Vaskršnji post koji je počeo danas naziva se Velikim zbog svoje važnosti, ali i dužine. On se sastoji od Svete četrdesetnice i Strasne sedmice. Četrdesetnica je ustanovljena od strane Crkve zbog podržavanja četrdesetodnevnog posta i molitve Gospoda Isusa Hrista koje je Gospod držao posle svog krštenja pred stupanje na propoved Jevanđalja.

Četrdesetnica se završava u petak, 6. nedelje posta kada dolazi post Strasne sedmice koji je posvećen učestvovanju u stradanjima i smrti Isusa Hrista.

Prva sedmica Velikog posta se naziva Čista jer se tokom nje vjeruje da se u molitvama čuje vapaj duše koja se čisti. Tim molitvama mi se odričemo grijeha i dođemo do spasenja i vječnog života.

Tokom ove sedmice se preporučuju post, suze, molitva, pokajanje, čišćenje tijela i duše kao i odricanje od grijeha i strasti kako bismo se dostojno poklonili krstu.

Ova nedjelja se naziva i Todorova ili Teodorova nedjelja. Prvih dana Čiste nedelje se ne pale ognjišta i žene ništa ne treba da kuvaju, nego se jede ranije spremljena hrana.

Prvih dana muškarci jednoniče, tj. ništa ne jedu u toku dana dok se ne padne mrak. Do četvrtka se ne koristi kašika, djevojke ne nose nikakav nakit, ne igra se i ne jpeva. Uveče, cijela porodica treba da bude na okupu, a djeca kokaju kokice, što je mnogima jedina večera.

Na Čisti ponedjeljak, žene spremaju i čiste kuću, djeca i odrasli se kupaju, šišaju i briju.

Prvi ko uđe u kuću na Čisti ponedeljak naziva se „kvočka”. U Republici Srpskoj tu osobu posade „na legalo”, prostru slamu pored ognjišta, pa časte kuvanom rakijom i pogačom.

Na Čistu (Pepeljavu) sredu je običaj da se ide u kuću koja je dobila prinovu. U nekim mjestima u Crnoj Gori veče uoči Pepeljave srijede, majke deci na čelu naprave mali krstić od pepela.

Na prvoposni četvrtak – Čisti četvrtak, prave se posebni kolačići koji se daju stoci na Teodorovu subotu. Taj dan se ugovaraju svadbe koje će biti tek poslije Vaskrsa.

(Stil.kurir.rs)