U zajedničkom autorskom tekstu koji je 28. februara objavljen u njemačkom Frankfurter algemajne cajtungu (FAZ), Vučić i Rama su naveli da zemlje, koje bi se približile EU po ovom modelu, ne bi imale pravo veta, napominjući da bi na taj način bila ublažena zabrinutost onih država članica koje su uzdržane po pitanju proširenja Unije.
“Ovaj tekst smo napisali zajedno jer prepoznajemo da Evropa danas ima dva podjednako legitimna cilja: zemlje kandidati traže realan put ka punopravnom članstvu. Države članice žele da očuvaju sposobnost djelovanja i jedinstvo EU. Zato se zalažemo za ubrzanu integraciju spremnih zemalja kandidata u jedinstveno tržište i Šengen prostor. To ne bi podrazumijevalo ni prava veta, ni dodatne komesare, ni više poslanika u Evropskom parlamentu, niti izmjene glasačkih struktura. Uvjereni smo da bi to ublažilo zabrinutosti”, napisali su Rama i Vučić.Prilikom susreta koji je u Briselu održan 4. marta, prema pisanju evropskih medija, za stolom je upravo bio ovaj prijedlog, a navodno je dobar dio učesnika bio spreman da ozbiljno razmatra mogućnost koju, između ostalog, pominju Rama i Vučić.
Taktiziranje Beograda i Tirane
Komentarišući za Pobjedu prijedlog dvojice lidera, direktor strategije Centra za evropske politike, Miloš Pavković kazao je da je posrijedi taktiziranje Albanije i Srbije, usljed činjenice da su obje države još daleko od zatvaranja pregovora i potpisivanja ugovora o pristupanju EU, za raziliku od Crne Gore koja je, kako kaže, nadomak ovog značajnog koraka u pristupnom procesu.
Pavković
Pavković za Pobjedu kaže da su Srbija i Albanija države koje su u različitim pozicijama kada je proces pristupanja u pitanju.
Prema njegovom mišljenju, Albanija ovim prijedlogom zauzima pragmatičan stav, dok Srbija isti vidi kao sopstveni limit u procesu EU integracija.
“Srbija mahom stagnira, dok Albanija grabi krupnim koracima naprijed. Za Tiranu ovo predstavlja ubrzanje procesa pristupanja i postepenu integraciju u evropske tokove i prije punopravnog članstva, dok za Beograd pak djeluje da ovo može biti i finalni model odnosa sa Briselom – bez članstva, sa pristupom jedinstvenom tržištu i Šengenu”, navodi sagovornik Pobjede.
Pavković napominje da nije siguran da bi EU na takav aranžman pristala.
“S druge strane, države koje ispunjavaju uslove da pristupe jedinstvenom tržištu EU i Šengenu zapravo onda već ispunjavaju i uslove za punopravno članstvo. Djeluje mi da je intencija Vučića i Rame da EU zažmuri na probleme sa vladavinom prava, korupcijom, organizovanim kriminalom, demokratskim nazadovanjem i slobodom medija, za šta lično mislim da je šansa minimalna”, kaže član CEP-a.
Mogu li Rama i Vučić zaustaviti Crnu Goru
Pavković je mišljenja da pokušaji dvojice lidera neće zaustaviti Crnu Goru na njenom putu ka članstvu u EU.
“Crna Gora je država koja je znatno odmakla u procesu pristupanja i nadomak je punopravnog članstva. Albanija i Srbija nemaju mogućnosti ni kapaciteta da to spriječe, niti mogu nanijeti štetu u tom smislu putu Podgorice ka EU”, kaže on.
Pavković vjeruje da je primarni cilj Rame i Vučića da ipak taktički sakriju nedostatke u određenim poljima reformskog procesa kod kuće.
“Mislim da je svima jasno da će Crna Gora biti naredna članica EU i da ništa ne može to da zaustavi”, navodi on.
Crna Gora (ne)će u isti koš sa komšijama
Formiranje radne grupe za izradu nacrta ugovora o pristupanju Crne Gore EU de fakto znači da je zvanična Podgorica na pragu članstva evropskog bloka. Ipak, prema posljednjim informacijama taj proces se prolongira usljed navodnog protivljenja Francuske.
Briselski Politico objavio je, pozivajući se na diplomatske izvore, kako Pariz odbija dati zeleno svjetlo za izradu ugovora o pristupanju i zauzima izuzetno oprezan pristup proširenju EU uoči predsjedničkih izbora 2027. godine.
Miloš Pavković iz CEP-a kaže da ne bi bilo fer staviti Crnu Goru u istu kategoriju sa Albanijom i Srbijom.
“Kao što sam i pomenuo, Crna Gora je u završnoj fazi pregovora, što nije slučaj sa komšijama. Podgorica je započela svoje pregovore, otvorila i sada zatvara preostala poglavlja po metodologiji koja predviđa punopravno članstvo. S druge strane, Srbija i Albanija su spremne za ograničavanje prava u razmjenu za preskakanje stepenica u procesu pristupanja”, kaže Pavković.
Ipak, kada je u pitanju ugovor sa Crnom Gorom, Pavković ističe da sasvim sigorno možemo očekivati pojačane zaštitne klauzule koje bi pokrile više oblasti i bile dodatno konkretizovane u odnosu na ono što smo imali sa Hrvatskom, Bugarskom i Rumunijom.
“To su mehanizmi za praćenje stanja u osjetljivim oblastima sa ciljem da spriječe nazadovanje nakon pristupanja u članstvo”, kaže Pavković.
Direktor strategije CEP-a zaključuje da, uprkos svemu, ograničavanje prava Crne Gore kao članice EU, odnosno limitacija prava veta ne treba da bude nametnuta Podgorici.
“Trajno ukidanje ovog prava nije ni pravno izvodljivo i ne mislim da EK razmišlja u tom pravcu”, naveo je Pavković za Pobjedu.
Preporučeno
Video