Zenović je istakao da će najzahtjevniji dio posla u narednoj godini biti ispunjavanje obaveza u preostalim poglavljima, posebno u klasterima 1, 3 i 4, uz istovremeno očuvanje punog tempa i kredibiliteta u poglavljima 23 i 24. U ovoj fazi procesa, kako ističe, čak i najmanje nazadovanje u oblasti vladavine prava imalo bi visoku političku i pravnu cijenu, kako u odnosu prema Evropskoj uniji, tako i prema domaćoj javnosti.
Koji su to ključni potezi koje je pregovarački tim preduzeo 2025. godine kada je riječ o procesu evropskih integracija?ZENOVIĆ: Godina 2025. bila je prelomna za evropske integracije Crne Gore. Zatvoreno je šest poglavlja, ostvaren je napredak u svim ostalim , uz najbolji Izvještaj Evropske komisije do sada. Prvi put, i poglavlja vladavine prava 23 i 24 ocijenjena su kao „umjereno ka dobroj spremnosti“, što potvrđuje da ostaju temelj pregovora, ali i da reformski rezultati u drugim oblastima postaju vidljivi.
Tokom 2025. usvojeni su ključni zakoni iz oblasti unutrašnjeg tržišta, privrednih društava, računovodstva i revizije, kao i važni propisi u poljoprivredi i ribarstvu, čime su stvoreni uslovi za zatvaranje poglavlja 11 i 13. Ostvaren je i niz konkretnih iskoraka – od prvih SEPA transakcija, preko pristupanja Konvenciji o zajedničkom tranzitu, do rješavanja dugogodišnjeg pitanja uništavanja duvana u Luci Bar. Priznavanje studijskih programa i regulisanih profesija, online registracija privrednih društava, plan za Agenciju za plaćanja kao ključne tačke poljoprivrednih fondova u EU, sve su to konrektni koraci kojim je Crna Gora postala nikad bliža članstvu u EU.
Istovremeno, ojačana je komunikacija sa Evropskom komisijom, uspješno je sprovedena Reformska agenda i obezbijeđene su dvije tranše Plana rasta, uz pojačan diplomatski angažman u ključnim državama članicama EU.
Rezultat 2025. godine je jasan: ušli smo u fazu u kojoj reforme nisu samo obećanja, već mjerljivi i međunarodno priznati rezultati, zbog čega sa punim pravom možemo da kažemo da je Crna Gora sljedeća članica Evropske unije
Na međuvladinoj konferenciji 16. decembra u Briselu zatvoreno je pet poglavlja. Šta će biti najizazovnije u narednoj godini, na čemu će biti fokus rada vašeg tima?
ZENOVIĆ: Na Međuvladinoj konferenciji zatvorena su poglavlja 3, 4, 6, 11 i 13, čime je broj privremeno zatvorenih poglavlja porastao na dvanaest. Time je dostignuta tzv. kritična masa koja omogućava početak tehničkih priprema za Ugovor o pristupanju i jasno potvrđuje da je pregovarački proces ušao u svoju završnu fazu.
Najzahtjevniji dio posla u narednoj godini biće ispunjavanje obaveza u preostalim poglavljima, posebno u klasterima 1, 3 i 4, uz istovremeno očuvanje punog tempa i kredibiliteta u poglavljima 23 i 24. U ovoj fazi procesa, čak i najmanje nazadovanje u oblasti vladavine prava imalo bi visoku političku i pravnu cijenu, kako u odnosu prema Evropskoj uniji, tako i prema domaćoj javnosti.
Zato su u narednom periodu ključni jasan i dosljedan evropski fokus, nacionalno i političko jedinstvo i široki društveni konsenzus oko evropskog puta. Podjednako važno biće snažno zagovaranje evropske agende i sistematsko predstavljanje postignutih rezultata na svim relevantnim evropskim i međunarodnim adresama, ali i strateško planiranje u onim poglavljima koja podrazumijevaju dugoročna ulaganja i strukturne reforme. Upravo ta kombinacija političke odgovornosti, stručnog rada i zajedničke vizije predstavlja preduslov da Crna Gora uspješno završi pregovore i zakorači u završnicu svog evropskog puta.
Kakve su posljednje poruke i ocjene koje smo dobili iz Brisela?
ZENOVIĆ: Posljednje poruke koje dolaze iz Brisela mogu se sažeti u tri riječi: priznanje, očekivanja i uslovljenost. Priznanje se ogleda u jasnoj činjenici da je Crna Gora danas država sa najvećim brojem zatvorenih poglavlja i sa najubrzanijom dinamikom pregovora u odnosu na sve ostale kandidate, što je eksplicitno prepoznato i registrovano u analizama Evropske komisije.
Istovremeno, očekivanja su visoka. Poruka je da se postignuti tempo ne doživljava kao jednokratan napor, već kao nova normalnost. Drugim riječima, „post-IBAR“ faza mora biti vođena sa istim stepenom odgovornosti, ozbiljnosti i političke posvećenosti kao i period koji je prethodio IBAR-u. Upravo kontinuitet reformi biće ključni test zrelosti procesa.
Treći element je jasna uslovljenost, koja se ogleda u insistiranju na meritornosti. Svako naredno zatvaranje poglavlja biće isključivo rezultat mjerljivih i održivih reformi, a ne političkog sentimenta ili trenutnog raspoloženja. To je pristup koji pregovarački tim dosljedno zagovara, jer predstavlja najčvršći garant kredibiliteta i nepovratnosti procesa. Ukoliko Crna Gora nastavi ovim reformskim putem, plan da se pregovori okončaju u narednoj godini ostaje realan i ostvariv, a samim tim i cilj da do 2028. godine postanemo 28. članica Evropske unije.
Šta nam govori situacija koju smo nedavno imali da je Francuska blokirala pa vrlo brzo odblokirala dva poglavlja? Da li nam se nešto slično može ponovo desiti? Koliko smo spremni na takve situacije?
ZENOVIĆ: Ta situacija nam prije svega govori da se proces proširenja ne odvija u političkom vakuumu i da zahtijeva stalnu, neposrednu i sadržajnu komunikaciju sa državama članicama. Ne bih je definisao kao blokadu, već kao potrebu da se rezultati koje Crna Gora postiže jasnije, direktnije i pravovremeno predstave svim državama članicama, pojedinačno. Evropska komisija je važan akter, ali odluke se na kraju donose konsenzusom država članica, od kojih svaka ima svoje unutrašnje političke dinamike i posebne perspektive o tempu i modelu proširenja.
Ovakve situacije nas podsjećaju i na složenost debate unutar same Evropske unije – o odnosu proširenja i unutrašnjih reformi, o brzini procesa, ali i o tome kako obezbijediti da novo članstvo zaista jača Uniju i njene politike. Upravo zato je važno da razumijemo te perspektive i da se prema njima odnosimo ozbiljno i partnerski, kroz politički dijalog, parlamentarnu diplomatiju i kontinuirano prisustvo na svim relevantnim evropskim adresama.
Crna Gora na to odgovara insistiranjem na meritornom pristupu. Fokus ostaje na reformama, na ispunjavanju obaveza i na jasnoj vezi između zasluga i napredovanja u pregovorima. To je jedini održiv način da proširenje, kao geopolitička nužnost, bude istovremeno zasnovano na jačanju Evropske unije, njenih temeljnih vrijednosti i visokih standarda. Upravo takav pristup nas čini otpornijim na eventualne slične situacije u budućnosti i daje procesu dugoročnu vjerodostojnost.
Očekujete li prepreke u poglavlju 27 životna sredina i klimatske promjene?
ZENOVIĆ: U okviru poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene, Crna Gora je napravila važan iskorak zatvaranjem javne rasprave o Nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NECP) i pripremom ključnih strateških i zakonodavnih akata, uključujući Zakon o klimatskim promjenama i Plan prilagođavanja do 2035. godine. To predstavlja snažan signal ozbiljnosti u pristupu ovoj oblasti, ali i ulazak u fazu u kojoj se otvaraju najosjetljivija pitanja – od upravljanja otpadom i vodama do velikih infrastrukturnih projekata, gdje moramo imati društveni konsenzus i plan za svaku fazu zelene tranzicije. Tu izazovi nisu samo finansijski ili normativni, već prije svega društveni – jer bez širokog društvenog konsenzusa i promjene načina razmišljanja, zelena tranzicija ne može biti ni održiva ni pravedna. Ovo poglavlje zahtijeva novu kulturu planiranja, odgovornosti i dugoročnog razmišljanja, u kojoj kratkoročni interesi ustupaju mjesto javnom dobru.
NECP je ključni planski i strateški dokument koji postavlja temelj dekarbonizacije energetskog sektora, ali i daje okvir za budućnost energetskih postrojenja, uključujući i pitanje Termoelektrane Pljevlja. Ako imamo jasnu viziju, principe održivosti i koncept pravedne zelene tranzicije, onda je jasno da djelovanje mora početi odmah – kroz planske odluke, investicije i politike koje istovremeno štite životnu sredinu i socijalnu stabilnost.
U tom smislu, najveći izazov u poglavlju 27 nije samo normativni, već prije svega upravljački. Ključno pitanje biće sposobnost institucija da dosljedno primjenjuju usvojene propise, da unaprijede inspekcijski nadzor i da izgrade povjerenje građana da evropska pravila nijesu apstraktni standardi, već konkretna zaštita njihovog zdravlja, prostora i kvaliteta života. Na kraju, poglavlje 27 je suštinski međugeneracijsko pitanje. Ono se ne tiče samo pregovaračkih obaveza, već odgovora na pitanje kakvu životnu sredinu ostavljamo generacijama koje dolaze i kakvu budućnost želimo za Crnu Goru kao ekološku državu. U tom smislu, uspjeh u ovoj oblasti biće jedno od najtrajnijih nasljeđa evropskog puta Crne Gore.
Kako ocjenjujete napredak u oblastima vladavine prava i pravosuđa?
ZENOVIĆ: Posljednji izvještaj potvrđuje da je Crna Gora na evropskom putu napravila važan iskorak u uspostavljanju ravnoteže između napretka u oblasti vladavine prava, kao temeljnog pitanja procesa proširenja, i napretka u ostalim pregovaračkim oblastima.
U tom kontekstu, zabilježen je opšti napredak u jačanju institucionalnih kapaciteta, unapređenju zakonodavnog okvira, posebno u pravosuđu i pogledu temeljnih prava, ali i usklađivanju sa evropskim standardima, uz vidljivije rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije. Sistem vladavine prava počiva na složenom sistemu institucija tri grane vlasti, specijalizovanih agencija i organa – i samo posvećenim i zajedničkim radom možemo napraviti iskorake koji nedostaju za zatvaranje poglavlja 23 i 24.
Vladavina prava nije izolovano pitanje, već horizontalni princip koji prožima sve javne politike i direktno utiče na kvalitet demokratskog upravljanja i ekonomskog razvoja. Zato napredak u poglavljima 23 i 24 ne treba posmatrati kao formalno ispunjavanje obaveza, već kroz stvarne efekte u praksi – kroz jačanje povjerenja građana u institucije, dosljednu primjenu zakona i otpornost sistema na političke pritiske. To je suština evropskog puta Crne Gore, ali i nje kao pravne države i države pravne jednakosti svih njenih građana.
Da li je i koliko za pregovore važna politička stabilnost? Kako komentarišete trenutnu situaciju i perspektive kada je o političkoj stabilnosti riječ?
ZENOVIĆ: Proces evropskih integracija ima i snažnu tehničku i jednako važnu političku dimenziju. Nedvosmislena politička volja države kandidata, ali i jasna spremnost država članica i same Evropske unije da vode zemlju ka članstvu, predstavljaju uslov bez kojeg nema uspješnog pregovaračkog procesa. U tom smislu, politička stabilnost nije dekor pregovora, već njihov osnovni preduslov. Iskustva iz prethodnih godina jasno pokazuju da institucionalne i političke krize vrlo brzo postaju ozbiljna kočnica za otvaranje i zatvaranje poglavlja.
Kada postoji elementarni politički konsenzus oko evropskog kursa – između parlamenta i Vlade, vlasti i opozicije – čak i uz snažnu političku konkurenciju i razlike u drugim politikama, pregovori napreduju mjerljivo brže i sa većim kredibilitetom. Sve države koje su uspješno okončale pristupne pregovore imale su upravo takvo jedinstvo oko evropske agende, uz uključenost institucija, opozicije i civilnog društva. To jedinstvo je najbolja potvrda inkluzivnosti procesa i njegove demokratske prirode. Perspektiva ostaje povoljna sve dok evropska tema čini osnovu najšireg političkog dogovora, uz uvažavanje uloge opozicije, parlamenta i parlamentarne diplomatije, što je više puta potvrđeno i u radu Skupštine. Upravo takav konsenzus daje pregovorima stabilnost, a reformama dugoročnu održivost.
Šta će biti prvi koraci u 2026. godini kada je riječ o pregovaračkom timu?
ZENOVIĆ: Prvi koraci pregovaračkog tima u 2026. godini biće jasno usmjereni ka završnici procesa. Fokus će biti na dovršavanju poglavlja koja su već interno spremna za zatvaranje, kako bi se na prvoj narednoj Međuvladinoj konferenciji ostvario konkretan i vidljiv rezultat. Paralelno, radiće se na finalizaciji svih preostalih obaveza u poglavljima koja planiramo da zatvorimo u prvoj polovini godine, uz precizno definisane rokove i odgovornosti.
Istovremeno, pregovarački tim će raditi po jasnom, dinamičkom planu za sva preostala pregovaračka poglavlja, kako bi se održao kontinuitet reformi i izbjegla uska grla u završnoj fazi pregovora. To podrazumijeva i snažnu koordinaciju sa svim resorima, ali i stalni politički dijalog sa institucijama Evropske unije i državama članicama.
Preporučeno
Posebno ohrabruje činjenica da 2026. godinu dočekujemo uz predsjedavanje Kipra, a potom i Irske, čije iskustvo, kredibilitet i razumijevanje politike proširenja mogu biti od velike pomoći za naš ambiciozni plan. Kroz intenzivnu diplomatsku aktivnost očekujemo da 2026. bude godina uspjeha – ne samo za Crnu Goru na njenom evropskom putu, već i za samu Evropsku uniju, kao zajednicu koja potvrđuje svoju snagu i perspektivu kroz politiku proširenja.
Video