AI je u svom izvještaju podsjetio na građanske proteste koji su organizovani prošle godine sa cilje da nateraju najviše državne zvaničnike da podnesu ostavke. Osim toga, napominju da i dalje postoji problem nekažnjivosti u slučajevima ratnih zločina.

“Napredak ka članstvu u EU je usporen korupcijom na visokom nivou i zabrinutošću zbog lošeg stanja medijskih sloboda. Česti građanski protesti, potaknuti zbog navodnih izbornih nepravilnosti, hroničnog siromaštva i slabog poštovanja ljudskih prava, su za glavni zahtjev imali ostavke Predsjednika i visokih zvaničnika Tužilaštva. Nekažnjivost u slučajevima ratnih zločina i dalje postoji, sa samo jednim zabilježenih domaćim sudskim slučajem. Iako postoje četiri slučaja ratnih zločina koja su pod istragom, nijedan postupak nije iniciran od strane Specijalnog Tužilaštva. U junu prošle godine, Vlado Zmajević je osuđen na 14 godina zatvora za ratni zločin, zbog ubistva četvoro albanskih civila u Žegru na Kosovu 1999”, stoji u izvještaju AI.

U izvještaju se napominje da je Crna Gora pala na 104. mjesto svjetskog indeksa slobode medija, a takođe se ističe da se povećao broj slučajeva govora mržnje prema LGBT populaciji ali ne i broj postupaka protiv osoba koje to čine.

“Crna Gora je pala na 104. mjesto svjetskog indeksa slobode medija. Novinar Jovo Martinović je osuđen na 18 mjeseci zatvora u januaru zbog učešća u trgovini narkotocima, što je dovelo do međunarodne osude. On je negirao optužbe i tvrdeći da je istraživao kriminalne grupe. Njegova žalba je prihvaćena u oktobru i novo suđenje je počelo u decembru. U februaru je devet muškaraca uhapšeno zbog sumnje da su u maju 2018. učestvovali u ranjavanju novinarke Olivere Lakić koja je istraživala veze države i organizovanog kriminala. Broj slučajeva govora mržnje je porastao ali je krivično gonjenje u ovoj oblasti i dalje ostalo na niskom nivou. U martu je NVO LGBT Forum Progres zabilježila 66 diskriminatornih online komentara, uključujući i prijetnje i govor mržnje, koji su bili proslijeđeni policiji na dalje postupanje. U julu je parlament odbacio zakon koji legalizuje istopolne brakove”, stoji u izvještaju AI.

AI napominje da nijesu kažnjena 54 pripadnika SAJ koji su osumnjičeni da su tokom demostracija 2015. loše postupali prema 21 osobi i pored preporuka evropskog Komiteta za prevenciju mučenja da se objave imena pripadnika SAJ-a, što do sada nije učinjeno a što onemogućava da odgovorni budu identifikovani.

Amnesti napominje da je, i pored napretka u rješavanju stambenog pitanja romskih porodica iz Izbjegličkog kampa na Koniku, adekvatan smještaj i dalje problem za oko 40 odsto romskih porodica. Takođe ističu i mali broj odobrenih azila za izbjeglice i migrante.

“Poslednjih 51 od 219 izbjegličkih romskih porodica sa Kosova koji su živjeli na kampu na Koniku od 1999. preseljeni su u adekvatne objekte stanovanja u decembru 2018. Međutim, krov nad glavom ostaje problem za oko 40 posto romskih porodica koji žive u neformalnom naselju i ne mogu priuštiti da legalizuju njihovu imovinu. U decembru, 28 porodica u Bijelom Polju, pod rizikom da budu istjerani na ulicu, i dalje su čekale na adektan smještaj. Povećao se broj izbjeglica i migranata u zemlji, ali je većina bila u tranzitu. Do 31 decembra, 7.975 izbjeglica i migranata je izrazilo želju da podnesu zahtjev za azilom ali je to uradilo samo 1921 njih, dok je 5 osoba to i dobilo a jedna privremenu zaštitu”, stoji u izvještaju AI.