Video
Šahman je za Standard govorio i o saraadnji sa dijasporom i koliko je ona važna za Crnu Goru, kao i planovima Bošnjačkog demokratskog pokreta u 2025. godini.
Predsjednik BDP komentarisao je i odnose Crne Gore sa susjedima kao i EU integracije naše države.
STANDARD: Godinu za nama obilježili su brojni događaji na političkoj sceni, poput Ginisovog rekorda da smo dobili najmasovniju vladu u Crnoj Gori, kako vi komentarišete dešavanja na političkoj sceni i što je na vas ostavilo najveći utisak?
ŠAHMAN: Svakako da je najglomaznija vlada na tlu Evrope od 32 člana samo jedno od mnogobrojnih politčkih čuda koja su nas zadesila u godini za nama. Ono što su nekada bile uprave, odjeljenja i direktorati danas su ministarstva samo i isključivo da bi se neko zvao ministar. Bez strateških pravaca djelovanja, bez sinergetskog i multisektorskog pristupa zadacima i obavezama. Godinu za nama obilježilo je mnogo toga. Nekoliko izbornih ciklusa na lokalnom nivou, rekonstrukacija vlade, kršenje Ustava, objavljeni su i dugo očekivani rezultati popisa stanovništva, usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu dok sa druge strane odbijanje vladajuće većine da se uopšte raspravlja o Rezoluciji o genocidu u Šahovićima. Pozitivna strana svakako jeste dobijanje pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), ali i zatvaranje tri poglavlja: 7 (pravo intelektualne svojine), 10 (informatičko društvo i mediji) i poglavlje 20 (preduzetništvo i industrijska politika). Suma sumarum jedna jako turbulentna godina koja će zasigurno ostaviti trag u političkoj istoriji Crne Gore.
STANDARD: Parlamentarna većina je po ocjeni mnogo pravnih eksperata izvršila Ustavni puč time što je Ustavni odbor preuzeo nadležnost Ustavnog suda, kako vi vidite cijelu situaciju i pogotovo blagu reakciju Bošnjačke stranke, koja se čini potpuno stopila i dijeli stavove partija sa kojima je u vlasti?
ŠAHMAN: Sve partije vladajuće većine očigledno imaju interni dogovor, uključujući i ona pitanja za koja imaju potpuno suprotne stavove, a to je da budu što tiše u svojim „neslaganjima“. Niz je takvih primjera. Nema burnih reakcija, već su one uglavnom blage, a sve zarad očuvanja fotelja i ministarstava od kojih je većina fiktivna i izmišljena. Nevjerovatno je da jedna tako heterogena koalicija sastavljena od različitih politčkih i programskih subjekata čini sve kako bi ostala i opstala na vlasti. Dolazilo je i do napuštanja sjednica vlade usljed neslaganja sa pojedinim odlukama, ali na kraju lični interesi i zadržavanje fotelja budu prioritet.
STANDARD: Čini se da je saradnja Bošnjačke stranke sa ostalim partijama na vlasti potpuno asimilovala tu partiju sa prosrpskim dijelom parlamentarne većine, o čemu govori i broj misteriozno dobijenih glasova u Beranama, kako vidite njihovo politiko djelovanje u posljednje vrijeme?
ŠAHMAN: Njihovo djelovanje i pokušaj da budu vlast po svaku cijenu govori o njima samima. Nedavni slučaj kada je Predlog rezolucije o genocidu u Šahovićima koji nije ni uvršten u dnevni red, iako je predložen od strane vladajuće partije, govori dosta toga. Po prvi put se dešava da jedna vladajuća partija nešto predloži da bude dio agende, a da drugi partneri iz vladajuće većine to odbiju. Zatim slučaj kada je donesena odluka Uprave za zaštitu kulturnih dobara kojom se poništava Rješenje kojim je data saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije u Radulićima kod Bijelog Polja. Zatim slučaj sa problematikom oko finansiranje medrese u Tuzima. Niti jedne javne riječi o svim ovim temama nije bilo od strane članova Vlade iz redova te partije, koji bi trebalo kao izabrani predstavnici našeg naroda da rade. Brojne izjave predsjednika i rukovodstva BS koje se odnose na nipodaštavnje pređašnje političke agende, izjava oko relativizacije 1918. godine, itd…. Sijaset je takvih primjera koji samo potvrđuju situaciju da “sjedite u vladi i služite kao dekor, a ne pitate se apsolutno ništa”. Ukratko, radi se o ukradenom prefiksu jednog naroda u imenu partije koja i dalje to nosi u svom nazivu kojim se želi legitimisati retrogradna politika.
STANDARD: BDP je mlad politički pokret, koliko ste do sad uspjeli da razvijete partijsku infrastrukturu i kakvi su planovi za 2025. godinu?
ŠAHMAN: Svakodnevno radimo na tome. To je proces koji zahtijeva određeno vrijeme i procese. Posvećeni smo u ovom momentu snaženju sopstvenih kapaciteta. Ulažemo velike napore da uspostavimo našu strukturu u svim opštinama i gradovima gdje žive naši sunarodnici. Počeci su obećavajući, ljudi su nekako ohrabreni našim javnim istupima i zagovaranjem da se stvari mogu mijenjati na bolje. Ukazujemo na sve propuste koji se dešavaju u društvu, naročito u dijelu bošnjačko-muslimanske populacije, ali i nudimo konkretne aktivnosti kako da stanje popravimo na bolje. Svakodnevno razgovaramo sa ljudima i snažimo našu mrežu. Napravili smo temelj na zdravim osnovama, sada treba da izgradimo kuću. To je proces koji će trajati neko vrijeme, ali smo spremni na buduće izazove. Struktura ljudi koja svakodnevno pristupaju BDP-u nas uvjerava da naša politička platforma može i treba da bude superiorinija u odnosu na našu političku konkurenciju. Ljudi su za nas najvažniji resurs. Radimo dosta sa mladima, smatramo da je to dobra investicija za buduće izazove. Svakako nam trebaju i ljudi sa iskustvom, mudri i stameni kako bi lakše prebrodili izazove sa kojima ćemo se suočiti.
STANDARD: Prateći vaš rad utisak je da imate odličnu saradnju i podršku dijaspore, koliko je važna uloga dijaspore u političim procesima u Crnoj Gori?
ŠAHMAN: Ja sam ponosan na saradnju koju imam sa mnogim udruženjima širom svijeta, a u toku ove 2025. godine ćemo i intnezivirati naše kontakte sa dijasporom. Upravo je za formiranje BDP-a bio jako važan glas naše dijaspore. U prethodnih samo nekoliko mjeseci, od kada smo osnovani, sastao sam se i imao komunikaciju sa velikim brojem udruženja i uspješnih pojedinaca koji žive i rade u iseljeništvu. Drago mi je da u nama vide glas razuma. Ono što je sigurno jeste da mi nećemo iznevjeriti njihova očekivanja, te da u nama imaju istinskog partnera i sagovornika na sve one teme koje su od zajedničkog interesa. Nedavna ideja je bila da organizujemo radnu sesiju na temu “Aktivizam dijaspore kao sredstvo jačanja pozicije Crne Gore“ kojoj su prisustvovali i predstavnici iseljenika i predstavnici BDP-a. Oni koji nisu bili u Crnoj Gori u tom momentu su poslali pisma podrške, a ona su bila brojna od Sjedinjenih Američkih Država, preko zemalja Zapadne Evrope, zemalja našeg regiona, ali i Republike Turske. Čitajući ta pisma ohrabreni smo da radimo velike stvari iako smo bukvalno tek počeli kao novoformirana politička organizacija. Upravo nam je namjera bila da dijasporu pozdravimo jer opet i iznova ovih dana borave u našim krajevima, podupirući i našu ekonomsku aktivnost, pomažući rodbini i prijateljima. Ohrabren sam tim skupom i kao što sam i najavio, i u ovoj 2025. godini ćemo imati niz susreta i komunikacija koje će polučiti konkretne rezultate.
STANDARD: Crna Gora je zatvorila tri od četiri planirana poglavalja u pregovorima sa EU, kao vi vidite dalji napredak Crne Gore u EU i da li ćemo skupo plaćati odluke poput Rezolucije o Jasenovcu i sličnih koje dolaze iz kuhinje pro srpskih partija u parlamentarnoj većni?
ŠAHMAN: Uslov za evropski put jeste snažnija regionalna saradnja kako bi zajednička evropska perspektiva za sve zemlje Zapadnog Balkana bila izglednija i u konačnici značila da za rezultat imamo unaprjeđenje kvaliteta života i životnog standarda svih naših građana. Usvajanje Rezolucije o genocidu u logoru Jasenovac u Skupštini Crne Gore definitvno je narušilo doskorašnje veoma dobre odnose Crne Gore sa Republikom Hrvatskom, našim prvim EU susjedom, državom koja je i članica NATO saveza. Uslijedila je oštra rekacija Zagreba zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom i kontinuirane zloupotrebe te države u unutrašnje političke svrhe. Takođe, nedavno je jednan od sedam potpredsejdnika Vlade kazao da je nama susjedno Kosova zapravo srpska pokrajina, te da kada bi njegova partija (DNP- ex DF) činila samostalno vlast u Crnoj Gori odluka iz 2008. godine o proglašenju nezavisnosti Kosova bi bila poništena. Za očekivati je da neko od čelnika izvršne i zakonodavne vlasti naše zemlje već 9. januara čestita ili prisustvuje svečanosti povodom neustavnog dana manjeg bosanskohercegovačkog entiteta. Sve ovo nam govori da regionalni odnosi nisu na zavidnom nivou. Iako najavljeno, poglavlje 31. koje se odnosi na spoljnu, sigurnosnu i odbrambenu politiku nije zatvoreno krajem prošle godine.
Pozitivna strana svakako jeste dobijanje pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), ali i zatvaranje tri poglavlj: 7 (pravo intelektualne svojine), 10 (informatičko društvo i mediji) i poglavlje 20 (preduzetništvo i industrijska politika).
Preporučeno
Cilj koji je Crna Gora sebi postavila jeste članstvo u EU do 2028. godine. Upravo bi evropska agenda i društveno htijenje da budemo dio jednog takvog sistema trebala biti objedinitelj među građanima Crne Gore.
