Među preporukama su rad od kuće gdje god je to moguće, izbjegavanje kuvanja na gas i smanjenje brzine na autoputevima.

IEA navodi da postoji niz mjera koje mogu ublažiti ekonomske posljedice poremećaja na tržištu nafte, uključujući promjene u saobraćaju, vazdušnom prevozu, domaćinstvima i industriji, u trenutku kada rastu tenzije oko dizela, avio-goriva i tečnog naftnog gasa.

Prema agenciji, sukob u Persijskom zalivu izazvao je najveći poremećaj u snabdijevanju naftom u istoriji. Saobraćaj kroz Ormuski moreuz, kojim inače prolazi oko 20 odsto svjetske nafte, sveden je na minimum.

“Oko 20 miliona barela nafte i naftnih derivata dnevno prolazi kroz moreuz. Gubitak tih tokova značajno je zategao tržište, podigao cijenu sirove nafte iznad 100 dolara po barelu i izazvao još veći rast cijena derivata poput dizela, kerozina i tečnog naftnog gasa”, upozorava IEA, ističući da je obnova saobraćaja kroz moreuz ključna za stabilizaciju tržišta.

Fokus na smanjenje potrošnje

Iako su članice IEA već odlučile da na tržište puste 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi – što je najveće oslobađanje zaliha u istoriji – agencija upozorava da to nije dovoljno.

“Mjere na strani ponude ne mogu u potpunosti nadoknaditi poremećaj. Smanjenje potrošnje je ključan i najbrži način da se ublaži pritisak na građane i obezbijedi energetska sigurnost”, navodi se.

Poseban fokus stavljen je na drumski saobraćaj, koji čini oko 45 odsto globalne potrošnje nafte. Predlaže se veće korišćenje javnog prevoza, dijeljenje automobila, ograničavanje vožnje u gradovima po sistemu par-nepar registarskih tablica, kao i smanjenje brzine na autoputevima.

Manje letenja i prelazak na struju

IEA preporučuje i smanjenje avionskih putovanja gdje postoje alternative, kao i veću fleksibilnost u industriji. U domaćinstvima se savjetuje prelazak sa gasa na električnu energiju za kuvanje.

Izvršni direktor IEA Fatih Birol upozorio je da će, bez brzog rješenja, posledice po energetsku stabilnost i ekonomiju biti sve ozbiljnije.

“Rat na Bliskom istoku izaziva ogromnu energetsku krizu. Bez hitnih mjera, pritisak na tržišta i privrede širom svijeta nastaviće da raste”, poručio je Birol.

IEA naglašava da vlade treba da predvode ove promjene kroz konkretne mjere, podsticaje i podršku građanima – posebno onima koji su najviše pogođeni rastom cijena energije.