Alkatraz, poznat kao Stijena ili Hrid, ne koristi se kao zatvor već decenijama. Sada je to istorijska znamenitost, koju svake godine posjećuju milioni turista.

Američki predsjednik kaže da vjeruje da bi se zatvor mogao ponovno koristiti za smještaj opasnih zatvorenika i da služi kao simbol zakona i reda u SAD.

No stručnjaci kažu da obnova oronulih ostataka nekada impozantnog zatvora „uopšte nije realna“. Evo što znamo o planu.

Što je Alkatraz i ko je njegov vlasnik?

Smješten na ostrvu oko 2 km od obale San Franciska, Alkatraz je izvorno izgrađen kao pomorsko odbrambeno utvrđenje, ali su 1861. tu najprije dovođeni zarobljenici Američkog građanskog rada, da bi početkom XX stoljeća bio obnovljen kao vojni zatvor.

Godine 1934. formalno je pretvoren u Savezni zatvor Alkatraz u kojem su se nalazili zloglasni zatvorenici, uključujući među ostalima gangstere Al Kaponea, Mikija Koena i Džordža Kelija zvanog Mitraljez.

Zatvor je u to vrijeme bio među najozloglašenijima u SAD i smatralo se da se je iz njega nemoguće pobjeći zbog jakih struja i ledenih temperatura zaliva San Franciska.

Zatvor je takođe postao poznat po američkom biografskom filmu Bjekstvo iz Alkatraza iz 1979, koji je s Klintom Istvudom u glavnoj ulozi prikazao bijeg zatvorenika Franka Morisa 1962.

To je bilo i mjesto snimanja filma Stijena (ili Hrid – The Rock) iz 1996, u kojem su glumili Šon Koneri i Nikolas Kejdž, o bivšem kapetanu SAS-a i hemičaru FBI-a koji spašavaju taoce s ostrva Alkatraz.

Kada je Alkatraz zatvoren?

Prema Federalnom birou za zatvore rad ovog zatvora je bio gotovo tri puta skuplji od rada drugih saveznih institucija, a na kraju ga je zatvorio državni tužilac Robert Kenedi 1963.

Ostrvo i zatvor sada su muzej kojim upravlja Služba nacionalnih parkova. Svake godine ga posjeti više od 1,4 miliona ljudi.

„Alkatraz je mjesto gdje se prošlost susreće sa sadašnjošću“, kaže Kristin Lenecrc, predsjednica i izvršna direktorica udruženja Golden Gate National Parks Conservancy, u izjavi poslatoj BBC-u.

„Izaziva nas da slušamo, učimo i prenosimo dalje priče koje i danas oblikuju naš svijet“, dodaje.

Je li se prije razmatralo ponovno otvaranje?

Donald Tramp nije prvi predsjednik SAD koji razmatra ponovno otvaranje ovog objekta kao pritvorskog centra.

Godine 1981. Alkatraz je bio jedno od 14 mjesta za koje je administracija Ronalda Regana smatrala da mogu primiti do 20 000 izbjeglica koji su s Kube stigli na Floridu u izbjegličkom talasu poznatom kao „Mariel Boatlift“.

Lokacija je na kraju odbijena zbog svoje vrijednosti kao istorijskog i turističkog mjesta i potpunog nedostatka odgovarajućih sadržaja.

Što je Donald Tramp rekao o Alkatrazu?

Tramp je u objavi na mreži Truth Social objavio 4. maja prvo da je naložio svojoj vladi da ponovno otvori i proširi ostrvski zatvor, napisavši da „Ameriku predugo muče okrutni, nasilni i višestruki počinioci krivičnih djela“.

Sljedećeg dana, govoreći novinarima u Bijeloj kući, Tramp je rekao da, po njegovom mišljenju, Alkatraz „predstavlja nešto vrlo snažno, vrlo moćno“ – zakon i red.

„Potrebni su nam zakon i red u ovoj zemlji“, rekao je dodavši. „Stoga ćemo to razmotriti. Neki od ljudi ovdje će jako naporno raditi na tome.“

Iako je rekao da mu je ideja „zanimljiva“, Tramp je takođe priznao da je zatvor trenutno „velika gromada“ koja „rđa i trune“.

„To nekako predstavlja nešto što je istovremeno užasno i lijepo i snažno i jadno“, rekao je.

Trampov glavni čovjek za granice Tom Homan, direktor državne Službe carinske i imigracije takođe je novinarima rekao da bi Alkatraz mogao biti „opcija“ za „značajne prijetnje javnoj i nacionalnoj bezbjednosti“.

„To bi trebalo biti na stolu“, dodao je.

Može li se Alkatraz doista ponovno otvoriti?

Ubrzo nakon što su Trampove izjave postale vijest širom svijeta, portparo Ministarstva pravosuđa Čad Džilmartin rekao je Federalna služba za zatvore„radi na obnovi i otvaranju Alkatraza kako bi služio kao simbol zakona i reda“.

No, zatvorski stručnjaci i istoričari izrazili su ozbiljne sumnje u izvedivost plana.

„Iskreno, prvo sam mislio da je šala“, rekao je za BBC Hju Hurvic, koji je bio vršilac dužnosti direktora Federalnog biroa za zatvore između maja 2018. i avgusta 2019. „Nije realno misliti da se to može popraviti. Morali biste to rastaviti i početi ispočetka.“

Hurvic jeukazao na niz problema s objektom, uključujući zgrade koje se „doslovno raspadaju“ i ćelije u kojima „osoba visoka dva metra ne može ustati“.

„Nema bezbjednosnih nadgradnji. Nema kamera. Nema ograde“, dodao je. „Ne možete voditi zatvor.“

„Imam dvije riječi: voda i kanalizacija“, rekla je Džolin Babjak, autorika i istoričaka Alkatraza koja je tamo živjela kao dijete tokom dvaju očevih mandata upravnika zatvora.

„U svoje najbolje vrijeme, sva kanalizacija za 500 ili više ljudi jednostavno se bacala u zaliv“, rekla je. „Danas bi se morala odvoziti brodovima. To jednostavno uopšte nije realno. Ali zaokuplja svačiju maštu“, dodala je.

Kad je ustanova zatvorena 1963. godine, Federalni biro za zatvore je saopštio da je upravljanje Alkatrazom gotovo tri puta skuplje nego bilo kojim drugim saveznim zatvorom – trošak po glavi zatvorenika iznosio je 10 do 13 dolara, u poređenju sa troškom od 3 do 5 dolara u drugim ustanovama. To je dijelom bilo zato što je bilo potrebno da se hrana i zalihe dostavljaju brodom.

U današnjim saveznim zatvorima, trošak po glavi zatvorenika iznosi između 120 i 164 dolara dnevno – što znači da bi troškovi mogli porasti na preko 500 dolara po osobi u ustanovi poput Alkatraza.

Alkatraz je u svom vrhuncu mogao primiti samo oko 340 zatvorenika.

„Bilo je nevjerovatno skupo držati osuđenika tamo“, rekao je Džon Martini, istoričar koji je proveo nekoliko godina u Alkatrazu kao čuvar u Nacionalnoj službi parkova. „Stvari se nisu promijenile. Ali je mjesto počelo da propada.“

„To je u osnovi ljuska. Čak i beton ima velikih problema. Služba nacionalnih parkova uložila je milione u strukturnu stabilizaciju“, dodao je. „Trebali bi im bi im voda, struja, grijanje i kanalizacija. Ništa od toga.“

„Ove [Trampove izjave] tek su još jedno od iskrivljavanja činjenica u neobičnoj istorijiAlkatraza“, dodao je Martini.