen Trade i jedan od vodećih poljoprivrednih proizvođača u Crnoj Gori Dragan Čavor negativne posledice neusvajanja agrobudžeta su neminovne jer se ne zna koje će sve oblasti biti podržane budžetom i u kojem iznosu.
Među poljoprivrednicima vlada neizvjesnost
Zbog svega toga, rekao je Čavor, među poljoprivrednim proizvođačima vlada neizvjesnost.
“Oni koji nijesu 100 posto u ovom biznisu i koji su na nekoj raskrsnici gdje mogu da razviju neki drugi biznis oni će se preorjentisati na taj bznis, a mi koji smo poput mene koji sam 40 godina u ovom biznisu, mi nemamo prostora da se tek tako lako prestrukturiramo u neku drugu djelatnost, tako da ćemo morati da čekamo, pa šta nas snađe”, rekao je Čavor.
Sa druge strane, poslanik DPS-a i bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović ocijenio je u izjavi za Standard da je Vlada neusvajanjem agrobudžeta prepustila poljoprivrednike samima sebi i pokazala da nema viziju budućeg razvoja ovog sektora.
On je dodao da je izuzetno važno da se agrobudžet usvoji na vrijeme kako bi kako bi poljoprivrednici mogli na vrijeme da planiraju i prilagode se predloženim mjerama.
Poljoprivrednici ostavljeni sami sebi
“Kada agrobudžeta nema, to znači da je Vlada prepustila poljoprivrednike samima sebi, da nema nikakvu viziju budućeg razvoja poljoprivrede i da se poigrava sa dugoročnim planovima poljoprivrednika. Posljedice su smanjenje poljoprivredne proizvodnje i što je mnogo gore smanjenje konkurentnosti crnogorskih poljoprivrednika. Kao ministar zalagao sam se da se agrobudžet usvoji krajem godine, a najdalje u januaru. Tada poljoprivrednici mogu da planiraju sjetvu, znaju u kom pravcu se usmjerava agrarna politika i znaju na koje i kakve mjere podrške mogu da računaju”, rekao je Ivanović, koji je podvukao da će posledice biti i više nego loše.
“Primičemo se prvom maju, sjetva je davno završena, a ni dan danas ne zna se ništa o mjerama podrške. Osim prazne priče, najava koje slušamo od formiranja vlade i nastavka odavno započetih projekata iz prethodnog perioda, do sada nijesmo vidjeli ništa. I sada Vi mene pitate kakve su posledice od NIŠTA podrške? Posledice su takve da će biti potrebne godine mukotrpnog rada da se poljoprivreda vrati na nivo na kojem je bila”, kazao je Ivanović.
Koliko tačno ozbiljne i dalekosežne mogu biti posledice neusvajanja agrobudžeta za poljoprivrednike najbolje je objasnio Čavor na primjeru farme svinja u Spužu koju je njegova kompanija kupila a zatim i izvukla iz stečaja i uspjela da uzgoji 22.000 svinja prošle godine.
Nedostatak podrške ugrožava kompetitivnost
Čavor je kazao da prema njegovim saznanjima svinjogojstvo i farmerstvo ovogodišnjim budžetom uopšte nije podržano, što će znatno smanjiti ne samo njegovu kompetitivnost na evropskom nego i na regionalnom tržištu.
Međutim, dodatni problem je i taj što nedostatak podrške može ozbiljno da ugrozi proizvodnju njeguške pršute, najznačajnijeg crnogorskog poljoprivrednog brenda, koja mora biti bazirana na domaćoj sirovini, odnosno uzgoju domaćih svinja.
“Svjesni smo da imamo deficit između 50 i 60 miliona eura zbog uvoza svinjskog mesa. Mi godišnje proizvedemo 22.000 svinja što je između 6 i 7 miliona eura i za toliko možemo da smanjimo uvoz svinjskog. Od naše farme se po raznim osnovama u budžet uplati više od pola miliona eura. Stoga nije korektno od Vlade i od resornog ministarstva ni prehodne Vlade jer ni prethodna Vlada nije vodila računa o svinjogojstvu i farmerstvu, a ni od nove Vlade, koja nije bolja jer je predložila podršku koja će se svesti na 5 do 10 hiljada eura. To da nije žalosno bilo bi smiješno. Jedna takva proizvodnja iz budžeta može da očekuje podršku sa kojom ne možemo da budemo konkurentni ne samo u Evropi nego ni u okruženju. Nažalost naši konkurenti iz Srbije, Makedonije, Albanije, Bosne imaju itekako značajne podrške. Primjera radi, jednog tovljenika koji se proizvede u, recimo Srbiji, gdje, pored toga što imaju razvijeno svinjogojstvo,oni imaju od 10 do 15 eura premije na liniji klanja. Jedna njihova nadzimica koja da 20 do 30 prasića dobija na godišnjem nivou od 100 do 150 eura. Kod nas za proizvodnju 22.000 svinja u Spužu, ćemo da dobijemo od 5 do 10 hiljada eura što je 20 centi po tovljeniku”, objasnio je Čavor.
Nije problem novac nego nedostatak volje i razumijevanja
On je ocijenio da najveći problem nije nedostatak novca već nedostatak volje i razumijevanja za poljoprivredu i proizvođače.
Žalosno je, navodi Čavor, što je očigledno da novca ima za pojedine sektore koji neće uticati na razvoj crnogorske ekonomije, ali ne i za poljoprivredu, izrazivši uvjerenje da bi se novac vrlo lako mogao naći.
“Nas je u nekoliko navrata primio sekretar ministarstva poljoprvrede, primio nas i ministar lično na razgovor, ali niko nije uslišio naše zahtjeve. zajedno smo bili sa predsjednikom Udruženja farmera svinjogojstva, ali nikako nijesmo mogli da utičemo nešto značajnije na tom budžetu jer je njihov odgovor nema novca. Žalosno je kada vidimo da novca ima za neke druge grane koje neće uticati na razvoj Crne Gore i to je žalosno jer se novac mogao naći. Ja bih prije zaključio da nema volje i razumijevanja jer a toga ima našlo bi se i novca da se podrže proizvođači i prerađivači”, rekao je Čavor.
On je podsjetio da do nedavno Crna Gora nije ni imala mesnu industriju, ali da su u međuvremenu uspjeli da stašu u ozbiljne proizvođače i prerađivače mesa i time smanje uvoz.
Osim toga, za poljoprivrdne brendove kao što su njeguška pršuta ili sir potrebna je domaća sirovina, što znači da proizvodnja ovih brendova može itekako biti ugrožena zbog nedostatka podrške.
Ugrožen opstanak brendova
“Nisam optimista i plašim se da Crna Gora ionako ima malo brendova a njeguška pršuta je jedan od najstarijih brendova u Crnoj Gori koja je prepoznata i van granica i bojim se da će nestati samo zbog neozbiljnosti Vlada koje su bile i sadašnje a koje nijesu smatrale da je za shodno da proizvodnja domaćeg mesa mora biti prioritet jer smo očevidci da uvoz samo raste a ako hćemo da pričamo o turizmu to ne možemo uraditi bez ponude domaće hrane, naročito brendirane jer to turisti i traže prilikom obilaska Crne Gore. Oni nijesu došli ovdje da bi jeli svoju hranu nego da bi probali naše specijalitet a mi kao da se stdimo da ih proizvedemo, da time suzbijemo uvoz i ponudimo turistima naše domaće proizvode. To je takosvuda u svijetu,jedino mi u Crnoj Gori to ne razumijemo i ne želimo da nađemo sredstva za to koja će se svakako vratiti”, poručio je vlasnik Niksen Trade.
Čavor je kazao da se do novca može doći smanjivanjem nameta i poreza.
“Primjera radi, ako naša kompanija doprinese sa pola miliona ili milion eura, zašto od toga ne smanjiti namete kada je u pitanju proizvodnja, ne svega, ali na one deficitarne proizvode. Zašto imamo porez od 21 posto na domaću proizvodnju. zašto hoteli sa 5 zvjezdica rade sa 7 posto PDV a ja koji proizvodim mlijeko plaćam takođe 7 posto PDV a ako ga preradim u sir plaćam 21 posto PDV. Mislim da je to suludo, iskren da budem”, kazao je Čavor.
Staviti fokus na edukaciju, investicije i tehnologije
Sa druge strane, Ivanović smatra da je u narednom periodu potrebno staviti fokus na tri stvari – edukaciju, investicije i tehnologiju.
Kako je objasnio, bez usvajanja novih znanja poljoprivrednici neće biti u mogućnosti da smanje troškove, razumiju konkurenciju i u krajnjem opstanu na tržištu.
“Bez novih investicija i podrške investicijama, kao što je IPARD program, nema dugoročno održive poljoprivrede. Slušam razne kritičare koji sve znaju. Pa, kada je sve tako lako zašto se sami ne bave poljoprivredom? Zašto kritiku ne zamijene motikom? Treće, poljoprivredu je potrebno povezati sa naukom, istraživanjima i naprednim tehnologijama. Tu vidim veliki prostor za mlade i kreativne ljude. Ove tri stvari mogu ojačati našu poljoprivredu. Naravno, sve pod pretpostavkom da u našem društvu zaista postoji razumijevanje uloge koju poljoprivreda ima. A nisam baš siguran da postoji, jer poljoprivreda traži vrijeme, posvećenost i strpljenje prije nego se dobiju vidljivi rezultati. U poljoprivredi ništa ne nastaje preko noći, već kao rezultat mukotrpnog rada”, zaključio je Ivanović.
