Ove godine UNESCO je ponovio da su jezici neophodni za obrazovanje i održivi razvoj jer “oni oblikuju način na koji pojedinci uče, komuniciraju i učestvuju u društvu”.
UNESCO procjenjuje da u svijetu postoji ukupno 8.324 govornih ili znakovnih jezika, od kojih se približno 7.000 još uvijek koristi.Kako je prenio belgijski javni servis RTBF, neki jezici sada imaju samo nekoliko desetina govornika i stoga su na ivici nestanka. S druge strane, nekoliko jezika čini veliku većinu govornika u svijetu. Oko 20 jezika je maternji jezik za više od 3,7 milijardi ljudi, što je skoro polovina svjetske populacije.
Međutim, rangiranje varira u zavisnosti od načina na koji se to izračunava.
Što se tiče izvornih govornika, mandarinski je na vrhu, a slijede ga španski, engleski i hindi.
S druge strane, ako se uračunaju i govornici drugog jezika (koji nije maternji), engleski jezik, što nije iznenađujuće, dominira, sa približno 1,5 milijardi korisnika, ispred mandarinskog i hindi jezika. Francuski je na šestom mjestu.
Ova razlika je važna: neki jezici su dominantni ne zato što se najčešće prenose rođenjem, već zato što strukturiraju globalnu ekonomiju, visoko obrazovanje, diplomatiju, naučna istraživanja i digitalni svijet, prenosi RTBF.
Za Filipa Hambija (Philippe Hambye), profesora sociolingvistike na Univerzitetu u Luvenu, ključ leži prije svega u samoj funkciji jezika – u osnovi, jezik je sredstvo za komunikaciju.
Drugim riječima, jezici ne nestaju zato što njihovi govornici prestaju da ih vole, već zato što postaju sve manje i manje društveno korisni.
“Koristimo jezike koji nam omogućavaju da komuniciramo sa ljudima sa kojima smo zainteresovani za komunikaciju”, rekao je Hambi.
To interesovanje može da bude dobrovoljno, kao što je pristup većem broju mogućnosti, ili prinudno, posebno u kontekstima istorijske dominacije, kao što je to bilo tokom kolonijalne ere.
Preporučeno
Takođe može biti povezano sa školovanjem: kada jezik postane jezik nastave, administracije ili tržišta rada, dobija veću težinu, dodao je RTBF.
Video