Program H-1B viza, ustanovljen Zakonom o imigraciji iz 1990. za vrijeme bivšeg predsjednika Džordža H.V. Buša, omogućava kompanijama sa sjedištem u SAD da privremeno zaposle strane radnike na poslovima koji zahtijevaju „visoko specijalizovano znanje“ i diplomu osnovnih ili viših studija, prenosi Forbes BiH.

Redovnim putem ili lutrijom

Industrije koje mogu koristiti H-1B vize uključuju, između ostalih, manekenstvo, medicinu, inženjerstvo, finansije, informatičke nauke i arhitekturu, kao i učesnike u projektima Ministarstva odbrane, navodi Stejt department.
Poslodavac podnosi zahtjev za H-1B vizu Ministarstvu rada u ime zaposlenog, poznat kao I-29. Ako bude odobren, radnik potom podnosi zahtjev za vizu prije ulaska u SAD.

Poslodavci takođe mogu da učestvuju u lutriji, budući da postoji godišnji limit od oko 85.000 viza za većinu privatnih kompanija. Postojeće naknade za program uključuju 215 dolara za registraciju za lutriju i 780 dolara za sam zahtjev.

Maksimalno šest godina

Povezani članci

Svijet

Kafa, automobili, hrana, roba sa Temu-a: Šta će sve da poskupi za „obične“ ljude poslije Trampovih tarifa?

Svijet

Svima je jasno da Putin i Tramp pokušavaju da podijele Ukrajinu na rusku i američku koloniju

Politika

Bliži se uvođenje viza za turiste iz trećih zemalja

Maksimalni period na koji se odobrava H-1B viza je šest godina. Poslodavci mogu da traže produženje statusa u intervalima od tri godine, ako ispunjavaju uslove.

Godišnje se odobri oko 20 odsto zahtjeva za H-1B vizu. To je pokazalo istraživanje Nacionalne fondacije za američku politiku, neprofitne organizacije za javne politike.

Prema podacima saveznih organa, Amazon je 30. juna imao najviše zaposlenih sa H-1B vizama (10.044). Slijede Tata Consultancy Services (5.505), Microsoft (5.189), Meta (5.123), Apple (4.202) i Google (4.181). Među vodećim poslodavcima su i Cognizant Technology Solutions (2.493), JPMorgan Chase (2.440), Walmart (2.390) i Deloitte Consulting (2.353).

Kompanije navodno saglasne

Tramp je u proklamaciji, izdatoj kasno u petak, naveo da će SAD uvesti godišnju taksu od 100.000 dolara na H-1B zahtjeve. Taksa bi trebalo da se plati u procesu provjere nakon što radnik bude izabran putem lutrije ili mu zahtjev bude odobren. Međutim, nije jasno kako će promjena da se sprovede, s obzirom na to da nove vize obično propisuje Kongres ili se uvode kroz regulatorni postupak koji zahtijeva javno obavještenje.

Sekretar za trgovinu Hauard Lutnik izjavio je u petak da su „sve velike kompanije“ obaviještene o novoj taksi i da su, kako je rekao, „sve saglasne“.

Latnik je dodao: „Ako ćete nekoga obučavati, obučavajte jednog od nedavnih diplomaca sa nekog od velikih univerziteta u našoj zemlji“.

Didi Das, partner u firmi Menlo Ventures, rekao je da bi dodatne takse bile „destimulativne za privlačenje najpametnijih talenata iz svijeta“ u SAD i da „ako SAD prestanu da privlače najbolje talente, to drastično smanjuje njihovu sposobnost da inovira i razvija ekonomiju“.