Ko nam je “ugasio” sunce? Ovo je legenda o babi Marti i njenim jarčevima: “Prc martu, nećeš me plašiti, jer te se ne bojim”

Ko nam je “ugasio” sunce? Ovo je legenda o babi Marti i njenim jarčevima: “Prc martu, nećeš me plašiti, jer te se ne bojim”

Standard

23/03/2018

09:35

Podgoričani su od ponedjeljka do danas “istresli” svoje ormare. Čas smo bili u kratkim rukavima, čas nas ni debele rolke i čizme nijesu mogle spasiti “munja nebeskih”. A, ko je kriv? Narod bi rekao – baba Marta i njeni jarci.

Podgoričani su od ponedjeljka do danas “istresli” svoje ormare. Čas smo bili u kratkim rukavima, čas nas ni debele rolke i čizme nijesu mogle spasiti “munja nebeskih”. A, ko je kriv? Narod bi rekao – baba Marta i njeni jarci.

Povezani članci

“U subotu i nedjelju nas očekuje suvo vrijeme bez padavina. Biće značajno toplije nego prethodnih dana i neće biti vjetra. Kiša nas očekuje tek u nedjelju veče”¸saopšteno je Standardu iz Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore.

A, zašto se ova prevrtljivost povezuje s babom Martom, njenim jarčevima i ko je ona uopšte bila?

U ona davna vremena, o kojima nam pričaju priče, tako stare da ponekad zalutaju u sumraku sjećanja, godina je počinjala sa buđenjem prirode.

Boginja starica

Kao što astrološki ciklus započinje u martu sa horoskopskim znakom Ovna, tako je kod naših predaka buđenje proljeća označavalo početak novog životnog ciklusa.

Novi godišnji ciklus je započinjao u mjesecu, koji se danas, uglavnom širom svijeta, naziva po bogu Marsu.

Mars je dobro poznati rimski bog rata, koji je dao ime i crvenoj planeti, najbližoj Zemlji. Bog rata, definitvno ne spada baš u omiljene likove iz rimskog Panteona. Međutim bog Mars nije samo bog rata, on je, prvenstveno bio bog novih početaka i rađanja proljeća. Ako pokušamo da se vratimo u to vrijeme, mart je bio mjesec kada su se žene spremale za novi ciklus života, sađenje biljaka, gajenje živine i stoke a muškurci se pripremali za novi ratni pohod.

Za nastavak priče važno je da još malo ostanemo u rimskoj mitologiji. Možda ne znate, ali jedno od božanstava bila je Ana Perena. Poznata je po tome što pravila kolače, a poklanjala ih sirotinji zbog čega je bila omiljena u narodu. Bila je na glasu, međutim, i kao šaljivdžija.

Jednom prilikom, kada se Mars požalio da ne može nikako da zavede boginju Minervu, Ana Perena mu je obećala pomoć. Rekla je Marsu gdje da dođe u određeno vrijeme i da će ga tamo čekati Minerva. Naravno, sama Ana Perena se preobukla, stavila veo na glavu i sačekala Marsa, koji zaslijepljen strašću nije ni primijetio koga ljubi, dok Ana Perena nije počela da se smije.

Dakle Ana Perena, starica, tačnije, baba, simbol novog početka, darežljiva ali i prevarantkinja krenula je svojim putem kroz narodne priče i tradiciju i postala Baba Marta.

Šta se desilo babi Marti i njenim jarićima?

Zima je bila period mirovanja, kao noć, kada je potrebno smestiti se što bezbjednije, udobnije i prespavati do sljedećeg jutra. Ništa ne počinje noću, noć i njen plašt tame su obično bile simbol smrti.

Baba Marta misleći da će u martu biti lijepo vrijeme već prvih dana ovog mjeseca povede u planinu svojih devet jaraca, dok je djed sa drugih devet ostao kod kuće. Dunuo je jak sjeverac i u planini je pao veliki snijeg. Naljuti se baba i reče: “Prc martu, nećeš me plašiti, jer te se ne bojim. Ja i moji jarci devetoroščići smo jači od tebe”. Mart se naljuti, pozajmi od februara tri dana, pa navali sa velikim snijegom i mrazom. Trinaestog dana uveče, smrznuše se devet babibnih jaraca.

Baba pođe kući i od djeda uze preostalih devet jarića. Ponovo je počela da se inati sa martom i mart pusti još jaču zimu. Na Mladence – 22. marta posmarzaše se i djedovih devet jarića. Tada baba bijesna nagovori djeda da pozajmi 15 jarića i dođe u planinu kako bi istjerala inat sa martom. Djed je posluša i uzajmi jariće “pozajmljenike”. Međutim, mart je nastavio ovu divlju igru sa babom i na Blagovjesti 7. aprila uz veliki vetar, mećavu, snijeg u planini su se smrzli i baba i djed i svih 15 jarića.

Priroda je i po ovoj legendi pokazala da je nepobjediva i ostavila naravoučenije – sa njom i njenim ćudima čovjek  može  živjeti skladno samo ako poštuje njena pravila, inače, kako narod kaže, “inat je najgori zanat”. To je potvrđuje i priča o baba Marti.

Jedna lasta ne čini proljeće

To je izreka koja nas i bukvalno i prenešeno opominje na oprez.

Nastala je po motivima Ezopove basne i poznata je u tradicijama mnogih naroda širom Evrope. Ponegdje se pominje roda umjesto, laste. U svakom slučaju poziva na oprez sa martom mjesecom i ćudima stare gospođe Marte. To je vrijeme, kada je dobro da zastanemo, napravimo veliko spremanje i očistimo se od tereta prethodne godine. To je najbolji način da čista srca izađemo na proljećno sunce u mjesecu buđenja proljeća – aprilu.

Standard/ABConline

Izvor (naslovna fotografija):Podgorica

Ostavite komentar

Komentari (0)

X