Projekat je pokrenuo interdisciplinarni tim na Bauhaus-Univerzitetu Weimar u saveznoj državi Tiringiji. Riječ je o projektu pod nazivom ,,Zanat budućnosti”, koji će trajati od 2026. do 2028. godine, a podržan je sa oko milion eura iz Evropskog socijalnog fonda, piše Klix.ba.
Umjesto da zamijene građevinske radnike, pametni roboti će raditi zajedno s njima. Oni su spremni da preuzmu neke od najzahtjevnijih zadataka na gradilištu, koji oduzimaju mnogo vremena.Mašine će se takođe koristiti za skeniranje i procjenu starijih zgrada, digitalno mapiranje zidova i strukturnih elemenata, kao i precizno označavanje gdje su potrebni otvori, rezovi ili modifikacije prije početka građevinskih radova.
Mala i srednja preduzeća su pod sve većim pritiskom širom Njemačke, renoviranje i preuređenje postojećih zgrada postaju sve zahtjevniji, dok je sve teže pronaći kvalificirane radnike.
S druge strane, iako digitalni alati i roboti obećavaju podršku, mnoge nove tehnologije ne uspijevaju u praksi jer su previše apstraktne, previše složene ili dizajnirane bez obzira na realnost gradilišta.
Kako bi se suočili s ovim izazovom, umjesto razvoja potpuno autonomnih građevinskih robota, istraživači su se fokusirali na koncept nazvan ,,asistivna digitalizacija”. Njihov cilj je podržati građevinske radnike alatima koji se besprijekorno uklapaju u postojeće tokove rada i olakšavaju svakodnevne zadatke ,te ih čine sigurnijim i efikasnijim.
,,Gradnja ne funkcioniše bez ljudi, a isključivo autonomni ili mašinski vođeni građevinski procesi često ne uspijevaju u praksi. Cilj ovog istraživačkog projekta je stoga staviti zanatlije u centar pažnje, razvijajući digitalne inovacije iz perspektive onih koji obavljaju posao, kao i bliska saradnja s projektantskim kancelarijama i zanatskim preduzećima”, rekli su naučnici.
Kako bi ispitali cijeli proces gradnje, od snimanja postojećih zgrada i digitalnog planiranja pa do izvođenja na licu mjesta, arhitekte, građevinski inženjeri, dizajneri i informatičari na Univerzitetu blisko sarađuju s industrijskim partnerima.
Njihov rad uglavnom je usmjeren na renoviranje i adaptaciju, što su područja gdje neočekivani uslovi na lokaciji, postojeće strukture, kao i skučeni prostori, često čine automatizaciju posebno izazovnom.
Tim ima za cilj da do 2028. godine pruži niz praktičnih rješenja koja mala i srednja preduzeća mogu realno usvojiti. To uključuje digitalne alate za geodetsko snimanje, umrežene sisteme planiranja i kolaborativne industrijske robote, koji mogu sigurno raditi zajedno s ljudima.
Moguće primjene uključuju procjenu stanja zgrade, digitalno označavanje otvora na zidovima i pomoć pri uklanjanju materijala, te druge fizički zahtjevne zadatke. Sistemi će biti testirani, usavršavani i demonstrirani u stvarnim okruženjima kako bi se osiguralo da su dovoljno robusni za svakodnevnu upotrebu.
Prema timu, jedna od najvećih prepreka digitalizaciji u građevinarstvu je nedostatak standarda, interfejsa i praktičnog iskustva unutar mnogih firmi. Projekat će se direktno pozabaviti ovim problemom analizirajući svaki korak radnog procesa i razvijajući korisnički prilagođene interfejse, koji smanjuju prepreku za ulazak.
Preporučeno
,,Digitalne metode i robotski sistemi mogu smanjiti fizički zahtjevne zadatke, poboljšati zdravlje i sigurnost na radu, te omogućiti malim timovima da se nose sa većim obimom projekata. Osim toga, precizni procesi planiranja i izgradnje zasnovani na podacima mogu pomoći u izbjegavanju grešaka i prerada, a istovremeno omogućiti efikasnije korištenje materijala”, navodi se u saopštenju Univerziteta.

















