„Vidimo se na drugoj strani“, poručio je astronaut Victor Glover neposredno prije nego što je signal nestao, označivši početak šest sati izolacije dok je letjelica prolazila iza Mjeseca.
Ovaj trenutak, poznat kao komunikacijski „blackout“, izazvao je uzbuđenje, ali i blagu nelagodu među stručnjacima i javnošću.Profesor astronomije Derek Buzasi opisao je situaciju kao „uzbudljivu, ali pomalo zastrašujuću“, podsjećajući na slične trenutke tokom Apollo program misija 60-ih i 70-ih godina, kada je svijet sa zebnjom pratio svaki signal iz svemira.
Tokom šestodnevne misije, upravo je ovaj dio putovanja — lunarni prelet — bio jedan od najvažnijih. Astronauti su imali rijetku priliku da posmatraju daleku stranu Mjeseca, područje koje je i dalje jedno od najmanje istraženih iz perspektive ljudskog oka.
Kanadski astronaut Jeremy Hansen podijelio je svoje oduševljenje prizorima: „Nevjerovatno je šta sve možete vidjeti golim okom sa Mjeseca. To mi potpuno oduzima dah.“
Za razliku od misija iz prošlog vijeka, moderna tehnologija omogućila je snimanje jasnijih i detaljnijih scena, uključujući i dijelove Mjesečeve površine koji su ranije bili previše tamni ili nepristupačni za dokumentovanje.
Preporučeno
Misija Artemis II tako ne predstavlja samo tehnički uspjeh, već i simbol ponovnog buđenja globalnog interesa za istraživanje svemira, otvarajući vrata budućim misijama koje bi mogle dovesti čovjeka ponovo — i dugoročnije — na Mjesec.















