Bugarska, crnomorska država na jugoistočnoj granici Evropske unije, postaće 21. članica eurozone, nakon što je ove godine ispunila sve formalne kriterijume za pristupanje, uključujući one koji se odnose na inflaciju, budžetski deficit, dugoročne troškove zaduživanja i stabilnost deviznog kursa.
To se dešava nakon što je Hrvatska u januaru 2023. postala posljednja zemlja koja je uvela euro, čime će se broj građana Evrope koji koriste ovu valutu povećati na više od 350 miliona. Ulazak u eurozonu, osim korišćenja novčanica i kovanica eura, znači i dobijanje mjesta u Upravnom savjetu Evropske centralne banke, tijelu koje odlučuje o kamatnim stopama.Iako su uzastopne bugarske vlade pokušavale da ostvare ovaj cilj još od ulaska zemlje u Evropsku uniju 2007. godine, balkanska država sa 6,7 miliona stanovnika ostaje duboko podijeljena po ovom pitanju, pokazuju istraživanja javnog mnjenja. Privreda, međutim, u velikoj mjeri podržava uvođenje eura.
Sumnje kod dijela Bugara
Dio građana strahuje da će prelazak na euro dovesti do rasta cijena, dok drugi izražavaju nepovjerenje prema domaćem političkom establišmentu, koji se nalazi u dubokoj krizi nakon što je vlada ovog mjeseca podnijela ostavku usljed masovnih protesta izazvanih najavama povećanja poreza.
U zemlji koja ima dugogodišnje kulturne i političke veze s Rusijom, mnogi su oprezni prema daljem jačanju veza s Evropom.
„Protiv sam toga, prije svega zato što je lev naša nacionalna valuta“, rekao je penzioner iz Sofije Emil Ivanov, koga su novinari zatekli tokom kupovine. „Drugo, Evropa ide ka propasti, što je čak i američki predsjednik Donald Tramp pomenuo u novoj strategiji nacionalne bezbjednosti.
„Možda neću biti živ kada se to (propast Evropske unije) desi, ali sve ide u tom pravcu“.
Privreda se već prilagođava
Pojedini politički analitičari ocjenjuju da je kampanja za promociju eura bila slaba, te da će se stariji građani, naročito u udaljenim i ruralnim područjima, teško prilagoditi promjenama. Takođe upozoravaju da bi izostanak stabilne vlade mogao dodatno otežati cijeli proces.
Ipak, na ulicama i u prodavnicama Sofije već su vidljivi znaci priprema. Cijene proizvoda, od voća do boca vina, istaknute su istovremeno u levima i eurima. Bilbordi koje finansira država prikazuju zvanični kurs euro–lev uz poruku: „Zajednička prošlost. Zajednička budućnost. Zajednička valuta“. Promjenu najavljuju i televizijski oglasi.
Neki građani ovu odluku pozdravljaju. „Ne samo stariji, već i mladi ljudi će lakše putovati koristeći euro, bez potrebe da stalno mijenjaju valutu“, rekla je penzionerka iz Sofije Veselina Apostovlova.
Podršku prelasku na euro pružaju i kompanije koje posluju na međunarodnom tržištu.
Preporučeno
Natalija Gadževa, vlasnica vinarije Dragomir Estate Winery u Tračanskoj dolini, izjavila je za Reuters: „Za mene je najvažnije to što će biti ukinute sve operacije vezane za konverziju valuta, kao i ponovno izdavanje faktura – prvo u eurima, pa zatim u levima“.
















