STANDARD: Kakve promjene očekuju Socijaldemokrate na Kongresu i nakon njega?
ŠEHOVIĆ: Na Kongresu koji će se održati krajem ovog mjeseca ćemo stvoriti pretpostavke za temeljnu kadrovsku, programsku i organizacionu reformu partije, a načinom na koji tako zahtjevan i osjetljiv proces realizujemo demonstriramo za ove prostore neuobičajen demokratski kapacitet, kao i atmosferu međusobnog povjerenja i uvažavanja, odnosno kvalitet naših unutrašnjih međuljudskih odnosa.
Aktuelni predsjednik Ivan Brajović je sopstvenom odlukom da se ne kandiduje za novi mandat, uprkos nepodiljenoj podršci koju bi vjerujem imao, zapravo poslao snažnu poruku unutarpartijskoj, ali i široj javnosti, da novo vrijeme zahtijeva ne samo novu, mlađu generaciju političara, već i drugačiji odnosno inovativniji pristup politici generalno.
Stoga će 501 delegat na Kongresu birati novog predsjednika, novi sastav Glavnog odbora, kao i Nadzorni odbor i Statutarnu komisiju, ali će usvojiti i novi program i statut.
Siguran sam da neću pogriješiti ako kažem da nas očekuju široka kadrovska osvježenja na svim nivoima, možda i najveća koja su do sada u bilo kojoj partiji u tolikom obimu realizovana, te smjena generacija u najužem stranačkom rukovodstvu, koja će se prepoznavati kako po obrazovanju i pristojnosti koja našoj političkoj sceni, nerijetko sklonoj vulgarizaciji, očigledno nedostaje, tako i po drugačijoj političkoj kulturi koju će demonstrirati. Čak 65% novih lica koji se nalaze među kandidatima za Glavni odbor kao najvažniji partijski organ između dva Kongresa, među kojima je 30% žena i 20% mladih, najslikovitije govori o dubini kadrovskog zanavljanja u koja ulazimo.
Novi Statut predviđa povećanje broja potpredsjednika sa dva na četiri, te nove organe poput Izvršnog odbora i Savjeta, a sve sa ciljem ne samo decentralizacije organizacione strukture, nego i stvaranja pretpostavki da veći broj ljudi preuzme konkretnu odgovornost. Daćemo dobar primjer drugima u Crnoj Gori statutarnom odredbom na koju smo inače ponosni, koja garantuje srazmjerno učešće manje zastupljenog pola i mladih u rukovodećim organima.
Novi program će SD još jasnijom učiniti našu ideološku profilaciju progresivne, građanske, emancipatorske partije moderne, a ne populističke ljevice, koja će se prepoznavati po konkretnim rješenjima za poboljšanje životnog standarda, posvećenosti inkluzivnom dijalogu u cilju što šireg okupljanja oko evropske perspektive koja nam poslednjih 12 mjeseci izmiče, ali i po beskompromisnoj borbi za građanske, sekularne i državotorne vrijednosti, te ljudskim, manjinskim i drugim pravima koja se u vremenu izokrenutog sistema vrijednosti koje nažalost živimo, iznova dovode u pitanje.
STANDARD: Jedini ste kandidat za novog predsjednika, kakva su Vaša očekivanja u narednom periodu, a kakva su očekivanja vaših birača?
ŠEHOVIĆ: Zaista imponuje, ali i dodatno obavezuje to što sam praktično jednoglasno predložen za novog predsjednika od gotovo svih opštinskih odbora. Vjerujem da unutarpartijska očekivanja jesu velika, ali sam ubijeđen da ništa manje nijesu ni naše mogućnosti.
Za svega 6 godina djelovanja, SD je postao važan politički činilac, koji se zahvaljujući odgovornoj dosadašnjoj politici i samostalnim nastupima na parlamentarnim, i gotovo svim lokalnim izborima, nametnuo kao druga najjača opoziciona grupacija u aktuelnom sazivu Parlmamenta.
Siguran sam da posvećenim i predanim radom u vremenu pred nama možemo nastaviti da pružamo važan doprinos očuvanju građanskih, evropskih i državotvornih vrijednosti, koje su čini se danas ugroženije nego što su ikad bile.
STANDARD: Osjećate li da će ta funkcija donijeti dodatnu odgovornost u ovom politički izazovnom vremenu?
ŠEHOVIĆ: Funkcija predsjednika zaista nosi dodatnu odgovornost u odnosu na dosadašnju koja takođe nije bila mala, ali i pruža mogućnost za traženje iste takve odgovornosti i od drugih.
Partija na Kongresu podvlači crtu i okreće novi list. Privilegija jeste biti na čelu političke grupacije koja je punih 30 godina, a pod ovim imenom poslednjih 6, bila i ostala glas razuma, promoter građanskih, evropskih, evroatlantskih, a ako hoćete i civilizacijskih vrijednosti.
Ali ništa manja neće biti odgovornost, ali ni privilegija mojih kolega koji će zajedno sa mnom činiti najuže rukovodstvo partije, jer ćemo imati nemalu obavezu da budemo dostojni nasljednici jednog Mića Orlandića, prof. dr Vujice Lazovića, prof. dr Andrije Lompara, dr Đorđa Suhiha, Jusufa Kalamperovića, dr Ivana Gazivode, Selima Resulbegovića i mnogih drugih koji su svojevremeno zajedno sa Ivanom Brajovićem, u ambijentu izokrenutog sistema vrijednosti tokom 90-tih godina, koje je nažalost slično današnjem, sačuvali dostojanstvo, a ako hoćete i politički obraz Crnoj Gori.
STANDARD: Koji su prioriteti za djelovanje SD-a nakon Kongresa – ima li prostora za saradnju sa svim građanskim i proevropskim partijama?
ŠEHOVIĆ: Socijaldemokrate će biti prepoznate po sopstvenoj, autonomnoj, novom vremenu koje živimo prilagođenoj politici.
Međutim, posvećenost snažnijem insistiranju na sopstvenom partijskom identitetu ne znači političku autostičnost i nesvjesnost da je pred nama vrijeme kompromisa i saradnje, u kome je apsolutni prioritet naše, nove generacije političara, stavljanje sebičnih partijskih interesa po strani i postizanje najšireg mogućeg konsenzusa oko evropskih i građanskih vrijednosti.
Referendumsku podjelu na suvereniste i unioniste će izvjesno zamijeniti podjela na one koji podržavaju prethodno pomenute evropske vrijednosti, i one koji im se suštinski protive, a na Socijaldemokratama, baš kao i na još jednom manjem broju drugih partija koje su rodonačelnici takvih evropskih i građanskih principa, dodatna je odgovornost.
Stoga je pred nama period hrabrih i odlučnih poteza u borbi za ostvarenje evropske vizije države i društva, a svi oni koji su spremni da se bez kalkulacija i zadrške bore za takvu viziju, će izvjesno biti naši partneri.
Naravno, potreban uslov za takvu, novu političku dinamiku koja nas narednih mjeseci očekuje, jeste brza smjena aktuelne vlasti, koja se pokazala ne samo nedoraslom za bavljenje ozbiljnim državnim poslom, nego i najvećom prijetnjom upravo takvoj – evropskoj i evroatlantskoj državnoj orijentaciji.
