Međunarodni tim naučnika proučavao je potrošnju 4.150 šezdesetogodišnjaka u Švedskoj, zemlji koja bilježi viskok nivo proizvodnje i potrošnje mlječnih proizvoda. Mjeren im je nivo određene masne kisjeline u krvi koja se uglavnom nalazi u mlječnoj hrani, piše CNN.

Stručnjaci su zatim pratili grupu u prosjeku 16 godina kako bi posmatrali koliko je njih imalo srčane, moždane i druge ozbiljne posljedice u cirkulaciji, a koliko je njih umrlo.

Nakon statističkog prilagođavanja, koja su uzela u obzir druge poznate faktore rizika od kardiovaskularnih bolesti, uključujući godine, prihod, način života, prehrambene navike i druge bolesti, istraživači su otkrili da su oni s visokim nivoom masnih kiselina – što ukazuje na visok unos mliječnih masti – imali najmanji rizik kardiovaskularnih bolesti, kao i povećan rizik od smrti iz svih uzroka.

Tim je potom potvrdio ove nalaze u drugim populacijama nakon što je kombinovao švedske rezultate sa 17 drugih studija u kojima je učestvovalo gotovo 43.000 ljudi iz SAD-a, Danske i Velike Britanije.

“Iako na nalaze mogu djelimično mogu da utiču i drugi faktori osim mlječnih masti, naše istraživanje ne sugeriše nikakvu štetu mlječne masti same po sebi”, rekao je Matti Marklund, viši istraživač na Institutu George za globalno zdravlje u Sydneyu i jedan od autora rada.

“Utvrdili smo da oni s najvišim rnivoima zapravo imaju najmanji rizik od kardiovaskularnih bolesti. Ovi su odnosi vrlo zanimljivi, ali potrebne su nam dodatne studije kako bismo bolje razumjeli potpuni uticaj mlječnih masti i mlječne hrane na zdravlje”, rekao je.

Vodeći autor Kathy Trieu, istraživačica s George Instituta, rekla je da je konzumacija nekih mliječnih proizvoda, posebno fermentisanih, ranije bila povezana s dobrobitima za srce.

Mlječni proizvodi bogati su hranjivim materijama

“Sve više dokaza ukazuje na to da uticaj mlječne hrane na zdravlje može više zavisiti od vrste hrane – poput sira, jogurta, mlijeka i maslaca – a ne od sadržaja masti, što je izazvalo sumnju je li izbjegavanje mlječnih masti uopšteno korisno za kardiovaskularno zdravlje”, rekla je.

Ovo istraživanje sugerirše da smanjenje mlječnih masti ili potpuno izbjegavanje mlječnih proizvoda možda nije najbolji izbor za zdravlje srca.

“Važno je zapamtiti da, iako mlječne namirnice mogu biti bogate zasićenim mastima, one su bogate i mnogim drugim hranjivim materijama i mogu biti dio zdrave ishrane. Međutim, druge masti poput onih koje se nalaze u plodovima mora, orašastim plodovima i drugim namirnicama mogu imati veće zdravstvene koristi od mlječnih masti “, rekao je Trieu.

Brian Power, predavač na Odsjeku za zdravstvene i nutricionističke nauke na irskom Tehnološkom institutu Sligo, rekao je da nas studija ohrabruje da preispitamo ono što mislimo da znamo o hrani i bolestima.

“Mlječne proizvode ne treba izbjegavati. To se u velikoj mjeri ‘gubi u prijevodu’ komuniciranjem onoga što znamo o zdravoj ishrani”, rekao je Power.

Ipak, preporučuje se oprez

Alice Lichtenstein, direktorica i viša naučnica u Laboratoriji za kardiovaskularnu prehranu Univerziteta Tufts, rekla je za CNN da je njena najveća briga to što se rezultati studije mogu protumačiti tako da sugerišu da će svi punomasni mlječni proizvodi smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, dodajući da većina podataka ne podržava konzumiranje punomasnih mliječnih proizvoda radi smanjenja rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Rekla je da su podaci studije pokazali da je grupa s najvećim biomarkerom unosa mliječnih proizvoda imala, između ostalog, značajno niži BMI, da su bili fizički aktivniji, da su imali nižu stopu pušenja, nižu stopu dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti, viši nivo obrazovanja, veći unos povrća, voća i ribe i manji unos prerađenog mesa – dakle, i veći kvalitet ishranešto su takođe faktori povezani s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Ona je dodala da je važno napomenuti da autori nijesu mogli utvrditi koju vrstu mlječnih proizvoda je njihova grupa konzumirala.