Ovaj potez predstavlja veliku promjenu za Ukrajinu, koja je članstvo u NATO-u smatrala ključnom zaštitom od ruskih napada i tu ambiciju čak ugradila u svoj ustav. Time se ujedno ispunjava jedan od ratnih ciljeva Rusije, iako je Kijev do sada čvrsto odbijao da ustupi teritoriju Moskvi.

Zelenski je danas rekao da su bezbjednosne garancije Sjedinjenih Američkih Država, evropskih i drugih partnera, umjesto punopravnog članstva u NATO-u, kompromis na koji je Ukrajina pristala.

„Od samog početka, želja Ukrajine bila je da uđe u NATO, jer su to stvarne bezbjednosne garancije. Neki partneri iz SAD i Evrope nijesu podržali taj pravac“, rekao je odgovarajući na pitanja novinara u WhatsApp razgovoru.

„Zato su danas bilateralne bezbjednosne garancije između Ukrajine i SAD, garancije nalik članu 5 za nas od strane SAD, kao i bezbjednosne garancije evropskih partnera i drugih zemalja – Kanade, Japana – prilika da se spriječi nova ruska invazija“, rekao je Zelenski.

„I to je već kompromis s naše strane“, dodao je, naglasivši da te garancije moraju biti pravno obavezujuće.

Povezani članci

Svijet

Evropska unija, bez Mađarske, nastavlja vojnu pomoć Ukrajini; Orban blokirao zajedničku izjavu EU

Svijet

Zelenski: Nadamo se podršci SAD na putu ka miru; Rojters: Bijela kuća razmatra ublažavanje sankcija Rusiji

Svijet

Zelenski na MSC: Ako ne Brisel, onda Moskva – vaša je odluka; Putin želi Trampa kao rekvizit na Crvenom trgu 9. maja

Ruski predsjednik Vladimir Putin više puta je zahtijevao da Ukrajina zvanično odustane od ambicija vezanih za NATO i da povuče trupe sa oko 10 odsto teritorije Donbasa koji je još pod kontrolom Kijeva. Moskva takođe insistira da Ukrajina bude neutralna zemlja i da se na njenoj teritoriji ne raspoređuju snage NATO-a.

Ruski izvori su ranije ove godine naveli da Putin želi „pisanu“ obavezu velikih zapadnih sila da se NATO, predvođen SAD, neće širiti na istok, što u praksi znači trajno isključivanje članstva za Ukrajinu, Gruziju, Moldaviju i druge bivše sovjetske republike.

Zelenski je ranije pozvao na „dostojanstven“ mir i čvrste garancije da Rusija više neće napasti Ukrajinu, dok se pripremao za sastanke s američkim izaslanicima i evropskim saveznicima u Berlinu, s ciljem okončanja najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Pod pritiskom predsjednika SAD Donalda Trampa da potpiše mirovni sporazum koji je u početku išao u prilog zahtjevima Moskve, Zelenski je optužio Rusiju da namjerno produžava rat smrtonosnim bombardovanjem gradova i uništavanjem ukrajinske energetske i vodovodne infrastrukture.

Iako tačan sastav današnjih i sjutrašnjih sastanaka nije objavljen, jedan američki zvaničnik rekao je da u Njemačku putuju Trampov izaslanik Stiv Vitkof i njegov zet Džared Kušner, kako bi učestvovali u razgovorima s Ukrajincima i Evropljanima.

Odluka da se pošalje Vitkof, koji je vodio pregovore s Ukrajinom i Rusijom o američkom mirovnom prijedlogu, protumačena je kao signal da Vašington vidi mogućnost napretka, gotovo četiri godine nakon ruske invazije 2022. godine.

Zelenski je rekao da Ukrajina, evropske zemlje i SAD razmatraju plan u 20 tačaka, na čijem kraju je predviđeno primirje. Dodao je da Kijev nema direktne pregovore s Rusijom.

Prema njegovim riječima, primirje duž sadašnjih linija fronta bilo bi pravedno rješenje.

Njemački kancelar Fridrih Merc biće domaćin Zelenskom i evropskim liderima na samitu u Berlinu sjutra, što je još jedan u nizu javnih iskaza podrške ukrajinskom predsjedniku od strane evropskih saveznika.