„Kao predstavnik predlagača, obavještavam javnost da povlačimo iz procedure Zakon o zaštiti ustavnog uređenja. Očekivali smo podršku opozicije, budući da su i oni tražili procesuiranje nekih krivičnih djela, ali pošto nisu shvatili suštinu, pozivamo ih da zajedno napišemo i predložimo novi zakon“, napisao je SNSD-ov Srđan Mazalica.

Podsjetimo, kao dodatak dnevnom redu 15. redovne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske pojavio se Prijedlog zakona o zaštiti ustavnog poretka RS, a sadržaj teksta je, u najmanju ruku, izrazito zabrinjavajući.

Klix.ba imao je uvid u ovaj prijedlog koji je trebao sutra biti pred zastupnicima NSRS-a, a koji već u drugom članu navodi da se ovaj zakon primjenjuje iznad svih drugih zakona u ovom entitetu „u slučaju postojanja nesaglasnosti odredaba.“

U prvom članu stoji da ovim zakonom „se uređuju osnivanje, organizacija, nadležnost i ovlašćenja Specijalnog tužilaštva Republike Srpske za zaštitu ustavnog uređenja Republike Srpske i Specijalnog suda Republike Srpske za zaštitu ustavnog uređenja Republike Srpske, kao i drugih državnih organa u Republici Srpskoj.“

Dalje u prijedlogu precizirana su krivična djela za koja će biti nadležni novi sud i tužilaštvo.

Povezani članci

Politika

Ustavni odbor usvojio prijedlog da Skupština konstatuje prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću

Svijet

Ustavni sud BiH donio privremenu mjeru o suspendovanju zakona usvojenih u Narodnoj skupštini RS

Svijet

Četiri glavne tvrdnje odbrane koje je Sud BiH odbacio kao neosnovane: Pravno raskrinkavanje Dodika

Riječ je o krivičnim djelima: napad na ustavno uređenje RS, ugrožavanje teritorijalnog integriteta, dovođenje RS u položaj potčinjenosti ili zavisnosti, ubistvo predstavnika najviših organa RS, otmica najviših predstavnika RS, oružana pobuna, sprečavanje borbe protiv neprijatelja, služba u neprijateljskoj vojsci, pomaganje neprijatelju, protivzakonito formiranje paravojnih i parapolicijskih snaga, podrivanje odbrambene moći RS, diverzija, sabotaža, špijunaža, odavanje državne tajne RS, upućivanje i prebacivanje na teritoriju RS oružanih grupa, oružja i municije, pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja RS, pomoć učiniocu nakon izvršenog krivičnog djela protiv ustavnog uređenja RS, stvaranje ili vođenje kriminalne grupe za djela protiv ustavnog uređenja RS, nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija RS i druga djela kojima se posredno ili neposredno ugrožava ustavno uređenje i teritorijalni integritet RS.

U daljim članovima definisan je rad specijalnog suda i tužilaštva, a glavni tužilac, njegov zamjenik i specijalni tužioci biće imenovani u NSRS.

Sporni zakon uspostavlja i Službu za zaštitu ustavnog uređenja RS, koja bi „obavljala poslove prikupljanja podataka i sprečavanja djelatnosti na podrivanju ili rušenju ustavnog uređenja i bezbjednosti RS, istraživanja, obrade i analiziranja obavještajnih podataka značajnih za bezbjednost RS, te informisanja nadležnih organa i institucija.“

Direktora ove službe imenovao bi predsjednik entiteta RS sa mandatnom od pet godina.

U članu 17, stavu 3, navodi se da „glavni specijalni tužilac ima ovlašćenje da u svakom trenutku, do podizanja optužnice, donese odluku o preuzimanju predmeta od nadležnog okružnog tužilaštva.“

Drugim riječima, zakon bi davao velike ovlasti glavnom tužiocu, koji bi mogao preuzeti bilo koji predmet pred pravosuđem RS.

Član 33. definiše rad Specijalnog suda i navodi da će predsjednika suda imenovati NSRS.

Takođe, zakonom se osniva i Apelaciono odjeljenje za zaštitu ustavnog uređenja pri Specijalnom sudu RS, koje bi odlučivalo po žalbama na odluke suda.