Ova odluka će imati ogroman uticaj na borbu protiv zagađenja vazduha, a samim tim i na zdravlje i socio-ekonomsko stanje priobalnih regiona.
Redovni sastanak strana potpisnica Konvencije o zaštiti morske sredine i priobalnog područja (Barselonska konvencija) i njenih protokola – COP 22 nacija i nevladinih organizacija, održao se u Antaliji, Turska. Pored razmatranja napretka Mediteranskog akcionog plana i implementacije Barselonske konvencije u posljednje dvije godine, donijete su odluke o nizu važnih pitanja koja se tiču pitanja životne sredine i prostornog razvoja, uključujući proglašenje Mediterana za kontrolnu zonu emisije oksida sumpora.
Ovo predstavlja najkonkretnije regionalno dostignuće u implementaciji Pariskog klimatskog sporazuma i zaključaka prošlogodišnje Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama u Glazgovu.
Države članice EUSAIR-a (Srbija i Sjeverna Makedonija nisu potpisnice Barselonske konvencije) podržale su sve sadržaje usvojene na COP 22 i obavezale se na implementaciju odredbi, potvrđujući važnost jačanja saradnje za zdravu životnu sredinu i privredu, uzimajući u obzir specifičnosti životne sredine Mediterana.
Ovo je i prioritet stuba- kvalitet životne sredine u okviru Strategije EU za Jadransko-jonski region EUSAIR ili evropskog transnacionalnog programa Interreg ADRION, pa su predstavnici prezentirali dostignuća Protokola o integrisanom upravljanju priobalnim područjem i pomorskom prostornom planiranju. Oni su posvećeni ostvarivanju ciljeva plave ekonomije i održivog turizma, kao i konkretnim projektima implementacije zelenih radnih mjesta u zdravijoj životnoj sredini.
Međutim, put do proglašenja nije bio lak, pošto je Egipat bio protiv donošenja odluke. Pred sam kraj COP 22, Egipat je prekinuo blokadu nakon razgovora sa članovima Mediteranske komisije za održivi razvoj, kojom je predsjedavao dr Mitja Bricelj, takođe koordinator za kvalitet životne sredine tematske upravljačke grupe u okviru EUSAIR strategije.
A šta u praksi znači proglašenje cjelokupnog Mediterana za oblast kontrole emisije sumpor-oksida sa brodova?
Države potpisnice Barselonske konvencije će sada, uz podršku Regionalnog centra za hitno reagovanje u slučaju zagađenja Sredozemnog mora, koordinirati proces podnošenja predloga za proglašenje Međunarodnoj pomorskoj organizaciji sa njenim stupanjem na snagu 1. januara 2025. godine, a time će važiti i za oblast Jadranskog mora, sa godnjom granicom od 0,1% sumpora, dok je globalno dozvoljena granica 0,5%. U svijetu trenutno postoje još četiri oblasti kontrole emisije sumpor-oksida sa brodova, a to su Baltičko more, Sjeverno more, Sjeverna Amerika i Karibi.
