stovremeno, novi Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru, iako najpovoljniji u odnosu na region, detektuje da vladavina prava ostaje neuralgična tačka sistema.
Podijeljeno društvo, neuniformno institucionalno postupanje i propaganda koja se širi brže od činjenica formiraju opasan trougao u kojem se kreira prostor za ekstremizam. Tim povodom, lider Bošnjačkog demokratskog pokreta Sead Šahman za Portal Analitika govori o opasnom talasu netrpeljivosti u našoj zemlji, geopolitičkim refleksijama aktuelnih dešavanja i hibridnim uticajima koji, kako ukazuje, targetiraju i Tursku, i bošnjačku zajednicu, ali i proevropsku orijentaciju Crne Gore.Njegova ključna poruka je jasna – samo povratak institucijama, evropskim standardima i odgovornom političkom djelovanju može zatvoriti prostor za ekstremizam, koji se hrani lažima u pažljivo režiranim propagandnim matricama.
Izvještaj EK potvrđuje napredak, ali i da je pred nama još dosta posla
Govoreći o novom Izvještaju EK za Crnu Goru, Šahman ističe da je napredak vidljiv, ali nedovoljan u oblastima koje određuju suštinsku evropsku transformaciju države.
„Važno je da sprovodimo reforme koje će donijeti veći životni standard i sveukupni boljitak za naše građane, a ne samo da bi forma bila zadovoljena. U svakom slučaju, očekujem da Crna Gora postane prva naredna članica EU“, naglašava on.
Ističe i da Crna Gora treba da uđe u EU kao punopravna članica i ravnopravna sa svim drugim članicama, jer, kaže, mi suštinski i geografski pripadamo Evropi i mjesto nam je u krugu razvijenih i prosperitetnih zemalja.
Podsjeća da naša ovogodišnja prosječna ocjena 3,65 jeste bolja od ocjena zemalja regiona koje su kandidatiza članstvo u EU, ali i da se taj rezultat može opisati na sljedeći način: ‘Nisam dobar zato što sam ja istinski dobar, nego zato što su drugi lošiji’“.
Šahman upozorava i da ključni izazovi ostaju oblastima vladavine prava i nezavisnosti pravosuđa, gdje je, ukazuje on, neophodno dodatno jačanje institucija i transparentnosti u radu bezbjednosnog sektora
“Izvještaj potvrđuje da je napredak ostvaren, ali takođe jasno stavlja do znanja da je pred Crnom Gorom još značajan posao kako bi se u potpunosti ispunili evropski standardi”, napominje sagovornik Analitike.
Izolovani incident poslužio kao motiv za dodatne tenzije
Osvrćući se na talas antiturske retorike koji je uslijedio nakon nedavne tuče na Zabjelu, Šahman podvlači da se pukotine u društvu nijesu pojavile preko noći.
„Izolovani incident, ako se tako može nazvati, poslužio je kao motiv za stvaranje dodatnih tenzija i histerije koja je zapravo pokazala koliko jedan dio društva pokazuje netrpeljivost i netoleranciju prema drugom i drugačijem“, ističe on.
Slabljenje države i njenih institucija je, kaže, rezultat takvih aktivnosti.
„Podjele nisu novina za crnogorsko društvo, ali je uloga svih nas – naročito mlađe generacije političara – da ih ublažimo i koliko je god realno moguće suzbijemo“, poručuje Šahman.
Opasnost u Crnoj Gori, nažalost, uvijek postoji
Na pitanje koliko je institucionalno postupanje u ovom slučaju doprinijelo ovakvom diskursu i može li to prerasti u širu društvenu opasnost, Šahman je jasan.
“Ta opasnost u Crnoj Gori, nažalost, uvijek postoji. Naša zemlja je plodno tlo za zapaljivu retoriku i huškačku politiku koja pored unutrašnjih problema dodatno destabilizuje državu. U tom pravcu nam treba, kao društvu, snaženje institucija sistema koje će efikasno i pravovremeno reagovati na ovakve društvene anomalije”, podvlači on.
Smatra da je zato EU najbolji okvir za Crnu Goru i njenu budućnost.
“Jake institucije i vladavina prava u punom smislu te riječi u konačnici znače i snažniju državu koja je neophodna svim građanima Crne Gore. Kroz istoriju znamo da je dovoljan jedan incident za generisanje niza aktivnosti koje nastaju nakon toga. Zato je ona narodna „Bolje spriječiti nego liječiti“ primjenjiva u ovom slučaju“, naglašava Šahman.
Šahman podsjeća i na apsurd slučaja “zabjelske tuče”.
“Prethodno je dvojici stranih državljana, jednom iz Azerbejdžana i drugom iz Turske, određen pritvor do 30 dana. Obojica pritvorenih su tvrdli da su nevini, te da nijesu učestvovali u tuči, kao i da su se u kritičnom trenutku nalazili u svojim kućama. Istraga je to dokazala i ljudi su pušteni na slobodu. Još uvijek se traga za dvojicom ljudi koji su državljani neke druge zemlje, tako da se ispostavlja da je tzv. “zabjelska tuča” poslužila samo kao lajt motiv za “borbu protiv Turaka” iako u konačnici u njoj nije učestvovao niti jedan turski državljanin. Paradoksalno, ali istinito”, napominje on.
Upozorava da kad institucije zakažu onda neko drugi preuzima “pravdu u svoje ruke”, a to, kaže, nikako nije dobro.
“Tome smo svjedočili nedavno. Zato je važno da jačamo i profesionalizujemo institucije sistema, prije svega pravosuđa i policije kako bismo imali konkretne i mjerljive rezultate, u ovom slučaju procesuiranje svih onih koji su izazvali nacionalnu i vjersku netrpeljivost prema drugima”, poručuje lider BDP-a.
Ukidanje bezviznog režima za turske državljane imaće negativne posljedice
Osvrnućući se na potez Vlade koja je u trenutku širenja antiturskog narativa ukinula bezvizni režim za građane Turske, Šahman napominje da je ta odluka pogrešna i da već proizvodi štetu.
“Napredak u odnosima ne može se postići ukidanjem bezviznog režima za građane Republike Turske. Takav potez Vlade Crne Gore zasigurno će imati višestruke negativne posljedice u mnogim sferama društva. Ovih dana svjedočimo da je mnogo manje letova iz Turske prema Crnoj Gori, mnogo manje izdatih hotelskih soba, manje rentiranih automobila, itd”, navodi Šahman.
Sve to, naglašava, osjećaju naši preduzetnici koji su u sektorima ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti.
“S druge strane, kako je najavio i ambasador Republike Turske u Crnoj Gori Bariš Kalkavan, Ankara bi mogla uvesti mjeru reciprociteta, čime bi bili ugroženi i naši građani koji borave u Turskoj, studenti koji se tamo školuju, pacijenti koji se liječe, ali i oni koji putuju na druge destinacije preko jednog od najvažnijih međunarodnih čvorišta – aerodroma u Istanbulu. Dakle, dovedena je u pitanje sveukupna ekonomska i društveno-politička saradnja između dvije zemlje. Mislim da Crna Gora kao mala zemlja treba da izgrađuje nova i snaži postojeća prijateljstva gdje god može”, podvlači Šahman.
Podsjeća da je Turska od obnove nezavisnosti jedan od najvažnijih partnera Crne Gore – od investicija, preko obrazovanja i odbrane, do više od 550 razvojnih projekata TIKA, u oblastima obrazovanja, zdravstva, poljoprivrede, infrastrukture i očuvanja kulturne baštine.
“Turska je danas među vodećim investitorima u Crnoj Gori, pri čemu zapošljavaju značajan broj naših građana. Osim u ekonomiji, Turska je dala i ogroman doprinos obrazovanju i odbrani Crne Gore. Ne smijemo dozvoliti da slučajevi kakav je bio na Zabjelu, koji je u finalnu pokazao da je prošao bez državaljana Turske, ugroze povjerenje i partnerstvo koje su naši narodi decenijama gradili”, poručuje Šahman.
Smatra opasnim narativ o preko 100.000 turskih državljana u Crnoj Gori.
“To apsolutno nije tačno. Zvanični podaci kažu da oko 13.500 državljana Turske trenutno živi i radi u Crnoj Gori, i uglavnom imaju privremeni i radni boravak koji je odobren od strane nadležnih državnih institucija”, ukazuje on.
Nećemo dozvoliti da nam bilo ko crta mete kao devedesetih
U kontekstu minuli dešavanja, Šahman skreće pažnju i na položaj bošnjačke zajednice u našoj zemlji.
“Bošnjaci su autohton narod, svoji na svome. Crna Gora je zemlja naših djedova i država naše djece. Zainteresovani smo za dalji razvoj ove države u svakom pogledu, kako društveno-političkom, tako i ekonomskom, demokratskom, kulturološkom”, ističe on.
Podsjeća i da su nastojanja bošnjačke zajednice uvijek bila dobronamjerna.
“Plebiscitarno smo podržali nezavisnost Crne Gore maja 2006. godine i bili važan faktor za njen demokratski razvoj. Imamo jako razvijenu mrežu u dijaspori. Nećemo dozvoliti da nam bilo ko crta mete kao što je to rađeno devedesetih godina. Ta vremena su, nadam se iza nas”, ističe Šahman.
Kazniti svaki ekstremistički poklič – to je prvi korak
Govoreći o tome kako vlast može pokazati da ozbiljno shvata opasnost od porasta govora mržnje i prijetnje multietničkom skladu u državi, Šahman je vrlo konkretan.
“Prva mjera je pooštravanje kazni i disciplinskih mjera za sve oni koji pod parolama “Ubij Turčina” ili “Turci, napolje” skandiraju ulicama glavnog grada buduće članice EU. Zamislite da ulicama Berlina ili nekog drugog njemačkog grada čujete ovakve pokliče, iako je pretpostavka da blizu sedam miliona državaljana Turske živi u zemlji koja je jedna od najvažnijih članica Evropske unije. Ukoliko bi se adekvatno sankcionalo takvo ponašanje, mislim da bi se suzbio prostor za dalje širenje ekstremističkih pokliča”, smatra Šahman.
Izričit je da Crna Gora može opstati jedino kao građanska i multietnička država i kao takva biti naredna članica EU.
“Ona mora biti otvorena i za druge, ali uz kontrolu i monitoring institucija. Zaboravljamo da rekonstrukcijom Vlade od prošle godine imamo i ministartstvo koje bi trebalo da se bavi demografijom. Nemile scene i nedavni događaji ne bi trebalo da se ponove, jer šalju nimalo lijepu sliku u svijet”, kaže Šahman.
Ukazuje da demoliranje objekata i rušenje pokretne i nepokretne imovine od strane ljudi iz Crne Gore nije slika koja treba da opisuje našu državu na naslovnicama regionalnih, ali i svjetskih medija.
“Mnogo sam bliži onim ljudima koji su pritekli u pomoć i pomogli da se koliko-toliko sanira napravljena šteta. To je Crna Gora svih nas, solidarna i saosjećajna sa drugima”, poručuje Šahman.
“Balkanske ture” preko Crne Gore sada nas zaobilaze
Budući da su analitičari prethodnih dana upozoravali da je antiturski narativ dio šireg političkog uticaja iz Beograda, on tu ocjenu velikim dijelom potvrđuje.
“Podsjetiću vas da Srbija i Turska imaju sporazum kojim je omogućeno građanima Srbije i Turske da državne granice obje zemlje prelaze sa važećom biometrijskom ličnom kartom. U Beogradu, ali i drugim gradovima Srbije je sve više turskih državljana. Dolaze kao turisti ili pokreću sopstvene biznise. Prema informacijama koje imam, hotelijeri i generalno preduzetnici zadovoljno trljaju ruke ovih dana kako u Srbiji, tako i u Bosni i Hercegovini, Albaniji zato što sve “balkanske ture” koje su išle preko Crne Gore sada nas zaobilaze, a povećavaju broj noćenja i vrijeme boravka u susjednim zemljama. To je kada govorimo sa ekonomskog aspekta”, pojašnjava Šahman.
Ukazuje i da još nekoliko važnih geopolitičkih stvari treba staviti u kontekst.
“Sirija je zvanično priznala nezavisnost Kosovo ovih dana. Uticaj Turske je veliki na aktuelnu vlast u toj zemlji. Hiljade turskih dronova je stiglo na Kosovo. Sve su ovo ozbiljni udarci Vučiću, pa je vjerovatno kao odmazdu turskim vlastima “upotrijebio” Crnu Goru. Mada, činjenica je da Srbija u posljednje vrijeme ima dosta svojih problema pa je zasigurno da se dominatno bavi unutrašnjom situacijom, ali zato mu mreža određenih političkih i medijskih grupacija omogućava da ostvaraje uticaj kako u Crnoj Gori, tako i drugim zemljama regiona”, ističe on.
Pojedincima iz vrha vlasti fotelje važnije od svega
Upitan kako gleda na ulogu pojedinaca iz vrha vlasti u Crnoj Gori koji su se uskladili sa politikom Beograda, Šahman smatra da oni imaju jasnu agendu i realizuju je shodno svojim ciljevima što je, kako ističe, legitimno i shodno njihovoj političkoj ideologiji.
“Pitanje je šta dio društva koji nije saglasan sa takvom politikom radi. Gdje su odgovori na sva ova dešavanja? Vazalna uloga ministra vanjskih poslova i partije koju predvodi je prepoznata od strane svih građana Crne Gore. Nema tih principa i crvene linije preko koje nisu prešli. Ali očigledno je da su “fotelje” važnije od svega”, napominje Šahman.
Slijedi zahlađenje u odnosima sa Ankarom
Kada se riječ o pokušaju političkog udaljavanja Crne Gore od Turske, kroz politički uticaj Beograda, Šahman upozorava da i NATO i EU perspektiva nijesu garancija da je zemlja otporna na destabilizaciju.
“Iako je Crna Gora članica NATO saveza i teži da bude prva naredna članica EU, ipak je podložna destabilizaciji sa strane. Našem susjedu je u posljednje vrijeme sve bitnije ko i kako vodi procese u Crnoj Gori, te na taj način preko svojih kadrova ostvaruje uticaj u zemlji”, naglašava on.
Podsjeća da su Turska i Crna Gora saveznici u NATO alijansi, te da zajedno doprinose očuvanju globalnog mira i bezbjednosti.
“Važan most saradnje između dvije države čine i brojni naši iseljenici koji su tokom čitavog XX vijeka naseljavali današnju modernu Republiku Tursku. Oni su svojim radom i uspjesima značajno doprinijeli očuvanju kulturnih veza i međusobnog razumijevanja naših naroda”, podsjeća Šahman.
Sagovornik Analitike smatra da uprkos višedecenijskoj saradnji i snažnoj ulozi dijaspore, očigledno slijedi određeno zahlađenje u odnosima dvije zemlje, i to u godini kada se obilježava 146 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa Crne Gore i Turske.
Bošnjaci mogu biti most i prema EU i prema Turskoj
Šahman ukazuje i da Bošnjački demokratski pokret aktivno radi na međunarodnoj saradnji i jačanju veza sa dijasporom, kako bi se suprotstavili strategiji koja targetira Tursku, Bošnjake i sve prozapadne strukture u Crnoj Gori.
“Jako je važno da komunikacija postoji. Ona mora biti dvosmjerna i u pravcu saniranja štete koja je napravljena, ali i stvaranja pretpostavki da se ovakve stvari nikada ne ponove. Bošnjaci kao narod mogu biti most saradnje i sa zemljama EU – gdje živi jako veliki broj naših sunarodnika u dijaspori, ali i sa Turskom sa kojom imamo tradicionalno dobre odnose i gdje isto tako živi jako veliki broj naših ljudi”, naglašava on.
Kaže i da Bošnjački demokratski pokret kao značajan dio programske aktivnosti ima saradnju sa dijasporom i u tom pravcu dosta sarađuju sa udruženjima naših iseljenika širom svijeta.
“Naši kontakti sa međunarodnim faktorom su intenzivni i nastavićemo u tom pravcu da predstavljamo Crnu Gore na najbolji mogući način”, zaključuje Šahman.
Preporučeno
Video