Bill Clinton je postao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) 1993. godine i vodio ovu državu kroz “Pax Americanu”, period nesumnjive američke nadmoći u svijetu nakon propasti komunističkog bloka.
Sovjetski savez je zvanično prestao da postoji 26. decembra 1992. godine, a Clinton je pobijedio tadašnjeg predsjednika republikanca Georgea H.W. Busha na izborima 3. novembra te godine. Na poziciji predsjednika je ostao do 2001. godine.Propast SSSR-a, uz tadašnje nade za demokratizaciju Rusije i izgradnju novog svijeta zasnovanog na liberalnom kapitalizmu su ponukale Francisa Fukuyamu da proglasi “kraj istorije”, ocjena od koje je kasnije odustao.
Neki će reći da su upravo devedesete godine bile propuštena prilika za izgradnju novog i pravednijeg svijeta, godine nade za okončanje desetljetnjih sukoba, ali i period kada su SAD bile na vrhuncu svoje vojne i političke moći kao faktički jedina sila na svijetu. Danas, u svijetu u kojem se sve više govori o multilateralnosti, ovaj period može se činiti kao i zlatno doba SAD-a, ali i doba koje su Amerikanci prebrzo potrošili.
SUKOVI S REPUBLIKANCIMA I POLITIČKE BITKE
Clinton je izdržao teške političke bitke s republikancima i bio je opozvan 1998. godine od strane Predstavničkog doma zbog afere s mladom pripravnicom u Bijeloj kući, ali je ostao na funkciji nakon što ga je Senat oslobodio krivice.
Bivši guverner Arkanzasa, koji je u Bijelu kuću ušao tvrdeći da zastupa mainstream centar američke politike, bio je trn u oku republikanskim kritičarima i energičan i talentovan kandidat koji je održavao popularnost među demokratama čak i nakon što je napustio funkciju.
Politički nadaren, Clinton je prihvatao republikanske stavove o pitanjima poput reforme socijalne pomoći i obnašao funkciju u periodu brzog tehnološkog rasta, uspona interneta i ekonomske globalizacije.
AKTIVNA VANJSKA POLITIKA I VOJNE INTERVENCIJE
Tokom svog mandata Clinton je vodio aktivnu američku vanjsku politiku, djelujući kao mirovni posrednik u Sjevernoj Irskoj i na Bliskom istoku te uključujući američku vojsku u globalne krizne zone, uključujući Haiti, Bosnu i Kosovo.
Međutim, Clinton je pretrpio brojne političke neuspjehe tokom mandata, posebno u vezi sa ambicioznim planovima za reformu zdravstvene zaštite, i bio je uvučen u kontroverze i republikanski vođene istrage gotovo od samog početka.
AFERA MONICA LEWINSKY I OPOZIV PREDSJEDNIKA
Val istraga kulminirao je skandalom koji se odnosio na njegovu seksualnu vezu s Monicom Lewinsky, mladom pripravnicom u Bijeloj kući. Otkrića o aferi pokrenula su oštru partijsku bitku između njegovih pristalica i kritičara koji su zahtijevali njegovu ostavku.
“Nisam imao seksualne odnose s tom ženom, gospođicom Lewinsky”, rekao je Bill Clinton novinarima u Bijeloj kući u januaru 1998. godine, odlučno poričući aferu mjesecima svojoj supruzi Hillary Clinton i svijetu.
19. decembra 1998. godine, Predstavnički dom pod republikanskom kontrolom je glasao za odobravanje članaka o opozivu optužujući Clintona za krivotvorenje pred velikim porotama zbog obmanjivanja o prirodi njegovog odnosa s Lewinsky i opstrukciju pravde zbog podsticanja drugih na laganje kako bi prikrili aferu.
Clinton je ostao na funkciji jer je Senat 12. februara 1999. godine glasao protiv njegovog smjenjivanja nakon dramatičnog petonedjeljnog suđenja koje je čak i njegove demokratske kolege demoraliziralo.
Hillary Clinton je kasnije napisala da je, iako bijesna zbog afere, odlučila da ga i dalje voli. Prošli su kroz savjetovanje i ostali zajedno.
ŽIVOT NAKON BIJELE KUĆE
Iako Clinton nije služio u vojsci i bio ismijavan kao izbjeglica rata u Vijetnamu od strane kritičara, nije se bojao projicirati američku vojnu moć kao predsjednik. Poslao je snage u Bosnu, Somaliju, Haiti i Zaljev i vodio UN-ovu kampanju bombardovanja u Kosovu.
Radio je na razvijanju ličnih odnosa sa svjetskim liderima i pomogao u posredovanju privremenog mirovnog sporazuma na Bliskom istoku s palestinskim liderom Yasserom Arafatom i izraelskim liderom Yitzhakom Rabinom 1993. godine, što je dovelo do sedam godina pregovora i smanjenja sukoba u regionu.
Clinton se priključio svijetu slavnih govornika i osnovao vlastitu fondaciju za borbu protiv siromaštva, zdravstva i obrazovanja nakon što je napustio funkciju. Takođe se prilagodio ulozi političkog supruga nakon što je njegova supruga Hillary izabrana za senatoricu iz New Yorka 2000. godine.
Clinton se udružio sa starijim Bushem u javnoj kampanji prikupljanja sredstava za preživjele od cunamija u Aziji 26. decembra 2004. godine, koji je odnio više od 300.000 života, piše Klix.ba.
U maju 2009. godine imenovan je specijalnim izaslanikom UN-a za Haiti i predvodio međunarodno prikupljanje sredstava za Haiti nakon razornog zemljotresa magnitude 7.0 u januaru 2010. godine, osnivši Clinton Bush Haiti Fund s bivšim predsjednikom Georgeom W. Bushom.
OD HOPEA DO BIJELE KUĆE
Clinton je rođen kao William Jefferson Blythe IV 19. augusta 1946. godine u Hopeu, Arkansas. Njegov otac, William Blythe, preminuo je tri mjeseca prije njegovog rođenja. Kasnije je uzeo prezime svog očuha, Rogera Clintona.
U srednjoj školi Clinton je svirao saksofon i bio veliki fan Elvisa Presleya.
Radio je kako bi završio Georgetown University u Washingtonu, a kasnije je osvojio prestižnu Rhodesovu stipendiju za Oxford. Diplomirao je pravo na Yale Law School, gdje je takođe upoznao svoju suprugu.
Video