Ljekar Džeremi London rekao je da je to zastrašujuća situacija, ali da nekoliko brzih poteza može napraviti veliku razliku.

Podijelio je šest savjeta

Prvo, treba odmah pozvati hitnu pomoć, rekao je kardiokirurg. Dodao je da, ako vam ljekar nije drugačije savjetovao i ako niste alergični na aspirin, treba sažvakati jednu tabletu (ne progutati je cijelu). Međutim, s aspirinom treba biti oprezan – u slučaju srčanog udara može ublažiti simptome, ali ako pogrešno procijenite svoje stanje i ako se ne radi o srčanom udaru, neka druga stanja može pogoršati.

Ako je noć, preporučio je da se upale sva svjetla u kući i spolja, kako bi hitne službe što lakše pronašle adresu. Zatim je važno otključati, a još bolje i otvoriti ulazna vrata, kako bi hitna pomoć mogla da uđe čak i ako osoba izgubi snagu ili svijest.

Nakon toga treba sjesti ili leći, kako se u slučaju gubitka svijesti ne bi palo i dodatno povrijedila glava. I na kraju, pozvati prijatelja ili člana porodice i ostati s njim na telefonu do dolaska hitne pomoći – tako neko zna šta se dešava i može da reaguje ako se stanje pogorša. Kardiokirurg je naglasio da je u takvom trenutku teško sve zapamtiti, ali da i jedna ili dvije od ovih stvari mogu bukvalno spasiti život. Bol u grudima se češće javlja tokom hladnog vremena i nije bezazleni simptom, naročito kod osoba sa srčanim smetnjama. Izlazak napolje po hladnom vremenu može biti izazov za svakoga – od mentalne prepreke da se napusti topli dom, do fizičkih opasnosti poput klizanja po ledu. Situacija postaje zabrinjavajuća ako osjećate bol u grudima.

Bol u grudima po hladnoći se često javlja i nije bezazleni simptom.

Iako infarkt može da se dogodi u svako doba godine, rizik od određenih tipova infarkta povećava se tokom zimskih mjeseci.

Zašto osjećamo bol u grudima po hladnom vremenu?

Dah hladnog, svježeg, čistog zimskog vazduha može prijati ako ste dugo bili unutra, ali može i izazvati grčeve u disajnim putevima i otežati disanje, posebno kod osoba sklonih astmi.Dodatni faktori koji mogu izazvati bol u grudima uključuju promjene u atmosferskom pritisku, nisku vlažnost vazduha, vetar i niske temperature.

Ovi zimski uslovi mogu izazvati negativne reakcije u tijelu: povećavaju aktivnost nervnog sistema, sužavaju krvne sudove, zatežu plućne mišiće i zgušnjavaju krv. Hodanje kroz dubok sneg ili borba sa jakim vjetrom može se osjetiti kao ozbiljan napor i staviti neočekivani pritisak na srce.

Kod osoba sa neotkrivenim srčanim problemom, već samo udisanje hladnog vazduha može izazvati bol u grudima. Tokom hladnog vremena krvni sudovi se sužavaju, što može povisiti krvni pritisak i povećati rizik od infarkta ili moždanog udara.

Suženje krvnih sudova tera srce da radi jače kako bi tijelo održalo zdravu temperaturu. Vjetar i neprikladna odjeća dodatno ubrzavaju gubitak toplote.

Ako tjelesna temperatura padne ispod 35°C (95°F), hipotermija može oštetiti srčani mišić, piše Brown University Health Cardiovascular Institute.

Da li su infarkti češći zimi?

Istraživanja pokazuju da se kardiovaskularni problemi češće javljaju tokom hladnijih mjeseci. Jedan od glavnih razloga je biološki: osnovni faktor rizika za infarkt je bolest koronarnih arterija, koja može biti neotkrivena.

Angina, odnosno bol u grudima usled koronarne bolesti srca, može se pogoršati zimi kada se koronarne arterije sužavaju zbog hladnoće.

Koji su simptomi infarkta?

Svi bi trebalo da budu upoznati sa glavnim znakovima infarkta. Hladno vrijeme samo po sebi neće povećati rizik ako ste zdrava osoba, ali prepoznavanje simptoma može spasiti život.Važno je napomenuti da žene često imaju drugačije simptome od muškaraca, osjećajući bol u vilici, vratu ili leđima. Takođe, žene i osobe sa dijabetesom su pod većim rizikom od “tihog” infarkta.

Budite pametni prema svom srcu

Tokom zimskih mjeseci važno je nastaviti sa zdravim životnim navikama za srce, kao što bi trebalo tokom cijele godine:

Održavajte zdravu ishranu, redovno se bavite aerobnim vježbama i smanjujte stres.

Kontrolišite faktore rizika: visok krvni pritisak, dijabetes, povišen holesterol i pušenje.

Zaštitite se od hladnoće slojevima odjeće i odgovarajućom opremom.

Ako već imate kardiovaskularne probleme, izbegavajte teške fizičke napore, poput čišćenja dubokog snega.

Ako osjećate kratak dah ili bol u grudima, posebno pri aktivnosti, odmah potražite ljekarsku pomoć da se isključe srčani ili vaskularni problemi.