Na pitanja sada odgovara ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
On je na pitanje poslanice Demokrata Aleksandre Vojinović, koliko stranih državljana boravi u Crnoj Gori, odgovorio:Na pitanja poslanika trenutno odgovara ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Anđela Vojinović (Demokrate) ga je pitala koliko stranaca boravi u Crnoj Gori.
“Prema našim evidencijama, u Crnoj Gori 97.995 stranaca ima odobren privremeni ili stalni boravak. Jedan broj ljudi u svojim javnim nastupima ne pravi razliku između migranata i stranaca kojima je regulisan boravak. Ti strani državljani, kojima je odobren boravak, nijesu migranti”, kazao je on.
Dodao je kako je najveći broj stranaca iz Rusije, Srbije, Turske, Bosne i Hercegovine i sa Kosova.
“Ukupno je 20.793 državljana Rusije kojima je odboren boravak, 23.980 državljana Srbije, 13.506 državljana Turske, 7.287 državljana BiH i 4.023 državljanina Kosova”, precizirao je on.
Janović: Zašto nije prekinut skup na kojem je pozivano na linč?
Neko je u danima incidenata u Podgorici, nakon sukoba na Zabjelu, napravio grešku, poručio je Nikola Janović (DPS).
Foto: UGC
“Ostavimo po strani to što su uhapšeni pogrešni ljudi, ali morate da znate da su nakon toga informacije dovele do toga da je u Crnoj Gori došlo do talasa nasilja i poziva na linč. Moram da vas pitam – zašto skup, na kojem se pozivalo na linč i na mržnju, nije prekinut, jer policija po zakonu ima obavezu da to učini. A mogao bih da vas pitam i zašto nijesu pojedina lica privedena zbog širenja mržnje i poziva na linč. To je interes javnosti da zna”, kazao je on.
Podsjetio je i kako su na osnovu prvobitnih informacija iz Vlade uveli vize državljanima Turske, iako se ispostavilo da su učesnici incidenta bili iz Azerbejdžana.
“Dobro bi bilo da čujemo i po kojem se zakonu desetine ljudi postrojavaju ispred zida. Koji član to omogućava i za šta su ti ljudi bili krivi”, upitao je on.
Šaranović je na to kazao kako je policija sve vrijeme djelovala profesionalno, da je informisala građane pravovremeno, ali i da je na skupu protiv migranata, koji je održan ispred Vlade, bilo i lica koja pripadaju organizovanom kriminalu.
Ove godine protjeran 141 strani državljanin, 162 prinudno udaljena
Šaranović je naveo kako je policija ove godine procesuirala 696 stranih državljana koji su osumnjičeni za 673 krivična djela.
“U najvećem broju slučajeva, počinioci krivičnih djela potiču iz Srbije, Turske, Kosova, Rusije i BiH. U prvih devet mjeseci ove godine, u prihvatilište u Spužu smješteno je 106 stranih državljana, izdato je i predato 8.479 prekršajnih prijava i naloga, donijeto je 1.295 rješenja o povratku, a 141 o protjerivanju. Prinudno je udaljeno 162 stranca, dok je otkazan boravak do 90 dana u 1.526 slučajeva”, naveo je on.
Ljetos sedam incidenata na granici sa Kosovom, tokom jednog čak 20 projektila pogodilo krov stanice žičare
Šaranović je, odgovarajući na poslanička pitanja, kazao i kako MUP bilježi incidente i povrede granice, koji potiču sa teritorije Kosova.
“U julu i avgustu evidentirano je sedam slučajeva šenlučenja na teritoriji Kosova u pograničnom području. U julu je pucano u objekat zadnje stanice ski centra “Hajla Štedim”, pri čemu je krov pogođen sa 20 projektila. U avgustu je registrovana povreda granice, a sa tri projektila pogođena je limena konstrukcija zadnje stanice ski centra. U momentu incidenta, patrola granične policije bila je neposredno ispod samog objekta”, naglasio je on.
Graničari dvije države održali su sastanke u Prizrenu i Rožajama, precizirao je on, pri čemu je postignut dogovor o konkretnim aktivnostima.
“Naš ambasador se sastao sa direktorom kosovske policije, a tom prilikom je saopšteno kako do sada nijesu našli dokaze koji bi potvrdili sumnju da su pucnji potekli sa njihove teritorije”, naveo je Šaranović.
“Ubjedljiva većina procesuiranih policajaca su nekadašnje starješine odsjeka za borbu protiv droga”
Govoreći o policajcima procesuiranim u slučajevima organizovanog kriminala, Šaranović je kazao kako su među njima ubjedljiva većina dugogodišnje starješine odsjeka za borbu protiv droga.
“Mnogo je tu poznatih imena, od Bugarina, Milovića, preko ostalih. Talenat za krijumčarenje narkotika na transnacionalnom nivou bili su ljudi koji su ponikli u tom dobro poznatom odsjeku za droge. Tamo svega nekoliko službenika isporučuju danas ovako dobre rezultate”, istakao je on.
Ćorović: Ksenofobija i islamofobija postoje; Božović: Mržnje nije bilo samo na ulicama, već i na društvenim mrežama
Jasmin Ćorović (BS) pitao je ministra pravde Bojana Božovića da li planiraju da preduzmu nešto povodom izazivanja i podsticanja i učestvovanja u atmosferi linča čiji motivi su vjerska, nacionalna netrpeljivost, ksenofobija i politički motivi.
“Da su kojim slučajem vinovnici napada na mladića sa Zabjela bili naši, a ne strani državljani i ne državljani Turske, to bi bila samo još jedna subota u Podgorici. Taj događaj ne bi izazvao veću pažnju, jer se slični incidenti često dešavaju, a javnost ne reaguje istim intenzitetom i mržnjom. Do eksplozije agresije došlo je usljed porasta ksenofobije i islamofobije u društvu. Moramo se suočiti sa tim i priznati da imamo ovaj problem”, kazao je Ćorović govoreći o nedavnim događajima u Podgorici.
Božović: Ako je neko iz tužilaštva uradio nešto nezakonito…
Božović je kazao kako ono što se dogodilo govori o brojnim problemima u društvu koje treba rješavati.
“Uvreda i govora mržnje bilo je i na društvenim mrežama, a ne samo na ulicama. Zato smatramo da teški govor mržnje treba biti dio Krivičnog zakonika”, rekao je Božović, dodajući kako je vrijeme za institucionalnu reakciju.
Popović: Većina vrši pritisak na pravosuđe; Božović: Veting nije pritisak
Sonja Popović (DPS) pitala je Božovića šta je preduzeo povodom sve većih pritisaka na sudstvo.
“Ti pritisci dolaze iz redova većine kojoj i vi pripadate”, rekla je ona.
Božović je kazao kako je njegov apel na sve da puste sudstvo i tužilaštvo da rade na način na koji misle da treba.
“Nijesam srećan kada vidim da postoji određeni nivo tenzija između različitih grana vlasti, ali mislim i da je dobro da se govori o problemima unutar institucija”, dodao je.
Istakao je i kako smatra da priča o vetingu nije pritisak na pravosuđe.
“I sam sam rekao da, ako uvedemo veting, prvi koji treba da ga prođe je ministar pravde”, naglasio je on.
Popović mu je na to odgovorila kako su njegovi koalicioni partneri “lično nezreli ljudi, koji seire nad nečijim hapšenjima i koji se hrane čitanjem tuđih SMS prepiski”.
Preporučeno
Potom je ustvrdila kako je tužilaštvo saslušavalo premijera Milojka Spajića i više ministara iz njegove Vlade.
Video