Kurti je za bosansku TV Hajat rekao da se u nedelju, 24. septembra, desio “napad na teritorijalni integritet, državni suverenitet, nacionalnu sigurnost, ustavni i javni poredak Kosova”.

“Negde oko tri ujutro je ubijen policijski narednik Afrim Bunjaku koji je sa svojim kolegama ratovao sa desetinama terorista oko sat i po vremena, sve dok nisu stigle sve jedinice kosovske policije. Uspjeli su da uvuku telo i od devetero njih, samo jedan je poginuo. Kad je stigla naša policija, tu je bilo teških borbi od kojih je povrijeđen još jedan naš policajac, dok su sa druge strane ubijena trojica terorista. Šestoro njih je u zatvoru. Mnogi su pobjegli i tražimo da nam ih predaju”, rekao je Kurti u emisiji “Istraga sedmice”.

Kako tvrdi, Beograd je nalogodavac.

“Svi oni koji su bili tu, imali su državljanstvo Srbije. Možda su bili neki od njih i rođeni na Kosovu, ali su prešli sa druge strane granice kad su napali manastir Banjsku. Računamo i na pritisak međunarodne zajednice, da zločince i teroriste predaju našim organima, da služe kaznu posle predaje i sudskog procesa”, kazao je Kurti.

Navodi da se očigledno radi o teroristima, o ljudima koji su napali policiju teškim naoružanjem i na taj način pokušali da destabilizuju Kosovo.

“Nisu uspjeli u tome, ali to ne znači da ne treba da se suoče sa pravdom”, istakao je Kurti.

To što je Vlada Srbije proglasila 27. septembar za Dan žalosti zbog tragičnih događaja na Kosovu, Kurti vidi kao potvrdu da Beograd stoji iza njih.

“Zvanični Beograd je dao naredbu za napad na Kosovu, ali mislim da su sada uvidjeli da takve terorističke organizacije i bande nemaju šanse sa našom policijom. Ne zaboravite da ovo nisu bande krijumčara, niti su obični građani koji su preuzeli oružje. To su profesionalne snage koje ko zna gdje su ratovale prije, a sada su došli da ratuju na Kosovu”, kazao je Kurti.

Dodaje da je Kosovo mirna, demokratska i suverena država koja ne može da dozvoljava takve napade.

Navodi da postoje dvije organizacije u Srbiji, koje možda imaju članove i na severu – “Severna brigada” i “Civilna zaštita”, koje je vlada u Prištini proglasila terorističkim, i za koje smatra da su “direktno odgovorne”, uz podršku Beograda.

“Vjerovatno ima i uticaja Moskve u ovome, jer se dan posle terorističkog napada na našu državu, predsjednik Srbije u Beogradu sreo sa Aleksandrom Bocan-Harčenkom, koji je 26. septembra 2021. godine došao na granični prelaz između Kosova i Srbije da izvrši kontrolu pregrupisavanja snaga i opreme Vojske Srbije dok im je nad glavama bio MiG-29, koji je bio poklon Ruske Federacije, ili Bjelorusije, Srbiji”, rekao je Kurti.

Na pitanje koliko je zadovoljan reakcijom međunarodnih organizacija koje djeluju na Kosovu, Kurti ističe da su cijeli dan bili u komunikaciji sa Kforom i Euleksom.

Na pitanje da li je neko od međunarodnih zvaničnika tražio da “puste teroriste sa sjevera Kosova”, odgovorio je odrično.

“Niko nije to tražio i niko ne može da to traži. Ja sam demokratski premijer suverene države i mi ne pravimo takve dogovore. Niko to nije tražio od mene, niti je moguće jer zna unaprijed moj odgovor. Mislim da ni Kfor, ni Euleks nisu umješani u bilo kakve takve dilove. Teroristi su pobjegli, jer je teren brdovit i veoma je dugačka granična linija između Kosova i Srbije”, kaže Kurti.

Tvrdi i da snimak koji pokazuje da je Milan Radoičić rukovodio napadima nije montiran.

“To je snimak sa drona, on se vidi tu i to nije slučajnost. On je glavni čovjek, koji sa jedne strane, sjedi u Savjetu bezbjednosti Srbije, na sastanicima u Beogradu, a sa druge, rukovodi terorističkim organizacijama sa drugim kriminalcima, kao što je Zvonko Veselinović i drugi. On je glavni što se tiče zločina koji su se desili na sjeveru Kosova. Mi smo uništili 16 laboratorija za proizvodnju droge, a čak devet od njih je na sjeveru. Dosta korupcije i kriminala koji se dešava na sjeveru je obavezno povezan sa imenom Radoičića koji je inače na crnoj listi i SAD-a i Velike Britanije”, naglašava Kurti.

O tome da li je zadovoljan reakcijom međunarodne zajednice, EU i SAD-a, Kurti je mišljenja da je svim partnerima sa demokratskog zapada jasno ko je ovo uradio i čija je krivica.

“Ovo je mnogo bolje naspram situacije u polovini juna kada su kidnapovana trojica naših policajca, a još i danas međunarodna zajednica kaže da ne zna gde se to desilo, iako smo mi potvrdili da se to desilo u Leposaviću”, rekao je Kurti.

Prokomentarisao je i stav premijera Albanije, što je i stav predsjednika Srbije, da sjever Kosova treba predati u nadležnost Kfora.

“Nama trebaju zajedničke patrole, naše policije i Kfora, na granici između Kosova i Srbije. Što se tiče drugih stvari, to je već utvrđeno. Bilo gdje na Kosovu prvi taj koji odgovara je naša policija, potom Euleks i potom Kfor. Ne mislim da ova formula treba da se mijenja”, rekao je Kurti.