Ističe se da se odluke Apelacionog vijeća “izrađuju i dostavljaju strankama u razumnom roku koji se procjenjuje u svakom konkretnom slučaju u zavisnosti od kompleksnosti predmeta”.

Prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, drugostepena presuda se mora izreći najdalje u roku od 30 dana od ročišta pred Žalbenim vijećem ili sudije moraju obavijestiti predsjednika Suda BiH zbog čega to nije učinjeno.

Ročište Miloradu Dodiku je održano 12. juna kada je Tužilaštvo BiH zatražilo da mu bude izrečena stroža kazna i da, umjesto na jednu godinu zatvora, na koliko je prvostepeno osuđen, bude osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu.

Na toj sjednici Vijeća Apelacionog odjeljenja Suda BiH, Tužilaštvo je, takođe, zatražilo da Dodiku obavljanje dužnosti bude zabranjeno duže od šest godina.

Za drugooptuženog Miloša Lukića zatraženo je poništavanje oslobađajuće presude, ponavljanje suđenja ili da mu Apelaciono vijeće izrekne osuđujuću presudu.

Povezani članci

Svijet

Reakcije na ukidanje pritvora Dodiku: NS traži objašnjenje, SDS tvrdi da je Dodik ,,derogirao NSRS”

Politika

Imširović: Dok je Mandić glavni šef sve tri grane vlasti, Crna Gora treba da se drži podalje od događaja u BiH

Svijet

Četiri glavne tvrdnje odbrane koje je Sud BiH odbacio kao neosnovane: Pravno raskrinkavanje Dodika

Sud BiH je 26. februara izrekao prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS-a, a Lukić oslobođen optužbi.

Dodik je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Šmit ranije poništio.

Tim zakonima se pokušalo spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a koji su ranije poništavali zakone koje je donosio entitetski parlament koji su se odnosili na knjiženje državne imovine na entitet ili zakone o praznicima.

Dan nakon izricanja presude, Narodna skupština RS-a je 27. februara izglasala zakone kojima zabranjuje i kriminalizuje rad državnih policijskih i pravosudnih institucija na teritoriji ovog entiteta.

Ustavni sud BiH je privremeno zaustavio primjenu tih zakona 7. marta.

Predsjednik, premijer i predsjedavajući Narodne skupštine RS-a, Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić, osumnjičeni su nakon toga za napad na ustavni poredak, te je za njima raspisana centralna potjernica Suda BiH.

Ipak, iako centralna potjernica nalaže da sve policijske agencije u BiH moraju da ih hapse, to se do danas nije dogodilo, te oni normalno obavljaju svoje poslove.

Ukoliko pravosnažana presuda bude osuđujuća na nju će biti moguće uputiti apelaciju Ustavnom sudu BiH, ukoliko osuđeni smatraju da su im narušena ljudska prava ili zbog povrede zakonskog postupka.

Ukoliko taj sud odbaci apelaciju, moguća je žalba pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.