Đorđe Simion, pristalica Donalda Trampa koji sanja da postane predsjednik “MAGA” (Učinimo Ameriku ponovo velikom), dobio je oko 40 odsto glasova nakon prebrojavanja više od 90 odsto glasačkih listića.
Za njim slijede dva proevropska kandidata, tijesno, sa po oko 20 odsto glasova.“Zajedno smo danas ispisali istoriju”, rekao je Simion u video-poruci emitovanoj u sjedištu njegove stranke pred oduševljenim pristalicama koje su uzvikivale: “Lopovi napolje, patriote unutra!”
Nagovještena pobjeda može biti preokrenuta u drugom krugu 18. maja, što je komplikovan zadatak jer Simion ima manji “rezervoar glasova” na papiru od svojih rivala, rekao je za AFP profesor političkih nauka Sergiu Miškoju, predviđajući tijesnu trku.
Ali drugi eksperti ukazuju na podjele među protivnicima desničarskih suverenista nakon kampanje koju su obilježile žestoke optužbe i niski udarci, čak i među potencijalnim saveznicima u drugom krugu.
Ukupno 11 kandidata borilo se za uglavnom ceremonijalno, ali u spoljnoj politici uticajno predsjedničko mjesto u ovoj članici EU sa 19 miliona stanovnika, koja je postala ključni stub NATO-a zbog ruske invazije na susjednu Ukrajinu.
Iznenadna pobjeda na predsjedničkim izborima u novembru Kalina Georgeskua, bivšeg visokog zvaničnika kojeg optužuju da je prokremaljski, izazvala je zabrinutost na Zapadu i gurnula Rumuniju u političke nemire.
Ustavni sud je poništio te izbore i isključio tog šezdesetogodišnjaka sa novih izbora nakon masovne kampanje na TikToku, uz sumnje na rusko miješanje.
Zamijenio ga je Simion (38), koji je prošle jeseni bio tek četvrti, a njih dvojica su se zajedno pojavili u nedjelju na biračkom mjestu u Mogošoaji, blizu Bukurešta.
Tokom kampanje Simion je isticao svoju mladost, suverenističku retoriku i vještinu korišćenja TikTok platforme kako bi privukao glasače Georgeskua.
Iako taj lider stranke AUR negira bilo kakvu prorusku sklonost, dijeli istu odbojnost prema “briselskim birokratama” i protivi se svakoj vojnoj podršci Kijevu.
Glasači su tokom čitavog dana izražavali želju za “promjenom” i odbacivanjem tradicionalnih političkih partija koje su na vlasti još od kraja komunizma 1989. godine.
Inflacija, koja je veoma visoka u Rumuniji, takođe je bila među glavnim temama.
Neizvjesnost pred drugi krug izbora je velika, jer je razlika mala između kandidata proevropske vladine koalicije Krina Antoneskua (65) i centrističkog gradonačelnika Bukurešta Nikusora Dana (55) sa antikorupcijskom platformom.
Iza njih, sa manje od 15 odsto glasova, ostaje bivši socijaldemokratski premijer Viktor Ponta, uprkos govoru sa Trampovskim prizvukom.
Ako Simion preuzme najvišu funkciju u državi, obećava da će “dovesti Kalina Georgeskua na vlast”, navodeći tri opcije: “referendum, prijevremeni parlamentarni izbori ili formiranje koalicije u Parlamentu koja bi ga imenovala za premijera”.
Nakon poništavanja novembarskih izbora – što je rijetka odluka u EU – glasanje u nedjelju bilo je pod pojačanim nadzorom.
Hiljade ljudi su prethodnih mjeseci demonstrirale osuđujući poništavanje izbora kao “državni udar”. Sjedinjene Američke Države su takođe intervenisale, a potpredsjednik Džej Di Vens je pozvao da se čuje glas naroda koji je, kako je rekao, “utišan na osnovu slabih sumnji obavještajnih službi” o ruskom miješanju.
Nadležni, koji su pojačali preventivne mjere, uvjeravaju da su “izvukli pouke” iz tog fijaska.
Preporučeno
Dok krajnja desnica navodi “višestruke znake prevare”, Vlada ukazuje na kampanje dezinformacija, videći ih kao “nove pokušaje manipulacije i miješanja državnih aktera”. Ali, ovaj put bez direktnog pominjanja Rusije.
Video