Sve je počelo u nedelju, kada je avion koji je iznajmila Komisija navodno izgubio pristup GPS signalima prilikom slijetanja na bugarski aerodrom u Plovdivu. Fajnenšel tajms, čiji je reporter bio u avionu, izvijestio je da je avion kružio sat prije nego što je pilot sletio koristeći papirne karte, a Brisel i Sofija su brzo okrivili Rusiju i nazvali incident „očiglednim ometanjem“, piše Politiko.
Navodni napad na let Ursule fon der Lajen mogao je da izazove ozbiljnu diplomatsku krizu, ali samo nekoliko dana kasnije, i bugarska vlada i izvršna vlast EU umanjili su značaj incidenta.U ponedjeljak je servis za prać́enje letova Flightradar24 objavio da njihovi podaci pokazuju da GPS signal nikada nije izgubljen i da je kašnjenje sletanja bilo samo devet minuta. Javni zapisi su takođe otkrili da je isti avion doživio ometanje GPS signala dan ranije iznad Baltika, ali ne i u Bugarskoj.
Do utorka, bugarski premijer Rosen Željažkov je takođe umanjio tvrdnje o ruskom miješanju, opisujući situaciju kao rutinski kvar povezan sa posljedicama rata u Ukrajini. „Nema potrebe da se istražuje situacija, jer ovi poremeć́aji nisu ni hibridni niti sajber prijetnje“, rekao je on, dodajući da je avion takođe imao elektronski rezervni sistem koji mu je omogućio da bezbjedno sleti bez potrebe za papirnim mapama.
Šta se zaista dogodilo na letu?
U izjavi za Politiko, bugarska vlada je saopštila da su „službe vazdušnog saobraćaja odmah predložile alternativni prilaz za slijetanje koristeći zemaljska navigaciona pomagala (sistem za instrumentalno slijetanje)… nezavisno od GPS sistema“. Jan-Arved Rihter, stručnjak u firmi za analizu bezbjednosti JACDEC, objasnio je da je avion iz nepoznatih razloga napustio svoj početni prilaz pisti, napravio polukružni okret i zatim bezbjedno sletio.
Tehnološki startap SkAI Data Services potvrdio je da je u regionu bilo „regionalnih smetnji na velikim visinama“, ali da „podaci o letu ne ukazuju na gubitak GPS-a na avionu fon der Lajen“. Umjesto prijavljenog sata, let je kasnio skromnih devet minuta.
Portparolka Evropske komisije Paula Pinjo potvrdila je u utorak da je „došlo do GPS ometanja“, ali je naglasila da je avion bezbjedno sletio. Dodala je da je, nezavisno od ovog leta, došlo do „značajnog i veoma primjetnog“ povećanja GPS ometanja od početka rata u Ukrajini. Evropske agencije za vazdušni saobraćaj, Evrokontrol i EASA, trenutno istražuju incident.
Koliko je opasno GPS ometanje?
Stručnjaci za vazdušnu navigaciju ističu da, iako je GPS ometanje zabrinjavajuće, ono ne znači nužno gubitak kontrole nad avionom. „Ako GPS otkaže ili kada piloti identifikuju da se signal lažno mijenja ili ometa, postoje drugi sistemi i u avionu i na zemlji na koje piloti mogu da se oslone da bezbjedno nastave let“, izjavila je EASA.
Portparolka agencije, Dženet Nortkot, rekla je da nisu upoznati sa „bilo kakvim incidentima koji su direktno rezultat ometanja GPS-a“. Rihter je potvrdio da nijedan avion nikada nije oboren isključivo zbog ometanja GPS-a, ali je upozorio na opasnosti od lažnih ILS signala, sistema za pomoć pri slijetanju, podsećajući na nesreću u Oslu 1972. godine.
Može li se Evropa braniti?
Incident je izazvao reakcije unutar EU. Komesar za svemir Andrijus Kubilijus najavio je da će EU rasporediti dodatne satelite i ojačati kapacitete za otkrivanje ometanja. Još u maju, vlade EU upozorile su na „dramatično povećanje ometanja i lažnog prikazivanja signala“. Na primer, Poljska je zabilježila 2.732 incidenta ometanja u januaru 2024. godine.
Preporučeno
Delegacija od osam zemalja tada je procijenila da to nisu bili slučajni incidenti, već „sistematska, namjerna akcija Rusije i Bjelorusije“. Šefica EU za tehnologiju, Hena Virkunen, rekla je da će „stati uz države članice u suočavanju sa ovom veoma ozbiljnom prijetnjom“, dok EASA i Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj rade na planu za ublažavanje rizika.