Inicijativa okuplja države smještene između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora, u cilju jačanja saradnje u oblasti energetike, saobraćaja i digitalne povezanosti.
Fokusirana je na ulaganja, ekonomski rast i bezbjednost.Ko su članice Inicijative?
Punopravne članice su Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Grčka, Letonija, Litvanija, Mađarska, Poljska, Rumunija, Slovačka i Slovenija.
Inicijativa ima i četiri pridružene članice – od ranije Ukrajinu i Moldaviju, a od kraja aprila i Crnu Goru i Albaniju.
One će postati punopravne članice kada postanu dio Evropske unije.
Turska i Španija su kandidati za strateške partnere.
Kako je osnovana inicijativa Tri mora?
Inicijativa je osnovana 2015. godine na inicijativu Poljske i Hrvatske, a prvi samit održan je godinu kasnije u Dubrovniku.
Poljski predsjednik Duda i tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović su najavili “rađenje nove inicijative”, koja je zamišljena kao projekat koji je trebalo da ojača saradnju zemlja istočne i centralne Evrope.
Već 2017. godine u Varšavi Sjedinjene Američke Države su objavile da žele bliskiju saradnju s Inicijativom. Tom sastanku prisustvovao je predsjednik SAD-a Donald Tramp.
Na sastanku u Bukureštu 2018. i Njemačka je iskazala interes za jačim angažmanom unutar Inicijative.
Koji su njeni ciljevi?
Glavni cilj Inicijative tri mora je jačanje regionalne povezanosti sjever-jug, unutar Evropske unije.
Fokus je na unaprjeđenju saradnje u tri ključna sektora – energetici, transportu i digitalizaciji.
Cilj saradnje u oblasti energetike je smanjenje zavisnosti od ruskih energenata i diversifikacija izvora energije.
U okviru Inicijative se radi na razvoju moderne saobraćajne infrastrukture koja povezuje zemlje regiona, dok je poboljšanje digitalne povezanosti i razvoja IT sektora cilj saradnje u oblasti digitalizacije.
Geopolitički značaj
Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022, Inicijativa tri mora dobila je i bezbjednosnu dimenziju.
“Pet zemalja članica Inicijative tri mora dijeli granicu sa Ukrajinom. U našem neposrednom susjedstvu vodi se rat punih razmjera”, upozorio je domaćin posljednjeg samita, poljski predsjednik Andžej Duda.
Dodao je da “nova bezbjednosna arhitektura pred našim očima” zahtijeva veći fokus na projekte koji omogućavaju vojnu mobilnost, zaštitu kritične infrastrukture i sajber bezbjednost.
Duda je pozdravio pristupanje Crne Gore i Albanije, ističući da dolaze u osjetljivom geopolitičkom trenutku i da će doprinijeti plodnijoj saradnji u regionu.
Investicioni fond i investicije
Inicijativa ima podršku SAD a strateški partneri su Njemačka, Japan i Evropska komisija.
U okviru Inicijative funkcioniše Investicioni fond Tri mora, koji finansira projekte u oblasti energije,saobraćaja i digitalizacije. U fondu ne učestvuju direktno države, već njihove razvojne banke.
Od februara 2020. godine, fond je započeo sa punim operativnim radom.
Trenutno Inicijativa tri mora ima 143 projekta saobraćajne, energetske i digitalne infrastrukture.
Između ostalog, uložili su u Cargounita, najveću privatnu kompaniju za iznajmljivanje lokomotiva u Poljskoj. Kompanija poslije već 17 godina i raspolaže flotom od 175 lokomotiva, uključujući 96 električnih.
Uložili su i u Greenergy Data centar, koji će razviti mrežu zelenih centara za podatke u centralnoj i istočnoj Evropi. Jedan takav objekat trenutno je u izgradnji u Estoniji.
Uloženo je i u Enery, operatera solarnih elektrana u Bugarskoj, Češkoj i Slovačkoj.
Odluke o izboru projekata donosi investicioni komitet nezavisan od investitora.
Preporučeno
Sljedeće godine ovom Inicijativom predsjedavaće Hrvatska.
Video