Još do prije desetak godina, kutija cigareta bila je gotovo obavezan rekvizit u društvu. Pauza na poslu, “rupa” između predavanja, izlasci, slavlje, stres, dosada — svaki prostor ili trenutak imali su jedan zajednički ritual – pušenje.
Sama cigareta služila je za ćejf i predah, nekima i kao inspiracija. Hollywood je dugo njegovao taj imidž. Rukavi podignuti do lakta, prsti koji elegantno drže cigaretu — to je praktično bio dio stajlinga. Audrey Hepburn, Elvis Presley, Coco Chanel, John Lennon, Marlon Brando, samo su neka od imena kojima je cigareta bila vizuelni potpis. Od umjetnosti do politike, viđali smo je u časopisima, na posterima i televiziji. U rukama svjetskih zvijezda, ali i svih vrsta buntovnika.
Ta slika danas se promijenila. Dok se sve više promoviše zdravlje, urednost i balansiran život, cigareta je postala red flag u savremenoj estetici. Detalj koji sve više ljudi samovoljno odbacuje. Čak je i pri izboru partnera jedan od glavnih kriterijuma postao to da nije pušač. A to nije pitanje samo zakona ili restrikcija, već kulture koja je (skoro neprimjetno) zavladala.
Moda nije samo odjeća koju nosimo, nego i način kako živimo
Moda nikada nije imala veze samo s odjećom koju nosimo ili muzikom koju slušamo, nego i sa cjelokupnim načinom života. Pa tako, dok su starije generacije odrastale u kulturi gdje je duvan bio svakodnevica i užitak vrijedan svega, današnje vrijeme donosi potpuno drugačije prioritete.
Tu malu revoluciju napravila je generacija Z, koja se odmakla od svojih prethodnika. Stranica WifiTalents objavila je podatak da je 2023. godine čak 85% punoljetnih pripadnika generacije Z smatralo da je pušenje društveno neprihvatljivo. Iako tu još uvijek ima posla, istraživanja pokazuju da svaka nova generacija puši manje od one prethodne.
Taj fenomen za Klix.ba prokomentarisao je i doktorant iz oblasti socioloških nauka na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Emir Begović.
“Moderno društvo u kojem živimo donijelo je brojne promjene, pa tako i u konzumaciji cigareta. Istina je da su cigarete ranije bile simbol zrelosti. One su predstavljale ritual koji je označavao sazrijevanje te osobe. Međutim, za razliku od nekad, cigareta se više ne smatra poželjnim obrascem ponašanja, već devijacijom u odnosu na dominantne vrijednosti”, kazao je Begović.
Doba estetskog kapitala: dobro ili ne?
Internet, društvene mreže i dostupnost informacija, koji su posebno procvjetali upravo u ovom Gen Z periodu, imali su veliki uticaj. Oni su oblikovali generacije odraslih koje su danas više nego ikad posvećene sebi, zdravlju i njegovanim navikama.
Da li vam se ikad desilo da otvorite neku društvenu mrežu, a odmah vam iskoči snimak skin-care ili detox rutine? Upravo o tome pričamo.
Više nego ikad, promoviše se estetičnost — standard je postao da sve ima svoj “clean” efekat: izgled, navike, pa čak i misli. U tu sliku cigarete se teško uklapaju. I to, zapravo, uopšte nije loše.
Danas se na pušenje gleda kao na neurednu, ponegdje čak i nekulturnu naviku. Sam ritual sazrijevanja kroz cigarete izgubio je smisao, jer zrelost danas znači – samokontrolu.
“Prestanak konzumiranja cigareta simbol je transformacije društvenih pojava i pojave estetskog kapitala. Cigarete postaju simbol neodgovornosti, zdravstvenog rizika i društvenog neprihvatanja. U informacijskom periodu u kojem živimo, akcenat je na zdravlju i samokontroli, o čemu mladi razmišljaju mnogo više nego njihovi vršnjaci prije 20 ili 30 godina”, kaže Begović.
Dodaje i da važnu ulogu u ovoj društvenoj preobrazbi ima predstavljanje u virtuelnom svijetu:
“Danas se ne prestaje pušiti samo iz zdravstvenih razloga, već i zbog estetike stvarnog i digitalnog svijeta. Društvene mreže su proširena stvarnost kroz koju se oblikuju obrasci ‘idealnog’ ponašanja. Sve više korisnika ‘režira’ svoju ličnost putem objava i videa koje dijele sa pratiocima, a na mrežama se često promišlja o tome što je društveno prihvatljivo. Cigarete tako postaju vizuelni i moralni višak”, dodaje on.
Pušači radije prelaze na alternative
Ako već biraju da konzumiraju nikotin, mnogi se danas okreću proizvodima koji bolje odgovaraju savremenom lifestyleu — takozvanim bezdimnim alternativama.
“Umjesto cigareta, danas se biraju alternative kao neke ‘estetski prihvatljive’ zamjene, jer odgovaraju novim društvenim normama. Društveno ponašanje pojedinca ni ranije, kao ni sada, uglavnom nije iskaz autentičnosti, već prilagođavanje očekivanjima — konkretno u online svijetu digitalne publike”, objašnjava Begović.
Pitanje “imaš li cigaru” neće potpuno iščeznuti, ali…
Rituali su oduvijek bili način da pokažemo ko smo. Prije trideset godina, jedan od glavnih rituala odraslih bila je upravo cigareta među prstima. Danas, to pripada prošlosti. Mladi više ne posežu za cigaretom da bi bili “cool” — radije biraju ono što im prija i što ih ne sputava.
“Nova kultura odgovornosti sve je više prisutna u modernom društvu kojem i mi pripadamo. Za razliku od ranijih vremena, danas imamo sve na dlanu — informacije, savjete, alate koji nam pomažu da razvijemo svijest o sebi, svom tijelu i okolini. To je, svakako, pozitivna strana”, zaključuje Begović.
To, naravno, ne znači da više nećete vidjeti dvadesetogodišnjaka na ulici kako puši cigaretu, niti da će pitanje “imaš li cigaru” pasti u zaborav — ali će to biti sve rjeđa pojava.
Činjenica da nove generacije, makar i postepeno, više vode računa o svom zdravlju, i to bez straha da će zbog toga izgledati “slabije”, ogroman je pomak i dokaz da se vrijednosti mijenjaju. Zdravlje više nije dosadna tema, već dio estetike života.
Preporučeno
I, simbolično ili ne, u tome se vidi cijela transformacija – rituali više ne definišu nas, već mi biramo koje navike čine naš život kvalitetnijim.
Video