“Pohvaljujem hrvatske vlasti i njihovu snažnu političku volju da uvedu euro već 2023. godine. I da će uprkos velikim preprekama, Evropska komisija podržati Hrvatsku u njenim naporima da ispuni ovaj vremenski okvir. Ali to će biti moguće postići samo ako Hrvatska ispuni sve kriterijume konvergencije”, rekao je Dombrovkis.

Kontrola inflacije, dokazivanje stabilnih javnih finansija, vezivanje postojeće valute za euro dvije godine i postizanje strogih ciljeva o dugoročnim kamatama su neki od uslova koji moraju biti ispunjeni. Hrvatska ekonomija je tek 22 od 27 država članica EU, 55 puta manja od Njemačke. Daniel Gros, emeritus direktor u Centru za studije evropske politike, istraživačkog centra sa sjedištem u Briselu, kaže da je ovo više politički nego ekonomski potez: “Ekonomski to ne znači gotovo ništa jer je Hrvatska samo vrlo mali dodatak ekonomiji eurozone”.

“Politički je važniji jer pokazuje da euro ostaje privlačan. Zemlje žele da se pridruže kad god to mogu, iako su sada uslovi restriktivniji , sa ozbiljnijim uslovima nego ranije”, rekao je Gros.

Dominantni privredni sektor Hrvatske je turizam, a ulazak u eurozonu izuzetno je koristan za takve zemlje. Nedavna studija Hrvatske narodne banke sugeriše da je podrška ulasku u euro među stanovništvom porasla sa 41% na 45% u posljednjih godinu dana. Da bi pristupile euru, zemlje moraju ispuniti četiri kriterijuma.

Povezani članci

Politika

Da li će Hrvatska zahtijevati od Crne Gore da povuče Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu?

Politika

Hrvatska neće dozvoliti da u unutarpolitičkim igrama u Podgorici bude moneta za potkusurivanje, pogotovo osobama poput Mandića

Politika

Jakovina: Rezolucijom o Jasenovcu Spajić pokazuje do kojeg susjeda mu je više stalo