Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, policija juče nije uručila rješenje mitropolitu Metodiju, jer im je bio nedostupan.
Pobjedi je juče nezvanično rečeno da su službenici Uprave policije, nakon odluke suda, bili sa vozilima ispred Manastira, iako ovih dana to nije bilo uobičajeno. Službenike policije, koji su nadzirali Manastir, krajem avgusta je nastojnik Danilo Trpčevski potjerao i vrijeđao, nazivajući ih kukavicama, a time se pohvalio i na društvenim mrežama.Iz Uprave policije Pobjedi nije odgovoreno da li su uručili zahtjev i postupili prema nalogu suda.
Vanraspravno vijeće je juče zahtjev ocijenilo kao osnovan, i to je već drugi put da ovo tijelo preinači rješenje sutkinje Popović, koja je već jednom u oktobru odbila takav zahtjev tužilaštva.
Ovoga puta, sud je naredio privremeno oduzimanje spomen-obilježja iz prostorija i ostalih objekata, za razliku od prethodnih situacija, kada je rješenje bilo samo na Konak, u kome ga policija nije našla u akciji 1. oktobra.
Tada je nastojnik Manastira Danilo Trpčevski kazao da on nema ključeve od pojedinih prostorija Konaka, te da ih ima samo mitropolit Metodije. Tom prilikom od mitropolita nije traženo da otključa te prostorije, a rješenje suda se odnosilo samo na Konak. Policija nije izvršila prestres ostalih djelova Manastira. Vijesti su tada prenijele da je Trpčevski telefonom kontaktirao sa mitropolitom budimljansko-nikšićkim Metodijem, koji je policajcima rekao da „u Manastiru postoje prostorije od kojih samo on ima ključ“.
Tužilaštvo traži da se ovaj predmet privremeno oduzme jer može poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku protiv okrivljenog Vujadina Dobrašinovića zbog krivičnog djela povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja u saizvršilaštvu iz čl. 411, a u vezi sa čl. 23 Krivičnog zakonika Crne Gore.
Spomenik je 7. avgusta donešen, a narednog dana postavljen na postamentu na imanju Dobrašinovića u Gornjem Zaostru.
On je tada priveden i pušten 21. avgusta. Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja, a tokom pritvora, kako je saopštavala njegova porodica, štrajkovao je i glađu.
Kazna novac ili zatvor
Sud u Beranama je juče saopštio da je mitropolit Mitropolije budimljansko-nikšićke Metodije dužan da preda spomen-obilježje Pavla Đurišića koji se nalazi u prostorijama i ostalim objektima koji su sastavni dio Manastira Đurđevi stupovi u Beranama.
“Ukoliko isto odbije, može se kazniti novčanom kaznom do 1.000 eura, a u slučaju daljeg odbijanja, može se zatvoriti”, piše u saopštenju Osnovnog suda u Beranama.
Nakon oduzimanja, predmet se predaje na čuvanje Upravi policije, Regionalnom centru bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenju bezbjednosti Berane.
Rješenje izvršava Uprava policije, Regionalni centar bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenje bezbjednosti Berane.
Odlučna sutkinja i kršenje kodeksa
Sutkinja Popović je nekoliko puta odbijala zahtjev tužilaštva za privremeno izuzimanje spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Dva puta je Vanraspravno vijeće njenu odluku preinačilo, kako bi policija mogla da izvrši naređenje suda. Sutkinji je Vijeće dva puta vraćalo predmet na ponovno odlučivanje, ona je ostajala pri svom rješenju, pa je Vijeće te odluke mijenjalo.
Sutkinja je zahtjeve koje je upućivalo ODT odbila 11. septembra, 29. septembra, potom 13. oktobrai 7. novembra.
Zbog takvog postupanja sutkinje, ali i ostalih nadležnih u ovom slučaju, Akcija za ljudska prava (HRA) je podnijela tri inicijative – za utvrđivanje odgovornosti sutkinje Osnovnog suda u Beranama, rukovoditeljke Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, te policijskih službenika i načelnika Odjeljenja bezbjednosti Berane, kako bi se analiziralo njihovo postupanje i utvrdili razlozi zbog kojih nije spriječeno nezakonito postavljanje spomenika, odnosno zbog kojih on već tri mjeseca nije oduzet kao predmet izvršenja krivičnog djela.
Zatim, Komisiji za Etički kodeks sudija je podnešena u odnosu na sutkinju Osnovnog suda u Beranama, zbog sumnje da je ponovljenim odbijanjem prijedloga ODT Berane za privremeno oduzimanje spomenika, uprkos odlukama vijeća koja su ukidala njene odluke, postupala protivno načelima stručnosti, savjesnosti i nepristrasnosti, propisanim Etičkim kodeksom sudija.
Podnijeta je i inicijativa za ispitivanje povreda Etičkog kodeksa državnih tužilaca, a treća u cilju ispitivanja disciplinskih propusta na strani načelnika i policijskih službenika.
“Kako su saopštenja Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Uprave policije kontradiktorna u pogledu vremena u kojem je nadležno tužilaštvo izdalo nalog za oduzimanje spomenika, očekujemo da nadležni organi utvrde hronologiju događaja i propuste službenih lica koja su bila dužna da efikasno obezbijede primjenu zakona”, poručili su iz HRA.
Komisiji za Etički kodeks državnih tužilaca podnijeta je inicijativa protiv rukovoditeljke ODT Berane radi utvrđivanja da li je, ako su tačni navodi Uprave policije, neblagovremenim izdavanjem naloga za oduzimanje spomenika povrijedila obavezu iz Etičkog kodeksa državnih tužilaca da postupa stručno, savjesno i bez odlaganja, te da obezbijedi efikasnu i funkcionalnu saradnju sa policijom.
Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije podnijeta je pritužba na rad policijskih službenika i načelnika OB Berane, zbog sumnje da nijesu postupili po nalozima tužilaštva, kao i da nijesu samoinicijativno preduzeli mjere da se obezbijedi predmet izvršenja krivičnog djela.
“Ako se utvrdi da su svi nalozi postojali, kao i da policija nije blagovremeno i efikasno postupila, takvo ponašanje bi predstavljalo težu povredu službene dužnosti u smislu člana 173, stav 1, tačka 7 Zakona o unutrašnjim poslovima i člana 95, stav 1, tačka 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima”, piše u pritužbi.
Zbog nepostupanja nadležnih organa, i Crnogorski forum se obratio Sudskom savjetu i predsjednici Vrhovnog suda Crne Gore Valentini Pavličić, ukazujući na ozbiljne nepravilnosti u postupanju sutkinje Dubravke Popović, u vezi sa višestrukim odbijanjem zahtjeva tužilaštva za oduzimanje spomen-obilježja Pavlu Đurišiću.
Crnogorski forum smatra da postoji osnovana sumnja da SPC indirektno utiče na pravosudne organe, jer uprkos saglasnosti suda i zahtjevima tužilaštva, spomenik u Manastiru Đurđevi stupovi do danas nije oduzet.
“Ovaj primjer pokazuje da faktički uticaj crkvenih struktura može ograničiti sprovođenje pravosudnih odluka”, smatra Marković.
Ističe da je dužnost Sudskog savjeta i predsjednice Vrhovnog suda da ispitaju da li je u takvom postupanju sutkinje došlo do povrede zakona, profesionalne dužnosti ili eventualnog nedozvoljenog uticaja.
„Šetnje“ Pavla Đurišića
Bronzana statua posvećena ratnom zločincu i četničkom vojvodi, koji je primio i odlikovanje od samog Hitlera, dopremljena je u Gornje Zaostro 7. avgusta. Narednog dana je svečano otkrio mitropolit Metodije.
Policija je 7. avgusta trebalo da asisitra u uklanjanju spomenika, ali su se „dogovorili“ sa posjetiocima skupa da ga oni sami uklone nakon otkrivanja. Spomenik je 8. avgusta Metodije otkrio, a nakon toga nije predat policiji, već je oko 15 sati premješten u Crkvu Svete Paraskeve u tom selu. Mitropolit je tada kazao da će spomenik staviti u crkvu, „pa nek dođu da ruše crkvu“.
Tada je i došlo do incidenta, kada su maltretirani fizički i verbalno fotoreporteri Pobjede i Vijesti Stevo Vasiljević i Boris Pejović i novinar Vijesti Balša Rudović. Zbog toga su podignute tri optužnice i pet prekršajnih prijava i ti slučajevi su pred sudom.
Sredinom avgusta, spomenik je iz crkve premješten u Đurđevestupove, što je dokumentovala ekipa emisije „Oko“ Radio-televizije Srbije.
Nadležna inspekcija Ministarstva kulture je naknadno, uz asistenciju policije, srušila postament obilježja. Time je ovaj postupak za ministarsku Tamaru Vujović završen, odnosno kako je kazala „dekomponovan“.
Pavle Đurišić je veoma važna ličnost za Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori, koja godinama njemu, ali i vrhovnom vođi četničkog pokreta Dragoljubu Draži Mihailoviću odaje parastose. Ćutanje države na te činove je dovelo do toga da se sada podiže i spomenik ratnom zločincu. Postament za ovaj spomenik je u Gornjem Zoastru podizan i prije 23 godine pa onda i 2013, ali je svaki put srušen.
Pavle Đurišić i njegovi četnici sarađivali su sa ustašama i nacistima, odgovorni su za ubistva oko 8.000 muslimanskih civila, žena, djece i staraca u Pljevljima, Foči i Čajniču.
Preporučeno
Video