Odbor za vanjsku politiku Evropskog parlamenta usvojio je jutros, s 51 glasom za i 7 protiv, Nacrt Izvještaja izvjestitelja za Crnu Goru Marjana Šareca o godišnjim izvještajima Evropske komisije za Crnu Goru za 2023. i 2024. sa više kompromisnih amandmana o kojima je juče postignuta saglasnost.

U novim amandmanima se navodi, među ostalim:

Podstiču se svi politički akteri da ostanu skoncentrisani na integraciju u EU i potrebne reforme; naglašava potrebu za političkom stabilnošću, predanošću i konstruktivnim angažmanom u izgradnji konsenzusa među strankama kako bi se efikasnije i brže krenulo prema zatvaranju dodatnih poglavlja već 2025. godine, s ciljem postizanja ambicioznog vremenskog okvira zemlje.

Naglašava se stratešku važnost članstva Crne Gore u NATO -u i pozdravlja njeno aktivno učešće u misijama i operacijama zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike EU.

Poziva Evropsku komisiju, Evropsku službu za vanjsko djelovanje, Delegaciju EU u Crnoj Gori i crnogorske vlasti da pojačaju stratešku komunikaciju s crnogorskim građanima o prednostima procesa proširenja i članstva u EU-u, kao i o konkretnim kriterijumima koje još treba ispuniti u vezi s usklađivanjem Crne Gore sa zahtjevima EU, te da poboljšaju vidljivost EU-a u zemlji, uključujući i projekte koje finansira EU; poziva na proširenje praćenja StratCom-a kako bi se skoncentrisalo na prekogranične prijetnje dezinformacijama u zemljama Zapadnog Balkana i njihovim susjedima; poziva Evropsku komisiju da dodatno podrži napore ESVD-a i Radne grupe za zapadni Balkan u proširenju aktivnosti informiranja javnosti povećanjem vidljivosti u lokalnim medijima, izvještajima o provjeri činjenica i partnerstvom s organizacijama civilnog društva kako bi se efikasnosuprotstavila lažnim narativima.

Povezani članci

Politika

NOVAK ADŽIĆ ZA STANDARD: Ne može se ići u EU baštineći četničku ideologiju i politiku poraženu u Evropi 1945.

Politika

Dvojno državljanstvo i strani agenti brinu europarlamentarce, ali ne i poslanike PES i ZBCG

Politika

Nacrt rezolucije EP: Poziv da se usklade zakoni i Ustav sa standardima EU; ozbiljna zabrinutost zbog malignog stranog uplitanja

Izražava zabrinutost zbog pokušaja izmjene Zakona o crnogorskome državljanstvu u Parlamentu, što bi moglo imati ozbiljne i dugoročne implikacije na procese donošenja odluka i identitet zemlje, istovremeno naglašavajući da se sve rasprave o politici identiteta moraju voditi s najvećom osjetljivošću kako bi se izbjegla daljnja polarizacija te da bi trebalo težiti širokom društvenom konsenzusu; potiče crnogorske vlasti da se savjetuju i koordiniraju s EU o svim mogućim promjenama zakona o državljanstvu te naglašava važnost postizanja konsenzusa o svim pitanjima koja se odnose na ovu temu od ključne važnosti za identitet i nezavisnost Crne Gore.

Snažno podstiče crnogorski parlament da od rane faze zakonodavnog procesa, posebno za ključno zakonodavstvo u procesu reformi EU-a, održava uključive i transparentne javne konsultacije te da redovno i smisleno uključuje civilno društvo u donošenje odluka te da potiče aktivniju ulogu Kluba žena u parlamentu.

Poziva crnogorske vlasti da usvoje Zakon o vladi koji bi trebalo da omogući poboljšani okvir upravljanja i optimizaciju javne uprave.

Poziva Crnu Goru da pojača odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju na visokom nivou uključujući jačanje efikasnog sprovođenja postojećeg kaznenog zakonodavstva, uključujući i izricanje efikasnih i odvraćajućih kazni, te stvaranje uslova za efikasno funkcionisanje pravosudnih institucija i nezavisnih tijela koja se bave korupcijom, bez političkog uticaja.

Poziva Crnu Goru da hitno u potpunosti uskladi svoju viznu politiku s viznom politikom EU.

Pozdravlja multietnički identitet Crne Gore i poziva na daljnje isticanje i poštovanje svih jezika, kulturne baštine i tradicija lokalnih zajednica i nacionalnih manjina.

Izražava ozbiljnu zabrinutost zbog ugroženih mjesta kulturne baštine poput Boke Kotorske i Svetog Stefana; naglašava da je Sveti Stefan, s parkom Miločer, uvršten među „7 najugroženijih mjesta baštine u Evropi“ za 2023. godinu.

Upozorava na opasnosti političkog revizionizma, koji iskrivljuje istorijske činjenice u političke svrhe, potkopava odgovornost i produbljuje društvene podjele; oštro osuđuje veličanje ratnih zločinaca i široko rasprostranjeno javno poricanje međunarodnih presuda za ratne zločine, uključujući i od strane crnogorskih vlasti; smatra da je izjava predsjednika Jakova Milatovića u kojoj žali zbog učestvovanja crnogorskih snaga u bombardovanju grada Dubrovnika bila vrijedan doprinos regionalnom miru i pomirenju.