Podaci iz najnovijeg istraživanja Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) ukazuju na pad podrške prozapadnoj orijentaciji Crne Gore. Podsjetimo, članstvo u EU podržava 71,3 odsto građana, dok 11,3 odsto nema stav o ovom pitanju.
U poređenju sa istraživanjem iz 2024. Godine, pad podrške evropskim integracijama je evidentan, budući da je tada, članstvo u EU podržavalo preko 78 odsto građana.S druge strane, Nato članstvo podržava 42 odsto građana, protiv članstva je njih 41 odsto, dok 17 procenata nemaju nikakav stav. U odnosu na prethodno istraživanje, podrška članstvu u alijansi bilježi pad od čak 10 odsto.
Politikolog Marko Savić, komentarišući rezultate istraživanja za Antenu M ocjenjuje da postoji nekoliko faktora koji utiču na ovakve rezultate kada je u pitanju povjerenje građana i građanki u EU i NATO.
Prije svega, naglašava da su se prve naznake pada podrške ostanku u NATO-u pojavile još prije četiri godine.
“Tada je to pripisivano zaludnim bavljenjem nekakvom dubokom analizom nas koji, jelte, ne bismo time trebali da se bavimo i da su te fluktuacije moguće. Međutim, neki od nas smo tada najavljivali takav trend”, napominje sagovornik Antene M.
Ukazuje da je NATO ostao pitanje koje polarizuje javnost.
“Međutim, ovogodišnji rezultati govore da je uspostavljen balans između onih koji su za i protiv, odnosno, onih koji imaju ili nemaju povjerenje. Takva polarizacija se može uvidjeti i kada je u pitanju označavanje onih koji su krivi za agresiju Rusije na Ukrajinu i u tim postotcima se zapravo vidi približavanje procenata onih koji krivca vide u Rusiji i onih koji krivca vide u Americi i NATO-u”, što govori da je percepcija oblikovana i polarizovanim medijskim izvještavanjem, ali sve više i polarizovanim istupima nosilaca vlasti”, pojašnjava Savić.
Što se tiče EU, kaže sagovornik Antene M, ovi podaci jesu zabrinjavajući.
“Prvi, generalni faktor bi bio da postoji određeni zamor od integracija, odnosno, zamor od tema koje su u uskoj vezi sa integracijama. Međutim, to je nešto što možemo pratiti komparativno, jer se dešavalo i u drugim državama kandidatkinjama pred učlanjenje”, objašnjava Savić.
Kada se ovi podaci stave u crnogorski kontekst, situacija je znatno drugačija.
“Međutim, kada ove podatke stavimo u crnogorski kontekst, mi zapravo govorimo o potpunom, ili u velikoj mjeri odsustvu komunikacije evropskih integracija prema građanima i građankama. To potvrđuju i loši rezultati gotovo svakog ministarstva, gdje se ni njihova osnovna djelatnost – reforme koje rade ili ne rade, zapravo ne komunicira prema građanima”, podvlači politikolog.
Crnogorski kontekst nam, ističe Savić, govori da je ovo zapravo odgovor javnosti na cjelokupnu atmosferu u kojoj se, umjesto tog vrhovnog spoljnopolitičkog cilja nameću teme koje su polarizujuće, koje produbljuju podjele i direktno dolaze od nosilaca vlasti.
“Ono što dodatno možemo da čitamo u podacima, a potvrđuje ovu tezu o nekomuniciranju i nedovoljnom insistiranju na integraciji kao dobrobiti i procesu koji je u krajnjem u interesu građana i građanki, govore i podaci da gotovo svaki četvrti ispitanik ne može da da ocjenu kada je u pitanju povjerenje EU i NATO-u. To su podaci koji, usljed ovih fluktuacija koje moramo analizirati govore da jedan dobar dio građana i građanki ne zna kako da procijeni, ili nema dovoljno informacija, ili je prosto izvan krugova do kojih bi ovakve informacije trebalo da dođu”, ukazuje politikolog.
Odgovornost za percepciju građana na vladajućoj eliti
Upitan imaju li antizapadni narativi vladajućih i crkvenih krugova, koji se često guraju ispod radara uticaja na stavove građanki i građana, Savić navodi i da je ogromna odgovornost za percepciju građana i građanki na vladajućoj eliti, iz razloga što su, kako ističe, oni ti koji bi trebalo da plasiraju teme od značaja za evropski put i evropske integracije.
“Oni su ti koji bi trebalo zapravo da nameću određene teme i da one teme koje nemaju dovoljno prostora u javnosti podstaknu kao najvažnije. Tako da oni, i u teoriji i u praksi imaju itekako važnu ulogu kada je u pitanju oblikovanje percepcije građana. I ovo nije nešto novo što se nije moglo predvidjeti promjenama i personalnim pokrivanjem određenih važnih funkcija u posljednjih pet godina. Moram iskreno reći da pojedinci iz vladajuće elite, koji pokrivaju vrlo važna mjesta u javnoj upravi prosto nijesu kadri da iznose reforme koje zahtijeva integracija u EU i to ne pokazuju kroz menadžerisanje institucijama na čijem čelu se nalaze”, izričit je sagovornik Antene M.
Kako ističe, jedan podatak u tom kontekstu posebno je indikativan.
“Jedan podatak iz ovog istraživanja je posebno indikativan, koji potvrđuje ovu tezu, bez obzira na deklarativna zalaganja – da nešto malo preko 50 odsto ispitanika u ovom istraživanju kaže da se nikako, ili u manjoj mjeri treba oslanjati na EU kada je u pitanju spoljnopolitička orijentacija”, naglašava Savić.
Prijemom vrijednosno okrnjene Crne Gore EU bi dobila novi vid male Mađarske
Upitan da li je ulazak prosrpskih i proruskih partija doprinio porastu antizapadnog raspoloženja, te da li bi, njihovo buduće štetno djelovanje moglo rezultirati nastavkom pada prozapadne orijentacije, a u krajnjem i negativnim posljedicama po integracioni proces koji je u ključnoj fazi, Savić navodi da je neophodno staviti u kontekst dvije stvari.
“Jedna je, taj, nama iz ove perspektive nedokučivi pogled zvaničnog Brisela na Crnu Goru kao sljedeću članicu EU i kao zemlju koja nema (a sad vidimo da ih ima i dalje) otvorena pitanja sa susjedima i koja vodi jednu mirnodopsku politiku. Dakle, to je, moram reći, onaj vrlo rizičan narativ – dobro je dok je stabilno, dok se ne puca, dok nema nasilja”, izričit je sagovornik Antene M.
Kako dodaje, nigdje nije zagarantovano ili upisano da samo izrazito prodemokratske, osviješćene Vlade uvode državu u jedan ovakav nadnacionalni okvir.
“I po svemu sudeći, može se desiti da, ne zato što je Crna Gora spremna, nego što je takva odluka zvaničnog Brisela i geopolitička kretanja bude na neki način dio EU. Sad smo vidjeli da to može biti i nekakvo okrnjeno članstvo ili članstvo bez punog prava glasa. Ako ovaj vid stabilnosti potraje, ali stabilnosti iz perspektive Brisela, ne nas koji svakodnevno živimo ovu ponižavajuću, polarizujuću, negativnu, desničarsku i nekad i fašističku politiku od većine koja sačinjava vlast u Crnoj Gori, onda je vrlo moguće da i ova, ili vidimo po istraživanjima ako se nešto krucijalno ne desi, ista ili sa manjim modifikacijama buduća vlast bude ona koja će uvesti Crnu Goru u EU”, ocjenjuje Savić.
Ključno pitanje je, naglašava sagovornik Antene M – šta to znači u vrijednosnom smislu.
“Kakva Crna Gora će ući. Dakle, ne sa kojom Vladom, nego sa kojim vrijednostima, sa kakvim stanjem u društvu, a vjerujem da po ovome što možemo pratiti u proteklih pet godina, Crna Gora kao država, sa svojim antifašističkim, demokratskim utemeljenjem bi u ovakvoj konstelaciji stvari ušla u EU vrlo oslabljena, sa društvom koje klizi ka jednom ekstremističkom, gdje je polarizacija vrlo prisutna, produbljena, gdje se ne poštuje pravo na dijalog, na slobodu mišljenja, na slobodu okupljanja, na medijske slobode i zapravo bi EU sebi olakšala dobar dio posla u geopolitičkom smislu, ali bi na duže staze imala neki vid male Mađarske kao članice”, kategoričan je Savić.
Delegacija EU izostankom adekvatnih reakcija na nepočinstva vlasti izgubila dio povjerenja
Komentarišući podatak da se delegacija EU nalazi među institucijama kojima građani najmanje vjeruju, naš sagovornik ističe da je povjerenje u delegaciju EU vrlo uvezano sa padom podrške učlanjenju ili padom podrške za spoljnopolitičko oslanjanje ili orijentaciju na EU.
“Oni su prva, najisturenija institucija koja predstavlja tu nadnacionalnu organizaciju i da kažemo prvi su na udaru. Međutim, opet kažem, kontekst je vrlo važan. Vrlo često, većina stvari koje se dešavaju u Crnoj Gori iz naše perspektive, potpuno se drugačije shvataju iz perspektive zvaničnog Brisela. I razumijevajući sva ograničenja diplomatskog rada predstavništva EU u Crnoj Gori, važno je zapravo u sklopu crnogorskog konteksta da je ovo negdje i viđenje građana i građanki koji jesu prozapadno i proevropski orijentisani – da delegacija EU ne reaguje na način na koji je to očekivano od nje, kada su u pitanju bila mnoga nepočinstva nekoliko zvaničnih Vlada u proteklih nekoliko godina”, ukazuje Savić.
Ističe da je to jedno bazično nerazumijevanje konteksta.
Preporučeno
“I da mi zapravo o onome što bismo trebali da gradimo kao društvo znanja, vrijednosti i antifašizma treba da radimo iznutra i sami – da te pošasti s kojima se mi borimo, da taj legat istorije kroz odbranu od istorijskog revizionizma, gotovo da ne znači ništa za većinu onih koji donose odluke u Briselu. I zato je delegacija EU zbog izostanka ili neadekvatnog reagovanja vrlo vjerovatno i izgubila jedan dio povjerenja. Ovdje bi kroz istraživanje, ako je moguće, bilo jako zanimljivo vidjeti od onih ispitanika koji ocjenjuju prozapadnu orijentaciju kao ključnu – koji postotak njih je dao lošu ocjenu delegaciji EU, pa bismo tu zapravo mogli da pravimo neka poređenja i da vidimo odakle dominantno dolaze ti negativni tonovi”, zaključuje Savić.
Video