Na sjeveru Portugala, pilot je poginuo kada se njegov avion srušio u oblasti Foz Koa, blizu španske granice.
Požari pustoše oblasti francuskog regiona Žironda, gdje je evakuisano više od 12.000 ljudi. U južnoj Španiji, u blizini Kosta del Sol, oko 2.300 ljudi moralo je da bježi od požara koji se širio u brdima Mihas.
Turisti na plaži u Toremolinosu vidjeli su oblake dima kako se dižu u brdima gdje je nekoliko letjelica gasilo vatru. U međuvremenu, jedna lokalna stanovnica opisala je šumske požare u blizini francuske jugozapadne atlatnske obale kao “post-apokaliptične”, prenosi BBC.
“Nikada nisam ovo vidjela”, rekla je Karin, koja živi u blizini Test-de-Buha.
Požar je tamo i južno od Bordoa opustošio skoro 10.000 hektara. OKo 3.000 vatrogasa gasi požare.
Od utorka, temeperature u Portugalu su porasle na 47 stepeni Celzijusa i iznad 40 stepeni u Španiji, ostavljajući ovo područje suvim i podložno požarima. Više od 300 ljudi umrlo je od vrućine u obje zemlje, prenosi španska novinska agencija Efe.
Požarna mjesta u Portugalu su sjeveroistočno od grada Porta. Požari su ove godine uništili 30.000 hektara zemlje, najveću površinu od ljeta 2017. godine, kada je Portugal pretrpio razorne požare u kojima je stradalo oko 100 ljudi.
Pogođeni su i drugi dkelovi Mediterana. U Italiji, vlada je proglasila vanredno stanje u isušenoj dolini Po. Najduža rijeka u Italiji je zbog vrućina postala samo mali potok. U Grčkoj se vatrogasci bore sa požarima u oblasti Feriza, oko 50 km jugoistočno od Atine, i blizu Retimna, na sjevernoj obali Krita. Sedam sela je evakuisano u blizini Retimna.
U sjevernom Maroku nekoliko sela je evakuisano jer su požari zahvatili provincije Laraš, Uezan, Taza i Tetuan. Jedno selo je potpuno uništeno u oblasti Ksar El Kebir, a najmanje jedna osoba je poginula u požaru.
Francuska je zabilježila temperature od oko 40 stepeni Celzijusa i očekuje se da će sljedeće nedjelje u 16 departmana biti narandžasta uzbuna zbog loših vremenskih uslova.
Šef francuske vatrogasne federacije upozorio je na uticaj koji globalno zagrijavanje ima na civilnu zaštitu.
“Vatrogasci, civilna bezbjednost su ti koji se svakodnevno bave posljedicama, a ti efekti nisu 2030. godine, već sada”, rekao je Gregori Alione.
Toplotni talasi su postali češći i intenzivniji i duže traju zbog klimatskih promjena izazvanih čovjekom. Svijet se već ugrijao za oko 1,1 stepen Celzijusa otkako je počela industrijska era, a temeprature će nastaviti da rastu osim ako vlade širom svijeta nešto ne preduzmu.
