Značajan dio Balkanskog poluostrva pokrivaju kraški predjeli. Od Triglava u Sloveniji pa sve do planina Albanije proteže se ova oblast sa svojim pećinama, dolinama i ponorcima.
Kraš se može porediti sa ogromnim okamenjenim sunđerom. Sloj od 300 metara protkan je beskonačnim prolazima, koji u sebe upijaju svu površinsku vodu.
Čitave rijeke nestaju u krašu ispod zemljine površine, ispiraju hodnike, pećine i klisure i ulivaju se u more.
Postojnska jama može za svoje postojanje da zahvali rijeci Pivki, koja je ovdje izdubila unutrašnjost krša.
Voda koja je kapala sa tavanica, a sadržavala je krečnjak, stvorila je pravi lavirint fantastičnog pećinskog nakita.
Stubovi i zavjese, stalagmiti i stalaktiti izgradili su raskošne dvorane.
Postojna je još u starom vijeku bila poznata i jedna je od najvećih na svijetu.
Malom električnom željeznicom mogu se obići njeni najljepši hodnici.
Dvorane nose imena iz „gornjeg svijeta“ : „Katedrala“, „Rajska pećina“, „Dvorana za ples“.
U „Kongresnoj Sali“ zasijedali su speleolozi, a u „Velikoj Sali“ mogu se u osvijetljenom akvarijumu vidjeti pećinske ribice koje nikada nisu ugledale svjetlost dana.
Preporučeno
Video