Reorganizacija se dešava u trenutku kada se agencije Ujedinjenih nacija bore s posljedicama smanjenja američke pomoći, nakon što je administracija predsjednika Donalda Trampa značajno smanjila sredstva namijenjena humanitarnim programima.

Dokument na šest strana, označen kao „strogo povjerljiv“ i u koji je Reuters imao uvid, sadrži niz prijedloga koji bi objedinili desetine agencija UN-a u četiri glavna stuba: mir i bezbjednost, humanitarna pomoć, održivi razvoj i ljudska prava.

Jedna od razmatranih opcija, na primjer, predviđa objedinjavanje operativnih funkcija Svjetskog programa za hranu, UNICEF-a, Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Agencije za izbjeglice UN-a u jedinstvenu humanitarnu strukturu.

Predložene su brojne mjere – neke opsežne, neke skromnije, a neke više u domenu razmatranja – koje bi, ukoliko se sprovedu u cjelini, predstavljale najdublju reformu UN-a u posljednjih nekoliko decenija.

Između ostalog, predloženo je i da se Agencija UN-a za borbu protiv side uključi u nadležnosti SZO-a, kao i da se smanji broj prevodilaca na sastancima sa šest na manje. Među radikalnijim idejama je i prijedlog da se Svjetska trgovinska organizacija – iako formalno nije dio UN sistema – spoji s razvojnim agencijama UN-a.

Povezani članci

Svijet

Umiranje od gladi u Sudanu

Politika

Puljić: Cijeli svijet će vidjeti gdje je Crna Gora – na Zapadu ili u BRICS-u

Politika

JESMO LI NA STRANI CIVILIZOVANOG SVIJETA ILI NE: Sjutra glasanje o Rezoluciji o Srebrenici, diplomatske vratolomije Vlade i pritisak ZBCG na Spajića

Jedan od zvaničnika upoznatih sa sadržajem dokumenta opisao ga je kao polaznu tačku. Međutim, ton samoprocjene unutar dokumenta odražava ono što i pristalice i kritičari ove organizacije odavno ističu: Ujedinjene nacije su preopterećene i rastrzane između preklapajućih mandata, neefikasne potrošnje resursa i administrativne rascjepkanosti.

Dokument ukazuje na „sistemske izazove“ s kojima se UN suočava, a koje dodatno pogoršava praksa Generalne skupštine da konstantno dodaje nove misije i programe.

„Povećanje mandata, često bez jasne izlazne strategije, uz dodatne komplikacije, dovelo je do značajnog preklapanja, neefikasnosti i rasta troškova“, navodi se u dokumentu.

Memorandum je pripremila radna grupa koju je generalni sekretar Antonio Gutereš imenovao u martu, ističući tada potrebu da organizacija postane finansijski efikasnija i funkcionalnija.

Ova strukturalna razmatranja predstavljaju dio sveobuhvatnog napora koji ide dalje od kratkoročnih mjera štednje. Prema riječima nekih diplomata, radi se o unaprijed osmišljenom potezu s ciljem da se izbjegnu dodatna američka smanjenja sredstava.

„Memorandum je rezultat inicijative da se od najviših zvaničnika prikupe ideje koje bi mogle doprinijeti ostvarenju vizije generalnog sekretara“, rekao je Guterešov portparol Stefan Dujarik.

Gutereš već duže vrijeme poziva na reformu UN-a. Na sastanku s Trampom 2017. godine, rekao je američkom predsjedniku da je organizacija opterećena „fragmentisanim strukturama, pretjerano komplikovanim procedurama i beskonačnom birokratijom“.

Danas se Ujedinjene nacije suočavaju s jednom od najvećih finansijskih kriza u svojoj osamdesetogodišnjoj istoriji. Na početku ove godine, Sjedinjene Američke Države – kao najveći donator UN-a – već su dugovale oko 1,5 milijardi dolara za redovni budžet i 1,2 milijarde dolara za mirovne misije.

Od kada je Tramp stupio na funkciju u januaru, dodatno je smanjio milijarde dolara iz budžeta za međunarodnu pomoć, u okviru svoje spoljnopolitičke doktrine “Amerika na prvom mjestu”.

Rezovi i geopolitičke promjene

Memorandum ne pominje direktno nijednu zemlju, ali jasno ukazuje da su geopolitički pomaci i veliki rezovi u budžetima za stranu pomoć ozbiljno ugrozili legitimitet i efikasnost Organizacije.

Među posljedicama: Kancelarija UN-a za humanitarnu pomoć, koja se suočava s deficitom od 58 miliona dolara, već je smanjila broj zaposlenih za 20%. UNICEF očekuje da će mu budžet biti manji za 20%, dok Agencija za migracije UN-a procjenjuje pad budžeta od 30%, što bi moglo ugroziti oko 6.000 radnih mjesta.

„Rezovi imaju trenutan i razoran efekat“, rekao je Bob Rej, kanadski ambasador i predsjednik Ekonomskog i socijalnog savjeta UN-a.

„Situacija je užasna – prisiljeni smo da smanjujemo obroke u izbjegličkim kampovima“, kazao je Rej.

U dokumentu se takođe predlaže preseljenje dijela zaposlenih UN-a iz skupih gradova u povoljnije lokacije, kao i objedinjavanje operacija u Rimu. Drugi interni dokument, koji je prošle sedmice upućen višim zvaničnicima, nalaže da do 16. maja dostave listu radnih mjesta koja se mogu obavljati van Njujorka i Ženeve.

„Moramo preduzeti hrabre i hitne korake kako bismo poboljšali način na koji radimo – povećavajući efikasnost i smanjujući troškove“, stoji u drugom memorandumu. Stotine zaposlenih UN-a protestovalo je 1. maja u Ženevi zbog najavljenih otpuštanja.

Zaposleni koji direktno pružaju podršku Generalnoj skupštini i Savjetu bezbjednosti u Njujorku ne bi bili obuhvaćeni selidbama, navodi se u izvornom dokumentu.