U Bolonji, 47-godišnjak je preminuo nakon što mu je pozlilo na gradilištu, dok je 70-godišnji muškarac prijavljen kao utopljen tokom iznenadnih poplava u turističkom ljetovalištu zapadno od Torina.
Drugdje na kontinentu, desetine hiljada ljudi evakuisano je zbog požara u zapadnoj Turskoj, dok je vrh Ajfelove kule u Parizu zatvoren zbog toplotnog talasa.Djelovi Španije i Portugala zabilježili su najviše junske temperature ikada, sa 46°C registrovanih u El Granadu na jugozapadu Španije, dan nakon što su rekordi oboreni u Mori u centralnom Portugalu.
Španska meteorološka agencija Aemet saopštila je da je na više mjesta širom Iberijskog poluostrva temperatura prešla 43°C, ali da će od četvrtka doći do zahlađenja.
Noćne temperature zabilježene tokom noći na utorak dosegle su 28°C u Sevilji i 27°C u Barseloni.
U Turskoj, spasioci su evakuisali više od 50.000 ljudi – uglavnom iz zapadne provincije Izmir – dok su vatrogasci nastavili da gase stotine požara koji su izbili prethodnih dana.
Požari su takođe zahvatili djelove provincija Bilecik, Hatay, Sakarya i Manisa.
Ministar šumarstva Ibrahim Jumakli rekao je da su u posljednja tri dana hitne službe reagovale na 263 požara širom zemlje.
U Francuskoj, mnogi gradovi su u ponedjeljak iskusili najtopliju noć i dan u junu otkad se mjeri temperatura, ali meteorolozi kažu da se vrhunac toplotnog talasa očekuje u utorak.
Ministarka za klimu Anjes Panje Rinaše nazvala je situaciju „neviđenom“.
Po prvi put u pet godina, regija Pariza aktivirala je crveni alarm, zajedno sa još 15 drugih francuskih regiona. Ministarstvo obrazovanja saopštilo je da će 1.350 javnih škola biti djelimično ili potpuno zatvoreno.
Temperatura od 46,6°C (115,9°F) registrovana je u Mori, Portugal, oko 100 km istočno od Lisabona u nedjelju. Portugalski meteorolozi pokušavaju da potvrde da li je to novi junski rekord.
U Italiji, u regionu Toskana zabilježen je porast bolničkih prijema od 20 odsto, prema lokalnim izvještajima.
Italijani u 21 od 27 gradova izloženi su najvišem nivou upozorenja na vrućinu, a 13 regiona, uključujući Lombardiju i Emiliju, dobilo je savjet da ne izlaze napolje tokom najtoplijih djelova dana.
U Lombardiji je zabranjen rad na otvorenom od 12:30 do 16:00 tokom toplih dana na gradilištima, putevima i farmama sve do septembra.
Temperature u Grčkoj su se danima približavale 40°C, a požari su pogodili nekoliko primorskih gradova blizu glavnog grada Atine, uništavajući domove i primoravajući ljude da se evakuišu.
Djelovi Velike Britanije bili su nadomak najtoplijeg junskog dana ikada u ponedjeljak.
Najviša temperatura u Velikoj Britaniji tog dana zabilježena je na aerodromu Hitrou u Londonu 33,1°C. U međuvremenu, Vimbldon je zabilježio 32,9°C, što je najtopliji prvi dan turnira u istoriji.
U Njemačkoj, nacionalna meteorološka služba upozorila je da bi temperature mogle dostići skoro 38°C u utorak i srijedu – potencijalno novi rekord.
Toplotni talas smanjio je nivoe reke Rajne – važnog plovnog puta – ograničavajući količinu tereta koji brodovi mogu da prevoze i povećavajući troškove prevoza.
Zemlje u i oko Balkana takođe se bore sa intenzivnim vrućinama, iako temperature počinju da se snižavaju. Požari su takođe prijavljeni u Crnoj Gori.
Iako toplotni talas predstavlja potencijalnu prijetnju po zdravlje, on takođe utiče na životnu sredinu. Više temperature u Jadranskom moru podstiču invazivne vrste poput otrovne lavlje ribe, dok dodatno opterećuju alpske glečere koji se već povlače rekordnom brzinom.
Šef UN za ljudska prava, Folker Turk, upozorio je u ponedjeljak da toplotni talas ističe potrebu za klimatskom adaptacijom – napuštanjem praksi i izvora energije kao što su fosilna goriva, koji su glavni uzrok klimatskih promjena.
„Rastuće temperature, rastući nivo mora, poplave, suše i požari ugrožavaju naša prava na život, zdravlje, čistu, zdravu i održivu životnu sredinu i još mnogo toga“, rekao je Turk Savjetu UN za ljudska prava.
Toplotni talasi postaju sve češći zbog klimatskih promjena koje je izazvao čovjek, prema Međuvladinom panelu UN o klimatskim promjenama.
Oni navode da će ekstremno toplo vrijeme postajati sve učestalije – i još intenzivnije – kako se planeta nastavlja zagrijavati.
Ričard Alan, profesor nauke o klimi na Univerzitetu Reding u Velikoj Britaniji, objasnio je da rastući nivoi gasova sa efektom staklene bašte otežavaju planeti da izgubi višak toplote.
Preporučeno
„Toplija, žednija atmosfera efikasnije isušuje zemljište, što znači da se toplotni talasi intenziviraju, a umjereni toplotni događaji sada postaju ekstremni.“