<html><head></head><body>“Četrnaest pacijenata je životno ugroženo od kojih su tri intubirana i priključena na invazivnu mehaničku ventilaciju”, saopšteno je iz KCCG.
</body></html>

a:1:{s:11:"td_subtitle";s:87:"U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se liječi 55 pacijenata sa COVID-19 infekcijom.";}

KCCG: Četrnaest pacijenata životno ugroženo

Standard

Odjeljenje unutrašnje kontrole policije je podnijelo krivičnu prijavu protiv osam policijskih službenika GP Božaj, kao i 27 stranih državljana iz Albanije, Turske i Kosova koji su osumnjičeni za primanje mita u produženom trajanju. Uhapšeni su policijski službenici J. N, R. Z, Ž. I, E. D, P. M, B. I, R. V. i M. D. Kako [&hellip;]

Pogledajte kako su uhapšeni policajci osumnjičeni za primanje mita na GP Božaj | Standard

Pogledajte kako su uhapšeni policajci osumnjičeni za primanje mita na GP Božaj

Comment

Naslovna

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

I. Đoković

Predmeti koje SDT vodi poput predmeta protiv Vesne Bratić koja je državu nezakonitim smjenama oštetila za više milionski iznos, za sad tavore u fiokama tog tužilaštva, dok se Bratićka praktično ruga državi u lice. Ona se prema informacijama portala Standard nije ni pojavila na posljednjem ročištu, a čak šta više &#8221;nagrađena&#8221; je i profesorskom pozicijom [&hellip;]

RUGANJE U LICE DRŽAVI: Vesna Bratić ignoriše ročišta - SDT ćuti o milionskoj šteti koju je napravila bivša ministarka | Standard

RUGANJE U LICE DRŽAVI: Vesna Bratić ignoriše ročišta &#8211; SDT ćuti o milionskoj šteti koju je napravila bivša ministarka

https://secure.gravatar.com/avatar/0336d4e68cc5ccd482b0f97a019260a7?s=96&d=mm&r=g

&#8220;Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, izdalo je nalog Ministarstvu unutrašnjih poslova – Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije da se uhapsi osam policijskih službenika Sektora granične policije (J.N., R.Z., Ž.I., E.D., P.M., B.I., R.V. i M.D.)&#8221;, saopšteno je iz ODT-a.

ODT Podgorica: Uhapšeno osam policajaca zbog primanja mita | Standard

ODT Podgorica: Uhapšeno osam policajaca zbog primanja mita

S Rastoder

Pregledom mejling liste portala Standard utvrdili smo da smo Tužilaštvu uputili najmanje stotinjak pitanja na koja nikada nijesmo dobili odgovor. Zašto, to niko ne zna, jer je do bilo kakvog glasa iz te instistucije teško doći. Neka od tih pitanja vjerovatno su zadirala u ono što se opisuje kao &#8220;da se ne ugrozi istraga&#8221;, ali [&hellip;]

STANDARD BEZ ODGOVORA NA DESETINE PITANJA: Tužilaštvo ne interesuje pravo javnosti da zna, otvoreni samo za favorizovane medije | Standard

STANDARD BEZ ODGOVORA NA DESETINE PITANJA: Tužilaštvo ne interesuje pravo javnosti da zna, otvoreni samo za favorizovane medije

https://secure.gravatar.com/avatar/a335314b8fb22d853fc7b9eabfe5a4f0?s=96&d=mm&r=g

&#8220;Živimo u jako zatrovanoj atmosferi. Atmosferi koja govori da će se ćeranija po Crnoj gori nastaviti! Zašto na to upozoravam? Crnogorsko društvo je društvo osvetnika. Nije to karakteristično samo za albanske zajednice, za koje se uglavnom vezuje krvna osveta. Treba da se prisjetimo da u srcu Crne Gore, u Katunskoj nahiji, krvna osveta među određenim [&hellip;]

Đukanović: Jako griješi onaj ko u lisicama na rukama drugih ljudi, nad kojima likuje, ne prepoznaje svoje lisice sjutra | Standard

Đukanović: Jako griješi onaj ko u lisicama na rukama drugih ljudi, nad kojima likuje, ne prepoznaje svoje lisice sjutra

Podsjećamo, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici izdalo je danas nalog za hapšenje osam policijskih službenika Sektora granične policije zbog krivičnog djela primanje mita. Šaranović je na konferenciji za medije kazao da je realizovana višemjesečna akcija usmjerena prema prekršajima službenika policije. Dodaje da su, svjesni zatečenih izazova u Ministarstvu unutrašnjih poslova, snažno fokusirani u postizanju integriteta [&hellip;]

Šaranović: Materijalni dokazi upućuju da su uhapšeni policijski službenici uzimali novac od putnika, strani državljani davali mito | Standard

Šaranović: Materijalni dokazi upućuju da su uhapšeni policijski službenici uzimali novac od putnika, strani državljani davali mito

Njih dvije su danas u podgoričkom Višem sudu iznijele odbranu. Da odgovore na pitanja zastupnika optužbe su, pak, odbile. Sutkinja Nada Rabrenović pročitala je iskaz koji je Vlahović Milosavljević dala pred SDT-om, a u kom se navodi da je rekla da je “popustila pod pritiskom”, te da je Medenica “izuzetno nezgodna i autoritativna ako joj [&hellip;]

Vesna Medenica negirala krivicu: Optužnica sadrži mržnju | Standard

Vesna Medenica negirala krivicu: Optužnica sadrži mržnju

Odlukom Višeg suda 16. aprila, određen je pritvor do 30 dana Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću, zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke. Nekadašnji policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši GST Milivoje Katnić uhapšeni su 14. aprila u zoru. Lazović se tereti da je 3. decembra 2020. godine naložio Katniću da se, na zahtjev [&hellip;]

Viši sud: Katnić i Lazović ostaju u pritvoru | Standard

Viši sud: Katnić i Lazović ostaju u pritvoru

Božović smatra da Crna Gora u protekle tri godine nije krenula na bolje, naprotiv. Vlastima su, kaže, usta puna riječi o evropskim integracijama, a ne rade apsoluto ništa, već miniraju evropski put Crne Gore.



“Zašto? Zato što onom dijelu Zapadnog Balkana, gdje predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ima interes, nije cilj odvajanje jednih od drugih. Situacija je zabrinjavajuća i svaki naredni izvještaj State Departmenta o ljudskim pravima biće gori“, ocijenio je Božović.



Izgubljeno vrijeme



Kaže da je izvještaj State Departmenta o ljudskim pravima sličan u onim djelovima regiona Zapadnog Balkana, u kojima predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ima uticaj i moć. U Crnoj Gori je, kaže, to evidentno u svim strukturama vlasti, od predsjednika, premijera do pojedinih stranaka.



“Imate situaciju u kojoj vlast pokušava da uvjeri društvo da je za evropske integracije, za reforme, vladavinu prava, u najšem smislu, a osnovne zamjerke State Departmenta, u poslije tri godine, odnose se na to da nisu ispunjena očekivanja koja su građani imali nakon promjena 2020. godine. Situacija je, čini mi se, gora i po evropske integracije i po reforme u crnogorskom društvu. Mislim da će ovo biti vrijeme koje će Crna Gora u budućnosti prepoznavati kao izgubljeno u procesu evropskih integracija”, smatra Božović.



Ruski prsti na Zapadnom Balkanu



Uticaj Rusije, posredstvom Srbije, u Crnoj Gori je ogroman , ističe Božović. Objašnjava da se oslikava u vanjskoj, regionlanoj politici, kao i medijima. Podjseća da zvanična podrška za članstvo Kosova u Savjetu Evrope nije stigla ni od predsjednika Crne Gore, Jakova Milatovića, ni od premijera Milojka Spajića, te da je izastao i njihov stav i o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici. Opšte je poznato, dodaje, što o svemu misli predsjednik Skupštine, Andrija Mandić.



“Kada sva tri politička faktora u Crnoj Gori, u najznačajnijim vanjskopolitičkim ili dobrosusjedskim odnosima, ne istupaju sa jasnim stavovima, već ih ćutanjem dovode u pitanje, onda i ruski uticaj, prvenstveno preko Srbije, govori o tome da je taj uticaj dobrodošao i da se u Crnoj Gori uspješno sprovodi. Politika uticaja Rusije ima cilj da odvoji nacionalne zajednice jedne od drugih, da ih etnički stvrsta u nacionalne tabore, da izazove nepoverenje u društvu, da ga rastoči, da ono ne bude građansko, već nacionalno podijeljeno, kao što je slučaj sa Bosnom i Hercegovinom. Kroz nacionalističku retoriku lakše se vlada nacionalnim grupama, a to za posljedicu ima širenje nepoverenja, na svaki grad, na svaku ulicu. Na primjeru Crne Gore to se odnosi na svaku kuću. Ruski interes je da region i ne bude u dobrim odnosima, već da se ostavi otvoren prostor za eventualni sukob na ovom prostoru, na evropskom tlu,” objašnjava Božović.



Hapšenja, progoni, posljedice…



Posljednja hapšenja i, kako kaže, progoni u Crnoj Gori dešavaju se po matrici Aleksandra Vučića. Riječ je, smatra, o obračunu sa neistomišljenicima i pokušaju da se jedna politika obilježi kao kriminogena, a opstanak na vlasti sačuva nedemokratskim sredstvima.



“Ono što sam gledao, kao narodni poslanik, od 2012. do 2016. u Srbiji, to danas vidim u Crnoj Gori. Pred loklane izbore 2016. uhapšeno je više od 60 funkcionera najveće opozicione stranke u Srbiji. Nije riječ o vladavini prava, o pravdi, već revanšizmu. Najegzatniji je primjer gospodina Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijlanog tužioca i prvostepena presuda Višeg suda za terorizam u pokušaju 2016. godine. Dirketan ruski uticaj je u tome što Katnić mora da snosi posljedice za ono što je se drznuo da uradi, zbog toga što je otkrio da je GRU pokušao državni udar u Crnoj Gori. Morao je i Savo Kentera (bivši direktor ANB-a) da bude smijenjen zato što je otkrio ruske špijune u Crnoj Gori. Tu je ruski direktan uticaj”, napominje Božović.



Objašnjava kakav je, po njegovom mišljenju, uticaj Srbije u slučaju hapšenja Katnića.



“Dok je Katnić bio glavni specijalni tužilac u velikoj mjeri su dovedeni u pitanje odnosi kriminlanih klanova u Srbiji i Crnoj Gori sa vrhom vlasti u Beogradu. To je ono što izuzetno smeta Beogradu. Na suđenjima u Beogradu su optužene kriminalne grupe, pored ostalog, pominjale da su ih pojedine strukture iz Srbije zvale da učestvuju u državnom udaru 2016. godine u Crnoj Gori. Dakle, sve je vrlo povezano. Neko ko je smetao i ko je otkrivao istinu danas se nalazi na optuženičkoj klupi ili u pritvoru, provučen kroz blato, medijski satanizovan,” kaže sagovornik Televizije E.



Dritan, jedan od najboljih prijatelja Beograda



Božović ističe da su nekadašnji režim u Crnoj Gori, odnosno nekadašnje partije vlasti, prepoznati kao neprijatelji Beograda i Moskve. U, kako kaže, njhovoj satanizaciji, učestvuje i bivši premijer Crne Gore, Dritan Abazović. Podjseća da je Abazović nedavno promovisao knjigu (&#8220;Kritika globalne etike&#8221;) u Maloj sali Kolarčeve zadužbine u Beogradu, u kojoj su bili ne samo izraziti predstavnici vlasti Srbije, već i oni koji negiraju genocid u Srebrenici, veličaju ratne zločince.



“On (Abazović) je na toj promociji govorio da je jedan od najboljih prijatelja Aleksandra Vučića, potpuno otvoreno. Nije krio ni oduševljenje što u publici sjede oni koji negiraju genocid u Srebrenici, negiraju ratne zločine i koji veličaju ratne zločinice, osuđene ratne zločinice. S druge strane, istraživačko novinarstvo bi trebalo da da odgovor na ta pitanja: čime se bavi brat predsjednika Crne Gore u Srbiji ili čime se bavi brat bivšeg premijera Crne Gore u Srbiji? Koji su to poslovi i odakle njima novac za ulaganje i biznise? To bi bilo odgovorno kada bi tužilaštvo radilo na principu vladavine prava. Ako radite na principu revanšizma, onda će te stvari da se guraju po tepih,” smatra Božović.



Ukoliko je State Department u izvještaju naveo da je korupcija u strukturama vlasti u Crnoj Gori, tužilaštvo bi trebalo da krene od vlasti, sa hapšenjem onih koji najviše treba da odgovaraju građanima, zaključio je sagovornik 24 sata.

Božović: Crna Gora izgubila dragocjeno vrijeme

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, povremeno se očekuju i sunčani periodi.



Vjetar će biti umjeren do jak južnih smjerova.



Jutarnja temperatura od jedan do 12, a najviša dnevna od sedam do 19 stepeni.

I sjutra kiša, temepratura do 19 stepeni

Razgovaramo i o projektu Nikšićkih gimnazijalaca pod nazivom “Tajne školskih hodnika”- pitamo šta sve tišti učenike, a šta profesore?



Povodom Dana planete &#8211; organizovana je i akcija čišćenja romskog naselja u tom gradu pa provjeravamo u kakvim uslovima žive Romi i koliku pomoć dobijaju od lokalne uprave?



Crnogorsko društvo zalaže se da podjela na muške i ženske poslove ne smije da postoji, pa ćete u Budilniku saznati na koji način se ohrabraruju djevojčice i žene da budu dioICT industrije.&nbsp;



U Srećnom danu o novoj pjesmi i spotu &#8220;Eoa&#8221; pričamo sa Dejanom Dedovićem Dedduhom iz popularnog hip hop dvojca Who See. Tema Srećnog dana je Međunarodna berza preduzetničkih ideja. A sagovornici su Nevena Jovanović i Danilo Bulatović UDG.&nbsp;



U nastavku emisije o muzici, učešću u popularnom tv šou pričamo sa mladom i talentovanom pjevačicom Teodorom Šćepanović.

Jutro na TVE: Zašto su doktori nauka i magistri u Crnoj Gori i dalje na Birou rada

U intervjuu za Glas Amerike iz Njujorka, gdje je učestvovala na sjednici Savjeta bezbjednosti o Kosovu, ona je najavila da će se obratiti Ustavnom sudu u vezi statuta Zajednice srpskih opština (ZSO) pošto bude postignut sporazum o tome kako će se sprovoditi akti koji proizilaze iz Ohridskog sporazuma iz 2023. godine.



„Sporazum nema samo član o ZSO, postoje i drugi članovi koji između ostalog, zahtijevaju od Srbije da prizna suverenitet, teritorijalni integritet Kosova, da ne koristi silu kao oruđe međudržavnih odnosa, a član 4 zahteva da se ne protivi članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama. Dakle, jedino što Kosovo traži jeste da se sporazum implementira u cjelini i da stvori obaveze za obje strane, inače će i sporazum i dijalog izgubiti smisao“, ocijenila je Osmani.



Ona je optužila Srbiju da će „ponovo pokušati da izvrši napade na Kosovo“, kao kako je rekla, u Banjskoj septembra prošle godine.



„Srbija će ponovo pokušati tako nešto, jer se takvi planovi stalno prave, ali sam uvjerena u sve pripreme koje kosovska policija sprovodi, u partnerstvu sa međunarodnim prisustvom, posebno sa Euleksom i NATO, kao drugim i trećim faktorom odgovornosti za bezbjednost na Kosovu, u cilju sprječavanja potencijalnih napada“, rekla je ona.



Komentarišući neuspjeli referendum za opoziv aktuelnih gradonačelnika četiri opštine na sjeveru Kosova sa srpskom većinom, Osmani je rekla da je Kosovo kroz svoje zakonodavstvo ponudilo sve uslove, ali da ne može da natjera građane da glasaju.



„Odobrili smo nova administrativno uputstvo, izdvojili veliki budžet, tako da smo ponudili sve što se nudi u demokratskim zemljama. Ne možemo natjerati građane da glasaju. Oni su tako odlučili, to je rezultat nelegalne intervencije Srbije. Međutim, to je realnost za koju je Kosovo učinilo sve da se promijeni“, kazala je Osmani.



Ona je dodala da su izbori „demokratsko pravo građana“.



„Naravno, moramo preduzeti što više dodatnih inicijativa za integraciju Srba, zaštititi ih od nelegalnih struktura koje im prijete, dati im mogućnost da napreduju, ostvare svoj ekonomski potencijal, da se osjećaju što sigurnije, isto kao i svi drugi na Kosovu, ali pravo glasa je individualno. Država ne može nikoga natjerati da glasa, to je slobodno pravo“, rekla je Osmani.

Osmani: Kosovo se ne protivi sprovođenju obaveza iz sporazuma sa Srbijom

Chris-King

Tridesetdvogodišnjak je smrtno ranjen u subotu oko 2.30 ujutru dok je bio u uličici sa prijateljima, saopštila je policijska uprava Metropoliten Nešvil u saopštenju za medije.



Vlasti su dodale da su grupi prišla trojica muškaraca koji su pokušali da ih opljačkaju kada su King i 29-godišnji muškarac upucani. Grupa se razbježala u različitim pravcima, a King je kasnije pronađen u garaži hotela Hejs Strit.



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe loading="lazy" title="Chris King - S T O N E D ! (prod. by fivestarsohood) (Official Music Video)" width="696" height="392" src="https://www.youtube.com/embed/mrNQbv-t9ro?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



Hitno je prebačen u Medicinski centar Univerziteta Vanderbilt, gdje je i preminuo.



Od njega su se oprostil brojni reperi i pozanti, među kojima je i Džastin Biber



&#8220;Volim te, brate. Ovo boli&#8221; napisao je Biber u subotu na Instagram soriju koji je istekao.

Tenesi: Ubijen reper Kris King

1713898011-2024-04-23T164619Z_614443114_RC2FC7AFM03J_RTRMADP_3_GREECE-WEATHER-DUST-1536x1024-1

1713898033-2024-04-23T170753Z_989784128_RC2FC7ATEP85_RTRMADP_3_GREECE-WEATHER-DUST-1536x1024-1

Jaki južni vjetrovi nosili su prašinu iz pustinje Sahara, i pošto su stigli do atmosfere iznad Grčke učinili su da Atina u predvečerje poprimi boje, nalik onima na Marsu.



Predviđa se da će se nebo razvedriti u srijedu jer se vjetrovi smjenjuju i pomjeraju prašinu, i to uz pad temperatura.



U utorak je najviša dnevna temperatura u djelovima južnog ostrva Krita bila iznad 30 stepeni Celzijusa, viša za skoro 20 stepeni u odnosu na veći dio sjeverne Grčke.



Jaki južni vetrovi proteklih dana takođe su podstakli nesezonske rane požare na jugu zemlje.



Vatrogasna služba saopštila je da je u poslednja 24 sata širom zemlje izbilo ukupno 25 požara. Tri osobe su uhapšene na ostrvu Paros u Egejskom moru zbog sumnje da su slučajno izazvale požar. Nije prijavljena značajnija materijalna šteta ili da je bilo povrijeđenih, a požar je brzo lokalizovan.



Još jedan požar je izbio na Kritu u blizini pomorske baze i on je sada pod kontrolom.



<figure class="wp-container-2 wp-block-gallery-1 wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped">
<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="768" height="512" data-id="712999" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/1713898011-2024-04-23T164619Z_614443114_RC2FC7AFM03J_RTRMADP_3_GREECE-WEATHER-DUST-1536x1024-1.webp" alt="" class="wp-image-712999" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/1713898011-2024-04-23T164619Z_614443114_RC2FC7AFM03J_RTRMADP_3_GREECE-WEATHER-DUST-1536x1024-1.webp 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/1713898011-2024-04-23T164619Z_614443114_RC2FC7AFM03J_RTRMADP_3_GREECE-WEATHER-DUST-1536x1024-1-300x200.webp 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/1713898011-2024-04-23T164619Z_614443114_RC2FC7AFM03J_RTRMADP_3_GREECE-WEATHER-DUST-1536x1024-1-696x464.webp 696w" sizes="(max-width: 768px) 100vw, 768px" /><figcaption>Foto: REUTERS/Louisa Gouliamaki</figcaption></figure>
</figure>

(FOTO) Pjesak iz Sahare &#8220;obojio&#8221; Atinu

88206d5c-c84b-46a6-8f10-94c90e68ef13

Senat je velikom većinom glasova, 80 prema 19, podržao paket&nbsp;od četiri zakona koje je usvojio Zastupnički dom, daleko više od 60 potrebnih da se otvori put za glasanje o konačnom usvajanju kasnije danas ili sutra.



Jedan od prijedloga zakona predviđa 61 milijardu dolara za Ukrajinu, drugi 26 milijardi dolara za Izrael, a treći 8.12 milijardi dolara za &#8220;suprotstavljanje komunističkoj Kini&#8221; u Indo-Pacifiku. Četvrti uključuje potencijalnu zabranu aplikacije, mjere za prenos zaplijenjene ruske imovine Ukrajini i nove sankcije Iranu.



<h4>Biden obećao potpisati zakon</h4>



Demokratski predsjednik Joe Biden obećao je da će potpisati taj paket čim prođe u Senatu.



Dva američka zvaničnika rekla su Reutersu da administracija već priprema paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan milijardu dolara, prvi koji će biti osiguran iz zakona.



To bi otvorilo put isporukama vojne pomoći Ukrajini u roku od nekoliko dana, podižući moral njezinih vojnika. Priljev oružja trebao bi poboljšati izglede Kijeva da spriječi veliki ruski prodor na istok, rekli su analitičari, iako bi bilo korisnije da je pomoć došla onda kada ju je Biden zatražio prošle godine.



Ne zna se kako će novac za Izrael uticati na sukob u Gazi. Izrael već prima milijarde dolara iz godišnje sigurnosne pomoći SAD-a. Paket uključuje humanitarnu pomoć za koju se pristaše nadaju da će pomoći Palestincima u Gazi.

Američki Senat odobrio glasanje o vojnoj pomoći Ukrajini, već noćas moguća odluka

Fakultet političkih nauka pruža širok spektar teorijskih i praktičnih znanja, obuhvatajući ključne aspekte savremenog društvenog života. Programi su dizajnirani da pripreme studente i studentkinje za različite uloge u društvu, bilo kao istraživače, diplomate, analitičare, socijalne radnike, novinare ili stručnjake za odnose sa javnošću.



Fakultet je otvoren za učenike i učenice različitih srednjih škola, uključujući gimnazije, ekonomske, trgovinsko-ugostiteljske, turističke, pomorske škole, školu unutrašnjih poslova, kao i medicinsku školu za program Socijalne politike i socijalnog rada. Za upis na osnovne studije nije potreban prijemni ispit. Selekcija se obavlja na osnovu kriterijuma definisanih Pravilnikom Univerziteta Crne Gore.



“Diplomirani studenti i studentkinje FPN-a imaju priliku da se zaposle u međunarodnim organizacijama, istraživačko-analitičkim institutima, medijima, kao i u državnom sektoru. Diplomci su takođe konkurentni na tržištu rada u Evropskoj uniji (EU), zahvaljujući nastojanjima Fakulteta da im pruži praktična znanja i međunarodno iskustvo”, navodi se u saopštenju.



Fakultet političkih nauka kroz svoje programe osnažuje studente i studentkinje da se usavršavaju i van redovnog obrazovanja, kako bi mogli da iskoriste prilike koje im se mogu ponuditi i u EU. U tom cilju, Fakultet organizuje veliki broj istraživačkih projekata, međunarodnih konferencija i naučnih tribina, te razvija i unapređuje međunarodnu saradnju. Značajno je istaći da se praksa realizuje kroz predmetne oblasti, ali i kao posebna obaveza na nivou osnovnih studija.



“Osnovan 2003. godine, kao Odsjek pri Pravnom fakultetu, Fakultet političkih nauka je postao samostalna univerzitetska jedinica 2006. godine. U godini jubileja Univerziteta Crne Gore, koji slavi 50 godina rada, jedna je od mlađih organizacionih jedinica za koju se u vrijeme osnivanja, u datom društvenom kontekstu, ukazala potreba za fakultetom koji će edukovati generacije budućih lidera i stručnjaka. Od tada, Fakultet se kontinuirano razvija i unapređuje svoje programe u skladu sa međunarodnim standardima i potrebama društva, gdje studenti i studentkinje mogu da steknu znanja i vještine potrebne za vođenje i oblikovanje budućnosti Crne Gore”, zaključuju sa UCG-a.