Svaka njegova izjava čula se daleko. Njegova mudrost se ne odbacuje nego prihvata i uvažava. Erudita Vladeta Jerotić preminuo je u jutros u Beogradu.

Rođen je 2. avgusta 1924. u Beogradu. Nakon gimnazije upisao je Medicinski fakultet, a poslije diplomiranja je specijalizovao neuropsihijatriju.

Obrazovanje je nastavio u Švajcarskoj, Njemačkoj i Francuskoj, gdje je završio specijalističke studije psihoterapije. Nekoliko decenija radio je kao načelnik Psihoterapeutskog odeljenja u bolnici “Dr Dragiša Mišović”. Predavo je psihologiju i medicinu na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Beogradu.

Kao član Udruženja književnika Srbije, član Medicinske akademije i Srpske akademije nauka i umjetnosti, objavio je niz djela iz oblasti psihoanalize, psihoterapije, religije i filozofije.

Održao je brojna predavanja koja su iznova i iznova izazivala veliko interesovanje poštovalaca njegovih riječi. Vladeta Jerotić je uspio u jednoj rijetkoj misiji, da ujedini neistomišljenike, jer se svi slažu da je istinski erudita.

Djelovi njegovih predavanja, intervjua, televizijskih gostovanja prenose se godinama. I upijaju se pažljivo.

OVAKO JE VLADETA JEROTIĆ PRIČAO O LJUBAVI, ŽENAMA, BRAKU…

“Sve je složenije nego što izgleda, tako da muškarac i žena… ne znam šta će biti. Pitam pojedine episkope kako je hrišćanska crkva u cjelini dozvolila da maltene 2000 godina žene nisu slali ni u osnovnu školu. Pa otkud bi to Bog dao tako? Ne može to više, žene su odavno digle glavu s pravom, ali moraju da paze dobro. Uvijek kažem – žene drage, nemojte plašiti muškarce, možda je tako patrijarhat i nastao. A šta je bilo prije patrijarhata? Nikako to da dokučim do kraja. Vrlo je vjerovatno da je bilo matrijarhata, kažu antropolozi, ne Jerotić. Gdje? Kada? U kom obimu? Ima legenda da su muškarci silom, ratom, to oteli od žena. Ali to nije bila ta vrsta vlasti, najvjerovatnije, koju je poslije muškarac preuzeo”.

“Muškarac je dominirao dvije hiljade godina, sad je red na žene. Pogledajte primere Njemačke, Brazila i Argentine! Kad bi žene vladale svijetom, bilo bi manje ratova”.

“Nježan pogled (i duže gledanje) muškarca na ženu vjerovatno je najpoželjniji jer je najbliži onom idealu muškarca koji očekuje da kroz gledanje (duže gledanje!) jednog lijepog dana vidi ženu. Ovo je prilika da je muškarac zavoli, i, možda, trajno voli (eto srećnog braka!). Nježni (prvi) pogled muškarca na ženu ukazuje na srećno provedeno rano djetinjstvo sa majkom koja je voljela i muža i dijete, i bila voljena” (dodao je da muškarac ženu može da gleda i sažaljivo, potcjenjivački, požudno, uplašeno, ravnodušno i poslovno”.

“Ljubav je Bog, sloboda i izvor. ”Ljubi bližnjeg svog kao sebe samog.” Kao što jeverejska poslovica kaže: “‘Voli me malo, ali voli me dugo.” Njegujte ljubav kao što negujete cvijeće!”.

“Danas djevojke što su obrazovanije prave lošije izbore, jer se partner bira biološki. Sličnosti se traže, a suprotnosti privlače.”

“Obično pishički jače osobe biraju partnere suprotne sebi, a psihički slabije osobe partnere sličnije sebi. Iz mog iskustva brakovi sličnih partnera budu dugi, ali dosadni, dok u onim drugima leti perje, ali ima strasti”.

“Čovjek je zadovoljan i naslađuje se kada ga neko voli, ali je radostan kada on voli. Ljubav i radost svakako su čovjekove osobine i doživljaji koji ga čine najvećom snagom prirode.”