Ona je za podgorički Gradski radio kazala da je vakcina Astra Zeneka sigurna, ali da kao i kod svake druge vakcine postoji mala vjerovatnoća da nešto loše može da se desi.
– U Crnoj Gori je mnogo veći rizik da dobijete kovid-19, da završite u bolnici i da to dobije fatalan ishod nego da to uzrokuje vakcinacija Astra Zenekom ili nekom drugom vakcinom. Moja majka je juče primila tu vakcinu i ako sam nju tako savjetovala, istu poruku šaljem i drugima – poručila je Backović.
VAKCINACIJA DJECE
Ona je ocijenila da je, da bi se stavila tačka na širenje pandemije, pored sticanja kolektivnog imuniteta, neophodno vakcinisati i djecu.
– Dok ih ne vakcinišemo i ne zaštitimo, korona virus imaće „rezervoar“ kroz koji će moći da cirkuliše i da živi dalje. U Americi su već testirali Fajzer i Moderna vakcine na djeci uzrasta od 12 do 16 godina. Prošle sedmice objavljeni su preliminarni rezultati koji pokazuju da je, i kada je riječ o djeci, vakcina veoma efikasna, potpuno sigurna i bezbjedna – kazala je Backović.
Amerikanci, kaže ona, planiraju da sa vakcinacijom još i mlađe djece započnu početkom 2022. godine što je važan faktor o kojem moramo da razmišljamo, jer bez toga teško da ćemo zaustaviti pandemiju.
KOLEKTIVNI IMUNITET
Backović podsjeća da se za sticanje kolektivnog imuniteta procjenjuje da je potrebno da se vakciniše između 60 i 70 odsto stanovništva.
– S obzirom na pojavu britanskog soja koji se lakše prenosi, američki stručnjaci procjenjuju da je za kolektivni imunitet potrebno čak 80 odsto vakcinisanog stanovništva – kazala je Backović i dodala da su sve vakcine koje su do sada provjerene i odobrene, uključujući i Astra Zeneku, potpuno efikasne protiv korona virusa, uključujući i britanski soj.
– Kod južnoafričkog i brazilskog soja virusa još nemamo pouzdane podatke, ali preliminarna istraživanja pokazuju da vakcine imaju donekle slabije dejstvo u smislu sprečavanja bolesti koja pokazuje simptome. To ne znači da vakcine nisu efikasne uopšte – rekla je Backović.
Mutacije korona virusa su nešto što, kako je kazala ona, treba da očekujemo i da se na to naviknemo.
– Ne plašim se mutacija virusa, ali se plašim ljudi koji ne nose maske kako treba, ili ih ne nose uopšte i koji ne vjeruju da korona postoji. To me plaši – kazala je Backović.
ULOGA MEDIJA
Zato je, dodaje, važna uloga medija i novinara koji moraju znati da prepoznaju prave izvore, izaberu pouzdane i provjerene informacije i prenesu ih na pravi način.
– Problem u Crnoj Gori, ali i Francuskoj, je to što se izgubio jedinstveni glas koji bi mogao da bude jedan izvor uvijek provjerenih informacija. Prošle godine je to fantastično radio crnogorski Institut za javno zdravlje koji je, ne znam zašto, nestao sa scene – rekla je Backović.
U Institutu za javno zdravlje postoje, dodaje ona, fantastični epidemiolozi koji bi mogli da edukuju ljude na pravi način.
– Umjesto njih sada u medijima imate samozvane eksperte koji nemaju nikakve veze sa naukom, ali imaju mišljenje o koroni i vakcinaciji. Takvima je veoma opasno davati prostor u medijima – kazala je Backović.
Prema njenom mišljenju, poruke o javnom zdravlju u vrijeme pandemije trebalo bi da budu kratke, jasne i konzistentne.
– Kada danas govorite jedno, sjutra drugo, prekosjutra treće, a ne objasnite šta se promijenilo, gubite povjerenje i mogućnost da se prave informacije prenesu na pravi način – zaključila je Backović.
