Građani Hrvatske danas glasaju na lokalnim izborima birajući gradonačelnike odnosno načelnike (predsjednike) opština, župane i njihove zamjenike i vijeća (skupštine) opština i gradova. Ukupno su se za sva mjesta kandidovala 31.082 kandidata.
Otvoreno je juto0rs u Hrvatskoj 600 biračkih mjesta, pravo glasa ima nešto više od tri i po miliona građana.Hrvatska upravna vlast ustrojena je tako da postoji 555 jedinica lokalne samouprave, i to 428 opština i 127 gradova kao 20 jedinica regionalne samouprave koje se nazivaju županijama. Grad Zagreb ima poseban status grada i županije, tako da je u Hrvatskoj ukupno 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Pripadnici nacionalnih manjina na lokalnim izborima biraće iz svojih redova, između ostalih, deset zamjenika župana, 18 zamjenika gradonačelnika i 39 zamjenika opštinskih načelnika.
Što se očekuje
Na lokalnim izborima 2021. u najviše županija – 15 od 20 – pobijedila je Hrvatska demokratska zajednica. Od velikih gradova drži vlast u Osijeku, Karlovcu i Dubrovniku. Predizborne ankete su pokazale da HDZ vodi ubjedljivo u Osijeku, dok je drugdje rezultat tijesan. Siguran je još i Vukovar gdje HDZ s Domovinskim pokretom ima dogovor i za Grad Vukovar i Vukovarsko-srijemsku županiju.
U Zagrebu su ankete do prije neki dan davale najviše šanse gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću, kandidatu Socijaldemokratske partije (SDP) i liste „Možemo“. Međutim i te ankete ukazivale da će Tomašević u drugi krug s nekim od šest protivkandidata. Međutim, uoči samih izbora izašla je na svjetlost dana korupcionaška afera Hipodrom zbog koje jei Tomašević svjedočio u USKOK-u, pa je pitanje koliko je ona nanijela štete gradonačelniku. Koalicija SDP-Možemo vodi i u anketama za odbornike u Skupštini Grada Zagreba i tu ne bi trebalo da bude iznenađenja.

U Splitu se vodi tijesna bitka aktuelnog gradonačelnika Ivice Puljka, kojem ankete daju 28-30% glasovai Tomislava Šute iz HDZ-a koga podržava oko 24%. Puljak je sebe već gotovo proglasio pobjednikom, ali pobjeda nije sigurna. Protiv njega su, pored HDZ-a, i SDP, i tajkun Željko Kerum, i Most. Ako bude drugog kruga, a sva je prilika da će ga biti, pitanje je da li će biti i trgovine.
Rijeka bi mogla prvi put nakon 30 godina promijeniti vlast. Dosadašnji bastion SDP-a će, ako izgiubi, srušiti sam SDP. U SDP-u Rijeke je krajem prošle godine izbio sukob u vezi s kandidaturom – dosadašnji gradonačelnik Marko Filipović ili njegova zamjenica Sanda Krpan. Stranka se podijelila i sada po anketama vodi s 26% glasova nezavisna kandidatkinja univerzitetska profesorica plitikologije Iva Rinčić, koju podržava Akcija mladih uz još nekoliko manjih stranaka. Slijede Sanda Krpan s 20% i Marko Filipović s 18%.

Nova politika HDZ-a
HDZ koji pod vođstvom Andreja Plenkovića niže pobjede već deceniju ovog puta je unio neke izmjene. Stranka koja je dobila sve izbore osim predsjedničkih – na kojima nije ni istakla jakog kandidata – dala je pred ove izbore stranačkim tijelima veliku slobodu da biraju kandidate za župane i gradonačelnike tako da u više gradova kandidati nijesu lokalni čelnici.
U sklopu nove politike HDZ-a je i odlučnost da zadrži vlast u Zadru uprkos stranačkim razmiricama. Kandidovali su donedavnog ministra Šimu Erlića koji je podnio ostavku i preselio se u Zadar. Tamo je favorit. U Zadar se preselio i Josip Bilaver, donjedavni državni sekretar Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
U Varaždinskoj županiji se sučeljavaju SDP i veteran Radimir Čačić iz Reformista. SDP drži da može osvojiti vlast na krajnjem sjeveru. Ako u tome ne uspiju, što je moguće, i izgube Rijeku, što je gotovo izvjesno, naći će se velikim problemima.
HDZ nema velike gradove, osim Osijeka i Dubrovnika, ali u igri velikih brojki odnose najviše.
Dakle, izbori bi trebalo da donesu najviše pobjeda HDZ-u, ali je pitanje kakve će te brojke biti u poređenju s onima od prije četiri godine..
Preporučeno
U sedam gradova i 112 opština izbori su izvjesni, jer se u njima kandidovao samo po jedan kandidat, a poznati su i sastavi 35 opštinskih vijeća za koje je, takođe, istaknuta samo po jedna lista.