Takva preporuka sadržana je u prošlogodišnjem izvještaju Evropske komisije, a prema saznanjima Portala RTCG izmjena Ustava u dijelu Tužilačkog savjeta vrlo je realna opcija.

Ovo pitanje je veoma važno za zatvaranje Poglavlja 23 – pravosuđe i temeljna prava.

Evropska komisija je u izvještaju od prošle godine navela da treba jasno urediti pitanje Tužilačkog savjeta u najvišem pravnom aktu Crne Gore.

“Što se tiče Tužilačkog savjeta, definisanje njegovog sastava i načina izbora članova u Ustavu, što Venecijanska komisija smatra održivijim rješenjem, još uvijek nije realizovano. Vlada je usvojila prijedlog za izmjenu Ustava koji se odnosi samo na isključivanje ministra pravde, a Skupština je na osnovu toga započela raspravu. Sudski savjet trenutno ima jedno upražnjeno mjesto, a Tužilački savjet ima četiri nepopunjene pozicije. Shodno punoj primjeni unaprijeđenog Zakona o državnom tužilaštvu, Tužilački savjet sada treba u svom sastavu da ima Vrhovnog državnog tužioca, pet državnih tužilaca, dva člana iz reda uglednih pravnika, jednog predstavnika Advokatske komore, jednog predstavnika NVO-a i jednog predstavnika Ministarstva pravde. Crna Gora mora da na dosljedan način osigura brza imenovanja sudija na visokom nivou, zasnovana na zaslugama i transparentnosti”, navodi se.

U Skupštinu je polovinom prošle godine stigao predlog Vlade za izmjene Ustava kojima se ukida članstvo ministra pravde u Sudskom savjetu, a većinu članova tog tijela ubuduće će činiti sudije koje biraju njihove kolege.

Povezani članci

Društvo

Najizraženiji deficit tužilaca u kotorskom i podgoričkom ODT-u i u SDT-u

Politika

Raičević, Šćepanović i Radulović izabrani za članove Tužilačkog savjeta

Politika

Vukčević: Bivši DF će pokušati da „progura“ državljanstvo i srpski jezik

Cilj izmjena je, kako su ranije naveli iz Vlade, jačanje nezavisnosti pravosuđa i usklađivanje sa evropskim standardima.

Predlog se odnosi na izmjene Amandmana VIII i IX Ustava Crne Gore, koji regulišu sastav Sudskog savjeta i učešće ministra pravde u disciplinskim postupcima protiv sudija.

“Uklanjanjem ministra pravde iz Sudskog savjeta šaljemo snažnu poruku o depolitizaciji pravosuđa i dodatnom približavanju Evropskoj uniji”, predočeno je ranije iz Vlade.

Prema ranijim zapažanjima Evropske komisije i Venecijanske komisije, prisustvo ministra pravde u Sudskom savjetu otvara prostor za politički uticaj na pravosuđe, što je u suprotnosti s principom nezavisnosti sudske vlasti.

Venecijanska komisija je naglasila da, iako prisustvo predstavnika izvršne vlasti nije automatski sporno, u kontekstu Crne Gore to predstavlja prepreku za kredibilno i profesionalno pravosuđe. Ministar pravde, od maja 2024. godine, ne učestvuje u radu Sudskog savjeta, upravo radi otklanjanja bilo kakvih okolnosti koje bi dovele u pitanje princip samostalnosti sudske vlasti. 

Crna Gora je u pristupnom procesu otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja, a ukupno 13 je dosad privremeno zatvoreno.

Crna Gora se i dalje smatra liderom u procesu pristupnih pregovora, a veruje se da je izvodljivo da do kraja ove godine zatvori sva poglavlja u pregovorima o članstvu u EU.

Tužilački savjet obezbjeđuje samostalnost državnog tužilaštva. Utvrđuje predlog za izbor Vrhovnog državnog tužioca, bira i razrješava rukovodioce državnih tužilaštava i državne tužioce, utvrđuje prestanak funkcije rukovodilaca državnih tužilaštava i državnih tužilaca, predlaže Vladi iznos sredstava za rad državnog tužilaštva, dostavlja Skupštini godišnji izvještaj o radu Državnog tužilaštva.