Prema njihovim riječima, kako kolege zamišljaju “legitimnu i očekivanu kritiku sudskih odluka”, bez kritike stručnosti i ukazivanja na bjelodani izostanak profesionalizma prilikom donošenja presude o kojoj je riječ, treba sami da objasne.
“U tome im svakako neće koristiti prepisivanje cijelih rečenica iz konvencija i drugih međunarodnih dokumenata. Umjesto toga, neka se pozabave svima dostupnim javnim činjenicama”, navodi se u saopštenju.
Iz Đukanovićevog pravnog tima su dodali da, činjenice ukazuju na sljedeće.
“Javno saopštenje pravnog tima usljedilo je nakon javnog saopštenja, u svim crnogorskim medijima, izreke i obrazloženja presude, sa svim kvalifikacijama od strane sudećeg sudije, pa je blago rečeno krajnje cinično upućivanje pravnih zastupnika gospodina Đukanovića da se drže institucija i da svoja prava ostvaruju samo kroz žalbu na presudu, a medijski prostor valjda treba da ostane sudiji za stručno razigravanje svojih javno objelodanjenih pravnih stavova. Niko se nije bavio ličnošću sudije, kako se to usplahireno ističe u saopštenjima Osnovnog suda i Udruženja sudija, niti je ličnost sudije u fokusu interesovanja i ove priče, već se reaguje isključivo na njeno nezakonito postupanje. Uostalom, i Osnovni sud i Udruženje sudija svojim saopštenjima podstiču pravo na legitimnu i očekivanu kritiku, pa se postavlja pitanje svrsishodnosti njihovog oglašavanja”, piše u saopštenju.
Kazali su i da u saopštenjima nije osporena ni jedna njihova pravno utemeljena tvrdnja, te da nije sporno što argumentovano osporavaju sudsku presudu, nego, kako dodaju, izgleda da je sporno jedino što su to učinili javno, nakon izreke i obrazloženja presude Osnovnog suda koje su prenijeli svi mediji.
Preporučeno
“Kad smo se mi učili pravnoj nauci i profesionalnim pravnim vještinama, ovakav kardinalni promašaj predmeta spora, nepoznavanje instituta dospjelosti i nerazlikovanje meritorne odluke kojom se odbija tužbeni zahtjev od procesne odluke kojim se prekida postupak, kada sud smatra da odluka o predmetu spora zavisi od rješavanja prethodnog (prejudicijelnog) pravnog pitanja, vodilo je nužno preispitivanju stručnosti takvog sudije od onih koji su za to nadležni. Umjesto toga, danas kroz pomenuta saopštenja provijava lažna solidarnost i politički obojene parole o nezavisnosti i nepristrasnosti sudstva, uz sugerisanje da građani treba da imaju povjerenje u takvo sudstvo”, zaključuje se u saopštenju.















