“Sesije Ius Foruma se organizuju u formi dijaloškog foruma sa ciljem da se unaprijedi društveni dijalog na temama iz oblasti prava i drugih srodnih oblasti”, saopšteno je iz tog udruženja.
Otvarajući Ius Forum prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, naglasio je da je izbor za naslov večerašnje sesije sadržan u pitanju da li “dugi i spori put” Crne Gore u EU prati i suštinska unutrašnja transformacija crnogorskog društva u evropsko.“Posebno je naglasio da u oblastima vladavine prava, obrazovanja, zdravstva, razvoja putne infrastrukture umjesto progresa imamo ili stagnaciju ili čak regresiju u odnosu na ranije pokazatelje”, navodi se u saopštenju.
Unutrašnje konfrotacije vidi u jasno demonstriranoj strategiji “onesposobljavanja crnogorskog društva” da se bavi strateškim i razvojnim politikama, konstantnim ubacivanjem u etar tema iklero-nacionalističkog i desničarskog korpusa. Time se stvara država “bez društva”, forma bez sadržaja, bez efektivne i suštinske “evropeizacije”, sklona konfliktima, nasilju i populizmu.
Predsjednica Crnogorske panevropske unije prof. dr Gordana Đurović istakla je da treba primjeniti win-win kompromis EU kad je u pitanju cilj EU integracija do 2028. godine i rast unutrašnjih konfrontacija koji prijeti da to ugrozi. Win-win kompromis u EU označava dogovor u kojem sve uključene strane ostvaruju korist, bez da se neka osjeća kao gubitnik, a rješenja počivaju na demokratskim vrijednostima, balansu ekonomskih interesa, fleksibilnosti i solidarnosti.
“Tako se EU dogovara npr. o budžetu, migrantima, trgovinskim sporazumima. Win-win kompromis (pobjednik – pobjednik kompromis) treba primjeniti i na smanjenje unutrašnjih konfrontacija Crne Gore, kako se ne bi ponovo usporio put EU integracija i propustila ova jedinstvena prilika”, kazala je Đurović.
Postavljajući ključno pitanje da li je win-win kompromis moguć danas i ko će biti kriv ako do njega ne dođe, Đurović potencira da su EU integracije važnije od npr. promjene statusa službenog jezika i promjene uslova za sticanje dvojnog državljanstva i izbornog prava, što su pitanja koja destabilizuju društvo i jačaju nepovjerenje. Ko na tim pitanjima insistira, nije za EU integracije Crne Gore i biće kriv ako se ova jedinstvena prilika propusti.
“Elaboraciju win-win kompromisa u vezi ove dvije teme treba vezivati za dobre evropske prakse malih zemalja koje baštine koncept građanske države, jer u tom slučaju pobjeđuje Crna Gora, a niko ne gubi,” istakla je Đurović.
Psiholog i poslovni komunikolog Radoje Cerović govoreći o “unutrašnjim konfrotacijama” ukazao je da psihologija posmatra civilizaciju kao proces “pripitomljavanja”. Pod tim se podrazumijeva progresivno smanjenje nasilja i postepeno uvećanje otvorenosti i povjerenja među ljudima i među grupama, identitetskim jedinicama.
“Među najvažnijim faktorima koji su doveli do toga su: stvaranje kulturnih tekovina – prava, kao i institucija društva, poput sudova, policije. Naredni element je stalno smanjenje nejednakosti od robovasništva do danas. Zatim su tu i društvene tekovine poput javnog zdravstva, javnog penzijskog sistema ili javnih socijalnih politika koje stvaraju solidarna i mirna društva. A šta je sa Crnom Gorom? Porazni podaci o niskom međusobnom povjerenju i empatiji, o vrtoglavom raslojavanju, o opterećenošću hijerarhijama, kao i veoma i sve gori status institucija sistema ukazuju na činjenicu da smo na pragu EU, ali okrenuti unazad”, kazao jr Cerović.
Kopredsjednik Igmanske inicijative za Srbiju Aleksandar Popov, dao je širi kontekst evropskih integracija u regionu iz ugla prilika u Srbiji.
Ukazao da što se tiče odnosa Srbije sa Crnom Gorom njih je obeležilo prošlogodišnje usvajanje Deklaracije o Jasenovcu u Skupštini, pod pritiskom prosrpskih snaga koje čine deo vladajuće većine, i naravno Beograda, što je zakomplikovalo odnose sa Hrvatskom, ali i usporilo put Crne Gore ka Evropskoj uniji. Govoreći o studentskim protestima podsjetio je da vlast u Srbiji pokušala da optuži Hrvatsku i njene građane , da stoje iza protesta.
“Međutim to ne prolazi, tim pre što nisu naišli na oštriju reakciju Hrvatske koja bi joj dala alibi za dalje zaoštravanje odnosa i skretanje pažnje sa studentskih zahtjeva. Kada je reč o odnosima sa Bosnom i Hercegovinom, njih karakteriše separatistčko delovanje i nacionalistička retorika Dodika, koji u skladu sa doktrinom “srpskog sveta” koristi svaku priliku pa najavi izlazak Republike Srpske iz sastava BiH, pa i pripajanje Srbiji, što dodatno “obesmišljava” bilo kakvu EU strategiju koja bi Zapadni Balkan brže integrisala u EU”, ocijenio je on.
Književnik Balša Brković, učesnicima Ius Foruma, ukazao je da trenutno aktuelne konfrontacije u crnogorskom društvu ne spadaju sasvim u one konflikte koji jedno društvo, dijalektičkom logikom vode naprijed ili ka zrelosti i osvješćivanju.
“Naproriv, riječ je o sukobima koji društvo cijepaju po šavovima. Uvijek je tako kada jedna od strana u sukobu ne želi bolje društvo, već jednostavno rečeno nestanak i propast toga društva”, kazao je on.
Brković je naglasio da nama se danas u Crnoj Gori upravo to dešava.
Preporučeno
“Zato imate medije i političare koji otvoreno i gotovo sladostrasno navijaju za Putina i priželjkuju propast ne samo nepadnute Ukrajine već i evropske ideje kao takve. Zato je današnji trenutak u Crnoj Gori ustvari – biti ili ne biti jednog društva i jedne države”, zaključio je on,
Video