Video
On je za Oslobođenje komentarisao izjave hrvatskog državnog vrha posljednjih dana, a koje se tiču promjene izbornog zakona u BiH. Neposredni povod za Komšićev istup bila je izjava hrvatskog šefa diplomatije Gordana Grlića Radmana koji je juče u Mostaru kritikovao odluku Središnjeg izbornog povjerenišva (SIP) o raspisivanju izbora u BiH tvrdeći da to tijelo ne može tumačiti nepostojeće odredbe Izbornog zakona te je najavio nastavak angažovanja Zagreba u zaustavljanju obespravljivanja Hrvata.
“Čak i ako dobiju podršku, Brisela, Vašingtona, Berlina, Pariza, Moskve, Beograda, Budimpešte, Pekinga, ili bilo kog drugog u svijetu, opet se neće pitati ništa kada je riječ o BiH. To je uzaludno trošenje i vremena i energije, dakle potpuno besmisleno djelovanje, rekao je Komšić.
On navodi kako su izbori u BiH bili, jesu i uvijek će ostati samo stvar BiH.
“Što se više Zagreb pokušava miješati u unutrašnje stvari BiH i što više pokušavaju iskoristiti svoj položaj kako bi pojačali pritisak na BiH, poput gluposti o blokadi ulaska Finske i Švedske u NATO zbog Izbornog zakona u BiH, to će naš odgovor biti sve tvrđi i tvrđi! Krajnje je vrijeme da se i službenom Zagrebu kaže ‘ne’ i ‘dosta je'”, poručio je Komšić.
Podsjetimo, Grlić Radman je juče rekao da SIP nije imao zakonske uslove za raspisivanje opštih izbora u BiH.
Mi smatramo da je Središnje izborno povjereništvo preuzelo prerogative ustavotvorca i zakonodavca, što ne može. To je administrativno tijelo i ne može imati nadležnost kada su u pitanju izbrisani članci u Izbornom zakonu, rekao je ministar dodajući da upravo izbrisane odredbe sugerišuda je zakon manjkav.
Ustavni sud BiH je u presudi po apelaciji Bože Ljubića (HNS BiH) u ljeto 2017. izbrisao odredbe o načinu posrednog izbora izaslanika za Dom naroda Federacije BiH i zatražio od državnog Parlamenta da ih izmijeni kako bi se spriječile manipulacije s izborom predstavnika tri naroda u tome parlamentarnome domu. Uz to je Ustavni sud izbrisao i odredbu o tome da se iz svake od deset županija mora izabrati i jedan predstavnik konstitutivnog naroda u Dom naroda ako je izabran u županijsku skupštinu. Kroz izbornu reformu taj je dio do danas ostao nedefinisan.
Po tumačenju ministra Grlić Radmana ta izmjena je trebala biti posao Parlamentarne skupštine BiH, a o sastavu Doma naroda Federacije BiH ne može odlučivati SIP.
“Dom naroda je ustavna kategorija i njega ne može popunjavati administrativno tijelo, istakao je on.
Izrazio je razočaranost jer je najveća bošnjačka stranka SDA opstruisala izbornu reformu i dodao da preglasavanje Hrvata u BiH neće donijeti nikome pobjedu.
Preporučeno
“To nije dobro. To nikome ne donosi ništa dobro. Ako neko misli da je nekoga u nečemu pobijedio, teško se vara. Hrvatska će i dalje svjedočiti o neravnopravnom položaju hrvatskog naroda”, pojasnio je hrvatski ministar.
