Svakome se dogodilo u nekom trenutku da kada upozna i razgovara s nekom osobom i vodi prijatan razgovor, zaboravi njeno ime iako vam je prije samo nekoliko minuta rekla kako se zove. Onda nastaje neugodna situacija, dok druga strana može pomisliti da nije ostavila dobar prvi dojam ili da joj niste posvetili dovoljno pažnje. Ali, ne brinite!

Ovo je veoma česta pojava, kao što pokazuju razne psihološke studije i često nema veze s lošim pamćenjem ili nepažnjom. To dokazuje paradoks Bejker-Bejker, veoma popularan eksperiment u kognitivnoj psihologiji.

Paradoks Bejker – bejker

Tokom psihološkog eksperimenta pod nazivom paradoks Bejker-bejker, ljude su podijelili u dvije grupe. Svima su pokazali sliku istog čovjeka i jednoj grupi rekli da se čovjek preziva Baker, a drugoj da je on po zanimanju pekar (engl. baker).

Rezultati su pokazali da su oni u drugoj grupi imali tendenciju da se više sjećaju profesije, što otkriva impresivno otkriće o načinu na koji naše pamćenje funkcioniše – ono nije kreirano da čuva proizvoljne znakove, već da povezuje informacije koje primamo s drugim konceptima, slikama ili značenjima.

Povezani članci

Život

Vještačka inteligencija predvidjela imena za djecu 2050. godine, roditelji će biti iznenađeni

Život

Lista imena za djecu koja su zabranjena širom svijeta

Život

Botaničari zahtijevaju da se uklone rasističke reference iz naučnih imena biljaka

Dakle, kada čujemo da je neko pekar, naš mozak će to nesvjesno povezati, na primjer, s mirisom hljeba ili prizorom tople pećnice. Nasuprot tome, lično ime nema vizuelna ili konceptualna značenja. Zato se ime često zaboravi ubrzo nakon što se čuje.

Godine 1991, znanstvenici Debora Berk i Donald Mekej takođe su objasnili da, iako riječi poput pas, majka ili doktor imaju prilično jako fonološko (zvučno) i semantičko (značensko) značenje, isto se ne događa s vlastitim imenom. Zbog toga je oporavak memorije mnogo teži.

Što znači zaboraviti imena ljudi?

Iako se često misli da je zaboravljanje imena nekoga koga ste upravo upoznali posljedica nedostatka pažnje ili slabog pamćenja (što se zaista može dogoditi), to nije uvijek slučaj. Zaboravljanje imena može biti posljedica načina na koji naš mozak funkcioniše, odnosno načina na koji bilježi i pohranjuje informacije koje prima.

Ovo se takođe može dogoditi zbog nedostatka emocionalne veze s nekim, jer su naši umovi takođe programirani da pamte samo ono što smatraju relevantnim.

Stres i mentalno preopterećenje takođe utječu na našu sposobnost pamćenja. Kada ste veoma umorni ili nervozni, može vam biti naporno zapamtiti određene detalje zbog ubrzanog ili usporenog načina na koji naš um radi.

Neki trikovi za lakše pamćenje imena osobe uključuju, na primjer, ponavljanje imena naglas čim ga čujete ili na početku razgovora, kao i povezivanje s nečim vizualnim ili s drugom osobom koju poznajete, a koja ima isto ime.