065E60D4-6113-4635-8814-6972502F5D3A_w1200_r1

<html><head></head><body> “Zaduženi su za dekontaminaciju, čuvanje karantina i Kliničkog centra Crne Gore”,objavljeno je na Tviteru.&nbsp; 



<figure class="wp-block-embed-twitter wp-block-embed is-type-rich is-provider-twitter"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<blockquote class="twitter-tweet" data-width="550" data-dnt="true">200 pripadnika <a href="https://twitter.com/hashtag/VCG?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#VCG</a> trenutno je na terenu širom ??. Zaduženi su za dekontaminaciju, čuvanje karantina i <a href="https://twitter.com/Klinicki_CntCG?ref_src=twsrc%5Etfw">@Klinicki_CntCG</a> . Zajedno. Sigurno. Za sva vremena.??<a href="https://twitter.com/hashtag/COVID19?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#COVID19</a><a href="https://twitter.com/hashtag/coronainfoCG?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#coronainfoCG</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/ostanidoma?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#ostanidoma</a> <a href="https://twitter.com/VladaCG?ref_src=twsrc%5Etfw">@VladaCG</a> <a href="https://t.co/sRmRXahyCb">pic.twitter.com/sRmRXahyCb</a>— Defence MNE (@defence_mne) <a href="https://twitter.com/defence_mne/status/1244188612167634944?ref_src=twsrc%5Etfw">March 29, 2020</a></blockquote><script async="" src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>
</div></figure>
</body></html>

a:1:{s:11:"td_subtitle";s:121:"200 pripadnika Vojske Crne Gore trenutno je na terenu širom Crne Gore, saopštene je Tviter nalogu Ministarstva odbrane.";}

Širom Crne Gore raspoređeno 200 vojnika

Standard

U tom kontekstu, Vlada je donijela: Rješenje o razrješenju direktora Javne ustanove Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore Salka Lubodera, Rješenje o imenovanju Gzima Hajdinage za direktora Javne ustanove Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, Rješenje o određivanju dr Sava Milašinovića za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave za izvršenje [&hellip;]

Nova kadrovska rješenja Vlade: Hajdinaga na čelu Centra za očuvanje i razvoj kulturne manjina Crne Gore | Standard

Nova kadrovska rješenja Vlade: Hajdinaga na čelu Centra za očuvanje i razvoj kulturne manjina Crne Gore

Comment

Naslovna

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

“Zakonom su stvoreni neophodni mehanizmi koji će obezbijediti sveobuhvatno, ujednačeno, srazmjerno i efikasno postupanje inspektora, profesionalizam i kvalitet rada inspekcijskih organa, a što je od izuzetne važnosti za subjekte nadzora u smislu njihove pravne sigurnosti”, navodi Vlada. Ističu da ovaj Zakon ima za cilj da otkloni sve nedoumice i nejasnoće koje ovaj propis stvara građanima [&hellip;]

Vlada ukinula Upravu za inspekcijske poslove, ministarstva će imati svoje inspekcije | Standard

Vlada ukinula Upravu za inspekcijske poslove, ministarstva će imati svoje inspekcije

S obzirom na to da je ta funkcija nespojiva sa funkcijom koju Radović sada obavlja, ukoliko bude prošla kao kandidat u pomenutom Vijeću ona više neće biti guvernerka Centralne banke. Radović je zvanično od 19. decembra prošle godine guvernerka CBCG.&nbsp;&nbsp; U slučaju da bude izabrana za generalnog sekretara Vijeća za regionalnu saradnju RCC-a Radovićeva bi [&hellip;]

Vlada predlaže Irenu Radović za generalnog sekretara Vijeća za regionalnu saradnju | Standard

Vlada predlaže Irenu Radović za generalnog sekretara Vijeća za regionalnu saradnju

Ova informacija nam je potvrđena nako što su se Portalu Analitika danas obratili uznemireni roditelji sa Starog Aerodroma, koji su nam kazali kako je jednu djevojčicu nepoznata muška osoba zvala da uđe u lift. &#8220;Policija je postupila po prijavi, identifikovala A.T. koji živi u navedenoj zgradi, od njega prikupila obavještenja te sa sadržajem spisa predmeta [&hellip;]

Podgorica: Uznemireni roditelj prijavio policiji da je nepoznati muškarac njegovoj ćerki nudio čokoladicu i zvao je u lift | Standard

Podgorica: Uznemireni roditelj prijavio policiji da je nepoznati muškarac njegovoj ćerki nudio čokoladicu i zvao je u lift

“Na platou ispred Komandnog centra na Pelevom Brijegu Milan Ljiljanić, izvršni direktor Monteputa, predao je ključeve vozila v. d. pomoćnika direktora Uprave policije Draganu Goroviću”, saopšteno je iz MUP-a. U pitanju je vozilo marke Audi A4 Quattro, visokih bezbjedonosnih, tehničkih i voznih karakteristika vrijedan 49,400 eura. Vozilo – tzv. presretač, je opremljeno potrebnom svjetlosnom i zvučnom signalizacijom kao [&hellip;]

Monteput donirao MUP-u "presretač" visoke klase | Standard

Monteput donirao MUP-u &#8220;presretač&#8221; visoke klase

“Naš grad godinama se nalazi u političkoj krizi koja je rezultirala haosom, anarhijom i zaustavljanjem razvoja. Vrijeme je za promjene. Želimo da Budva bude grad prepoznat po ljepoti i snazi stvaranja pozitivnog doživljaja, grad koji kreira, stvara i predstavlja turistički brend Crne Gore. Grad koji će biti prepoznat po efikasnom upravljanju i kvalitetu pruženih usluga [&hellip;]

Usvojena pobjednička lista "Budva može bolje" prof. dr Nikola Milović, pogledajte ko su kandidati za odbornike | Standard

Usvojena pobjednička lista &#8220;Budva može bolje&#8221; prof. dr Nikola Milović, pogledajte ko su kandidati za odbornike

I. Đoković

Crna Gora je jedina država regiona uz očekivano Srbiju koja se nije izjasnila o Rezoluciji kao ni odlučila da li će kao ostale zemlje iz okruženja sponzorisati istu. Iako je pritisak javnosti veliki Vlada CG baš kao i u slučaju glasanja za prijem Kosova u Savjet Evrope krije svoj stav, uz obrazloženje da će ga [&hellip;]

ZAŠTO VLADA I MVP ĆUTE O REZOLUCIJI O SREBRENICI: Crna Gora jedina uz Srbiju država regiona koja se nije priključila memorijalizaciji | Standard

ZAŠTO VLADA I MVP ĆUTE O REZOLUCIJI O SREBRENICI: Crna Gora jedina uz Srbiju država regiona koja se nije priključila memorijalizaciji

https://secure.gravatar.com/avatar/0336d4e68cc5ccd482b0f97a019260a7?s=96&d=mm&r=g

Po nalogu tužiteljke Irene Burić zahtjev, koji potpisuje Goran Jokić, načelnik Regionalnog centra bezbjednosti “Centar”, dostavljen je Anteni M nešto prije 15 sati. Intervju sa Milom Đukanovićem nalazi se na Youtube kanalu Antene M i dostupan je Tužilaštvu bez bilo kakvih tehničkih ograničenja.

Tužilaštvo zatražilo od Antene M snimak intervjua sa Đukanovićem | Standard

Tužilaštvo zatražilo od Antene M snimak intervjua sa Đukanovićem

Spajic-BWA-1-1000x555

Predsjednik Vlade Milojko Spajić sastao se u Berlinu sa čelnicima BWA, a u razgovoru je posebno naglašeno da postoji veliko interesovanje kompanija za ulaganja u Crnu Goru, saopšteno je iz Vlade.



Zbog toga će u junu biti otvorena kancelarija u Herceg Novom, a tada će Crnu Goru posjetiti velika delegacija njemačkih privrednika. BWA okuplja oko 10 hiljada preduzeća i zastupljen je u preko 100 zemalja.



„Ideja je da povećavamo direktne strane investicije i da omogućimo veće projekte. U suštini želimo da privučemo kompanije koje žele da ulažu u Crnu Goru i pomognemo im. Smatramo da je najbolje da kroz konkretne, uspješne projekte, prikažemo sav potencijal Crne Gore. Vidimo trenutno ogromno interesovanje kompanija da postanu dio crnogorskog tržišta, a jedan od razloga je vrlo pristupačna cijena električne energije, što je vrlo značajno,“ istakao je Pavle Miković, izvršni direktor predstavništva BWA u Crnoj Gori.



Premijer Spajić je naglasio da je uklanjanje biznis barijera jedan od ciljeva Vlade, a u tom kontekstu je smanjenje fiksnih troškova na rad vrlo važno.



„Želimo da stvorimo najbolje uslove za razvoj privrede, a namjera je da budemo regionalni centar kompanijama, koje žele da ulažu u Zapadni Balkan. Jedan od glavnih prioriteta ove Vlade je povezivanje ekonomije Crne Gore sa Evropskom unijom, a gradnja mosta sa Njemačkom od velikog je značaja“, poručio je on.



BWA ima 20-ogodišnje iskustvo poslovanja, a okuplja kompanije iz raznih sfera.



Tokom sastanka delegacija predvođena generalnim direktorom Ursom Unkaufom istakla je posebnu zainteresovanost za saradnju na polju poljoprivrede, energetike, ali i razvoja vještačke inteligencije.



Bilo je i riječi i o velikim projektima, poput otvaranja novih aerodroma u Crnoj Gori, a za to već postoji zainteresovanost njemačkih investitora.

Izgradnja mostova sa njemačkom privredom velika šansa za razvoj

Još jedna finansijska injekcija od strane Evropske unije nadohvat je ruke zemljama regiona. Međutim, da bi se novac slio u nacionalne budžete, biće potrebno sprovesti zahtjevne reforme.



“Instrument donosi šest milijardi eura, od toga dvije milijarde sa bespovratnim sredstvima, koji imaju za cilj pokušati podstaći dugoročne, strukturne reforme sa jasnom, čvrstom uslovljavanjem između isplaćivanja sredstava sa jedne strane i sprovođenja pravih reforma sa druge strane”, kazao je Resler.



Analitičar&nbsp;Žiga Faktor&nbsp;ističe da će korišćenje tog novca biti izazovno za brojne zemlje.



“Smatram da je ovo mnogo važnije za Crnu Goru nego za druge zapadnobalkanske zemlje da iskoristi trenutak i da sprovede reforme koje su potrebne na društvenom i biznis planu kako bi privukla ta sredstva, a možda čak i onaj novac koji će ostati neiskorišćen od strane drugih zemalja regiona”, istakao je Faktor.



“Ovim instrumentom takođe smo pokušali osigurati i usklađenost bizne politike, ali i politike zajedničke vanjske i sigurnosne politike šest država zapadnog Balkana, što je bilo poprilično bitno unutar parlamenta, ali isto tako i sa svim drugim državama članicama”, kazao je Resler.



Jer se Evropska unija uvjerila na sopstvenom primjeru da je veza između sprovođenja uslova i splate novca dodatno podstakla određene zemlje na bolne reforme. Faktor, međutim smatra da ta uzročno-posljedična relacija ovom momentu neće biti problem za Crnu Goru.



“Kada pogledamo neke od reformi koje su potrebne u sudstvu, izbornoj reformi, to je nešto što će se morati dogoditi, ne zbog Evropske unije, već zbog građana Crne Gore. Smatram da je sada politička situacija u Crnoj Gori u liniji da to i omogući u narednim godinama”, istakao je Faktor.



Prema procjenama Crna Gora bi mogla da računa na oko 413 miliona iz ovog mehanizma u mjesecima nakon usvajanja, očekuje se da od dijela sredstava sedam odsto bude uplaćeno direktno u budžet, dok će se ostatak isplaćivati na osnovu napredovanja u reformskoj agendi.

Plan rasta treba da ubrza sprovođenje dogovorenih reformi

Odluka da se Katnić tereti za članstvo u kriminalnoj grupi odanoj ,,kavčanima“ &#8211; koja je donijeta uz saglasnost prvog čovjeka SDT-a Vladimira Novovića &#8211; povlači brojne nejasnoće i kontroverze.



Prije svega, zbog činjenice da je upravo glavni specijalni tužilac Katnić sa saradnicima podnio više optužnica koje terete desetine članova kavačkog kriminalnog ganga i njihove šefove za najteža krivična djela, te da su mnogi članovi kavačkog klana danas u Spužu i služe višegodišnje robije po optužnicama koje je potpisao specijalni tužilac Saša Čađenović, a prethodno se saglasio njegov nadređeni Milivoje Katnić, glavni specijalni tužilac za organizovani kriminal.



<h2>BROJNE OPTUŽBE</h2>



Milivoje Katnić i Zoran Lazović uhapšeni su 14. aprila po nalogu SDT jer je, kako iz te institucije tvrde, bivši policijski funkcioner osnovao kriminalnu grupu, čiji su članovi postali Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović, Lazovićev sin Petar – da bi ,,radili u korist Radoja Zvicera“.



I već na toj prvoj ,,stepenici“ naredbe za istragu uočava se nelogičnost: kako je to Katnić radio za Zvicera kada je upravo njegov najbliži saradnik Čađenović podigao optužnicu protiv Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana i još 12 osoba zbog ubistva Nikole Stanišića.



Pored njih dvojice, na optužnici su: Dragan Knežević, Miloš Radonjić, Srđan Jurišević, Radoje Živković, Vladimir Vučković, Zdravko Perunović, Milan Vujotić, Aleksandar Dragićević, Zoran Kažić, Milan Knežević, Darko Prelević i Krsto Maroš.



Nejasno je, takođe, kako i tužilac Čađenović, prema optužbama SDT, nije preduzimao krivično gonjenje protiv kavačke kriminalne grupe, iako je upravo on podigao više optužnih akata protiv njihovih pripadnika.



Čađenović je uhapšen 9. decembra 2022. i od tada se – punih 16 mjeseci &#8211; nalazi u pritvoru. Kao da su kreatori akcije mjeru pritvora za Čađenovića svjesno pretvorili u kaznu, ali i vid policijsko-tužilačkog pritiska na bivšeg specijalnog tužioca.



<h2>KAD OPTUŽUJU, ALI I&nbsp;RADE ZA BELIVUKA?</h2>



Nije ovo jedina optužnica koju je Specijalno državno tužilaštvo na čelu sa Katnićem podiglo protiv Zvicera i njegovih bliskih ,,poslovnih“ saradnika.



Upravo je tužilac Čađenović podnio optužni akt protiv srpskih državljana Veljka Belivuka, Marka Miljkovića, Nebojše Jankovića i Ratka Živkovića koji su 14. oktobra 2021. oteli Miletu Radulovića zvanog Kapetan, a potom ga predali ostalim članovima kavačke grupe, koji su ga po nalogu Slobodana Kašćelana i Igora Božovića ubili.



Za taj zločin su okrivljeni Miloš Radonjić i Petar Ðurović kao direktni izvršioci ubistva. Radulović se na meti ove kriminalne organizacije našao zbog sumnje da je učestvovao u planiranju ubistva Zvicera u Ukrajini početkom 2020. godine. Na optužnici su i Zvicer, Radoje Živković, Milan Vujotić, Dragan Knežević, Duško Roganović i Vladimir Vučković.



Upravo jedan od optuženih je i Duško Roganović zbog kojeg Katnića i Čađenovića optužuju da su zloupotrijebili službeni položaj jer su &#8211; ,,ga štitili od optuženja“?!



Da podsjetimo i da je 17. juna 2020. godine Specijalno državno tužilaštvo u saradnji sa Odsjekom za suzbijanje teških krivičnih djela procesuiralo dvadeset i jednog člana kriminalne organizacije koja je planirala krivična djela ubistvo i teško ubistvo, koji se terete za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, nanošenje teških tjelesnih povreda, kao i za neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.



Na čelu kriminalne organizacije, prema stavu istražitelja, bili su Budvanin Vasilije Rafailović i Nikšićanin Radovan Mujović. Rafailović i Mujović slove za visokopozicionirane članove &#8211; kavačke kriminalne grupe.



Samo u ova tri predmeta Katnićev tim optužio je 41 osobu koja se vezuje za kavački kriminalni klan, od čega su dvije optužnice podignute protiv Zvicera, a u jednoj je optužen i Roganović.



<h2>NA METI: ZVICER, KAŠĆELAN&#8230;&nbsp;</h2>



Upravo je za vrijeme njegovog mandata pokrenuta i istraga protiv kriminalne grupe Slobodana Kašćelana. Njega je optužio tužilac Čađenović da se bavio zelenašenjem na organizovan način. Prema optužnici, Kašćelan je u maju 2010. godine, zajedno sa Igorom Božovićem, oformio kriminalnu organizaciju koja se bavila zelenaštvom, davanjem mita, iznudama.



Osim Kašćelana, Igora Božovića i njegovog sina Vladimira, na spisku optuženih su Aleksandar Đurišić, Siniša Vlahović, Igor Đurišić, Davor Prelević i Miloš Radonjić. Na optužnici su bili i braća Nikola i Igor Andrić, Goran Ljubatović, Tripo Moškov, Đerđ Camaj, Aleksandra Bogdanović i Stefan Brnović, kao i policijski inspektori Zlatko Samardžić i Ilija Dedović. Kašćelan je 2018. godine uhapšen u Češkoj po Interpolovoj potjernici koja je raspisana 2016. godine.



Nabrojane istrage samo su dio postupaka koje je protiv kavačke kriminalne grupe vodio Katnićev tim.



<h2>USPON I PAD&nbsp;</h2>



Katnić je imenovan za glavnog specijalnog tužioca u julu 2015. godine i jedna od njegovih prvih velikih istraga bila je hapšenje visokog funkcionera Demokratske partije socijalista Svetozara Marovića i budvanskog opštinskog rukovodstva.



Ta akcija izazvala je brojne pozitivne komentare, a pohvale su stizale sa raznih adresa, kako NVO sektora tako i opozicije.



Osim Marovića i čelnika budvanskog DPS, Specijalno tužilaštvo na čelu sa Katnićem optužilo je još 111 članova tadašnje vladajuće koalicije u državi, među kojima su i njeni visoki funkcioneri – bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša, predsjednik Opštine Berane Vuka Golubović, bivši predsjednik Opštine Bar Žarko Pavićević&#8230;



U to vrijeme, kada je DPS sa koalicionim partnerima imao apsolutnu vlast u državi, glavni specijalni tužilac je postao i neka vrsta ,,opozicione nade“ da će poremetiti kompaktnost vlasti na čijem je čelu bio Milo Đukanović.



Zato je Milivoje Katnić vrlo brzo promovisan u ,,zvijezdu borbe protiv korupcije“, a kroz njegove optužnice protiv lokalnih i DPS čelnika, opozicija je domaćoj javnosti, ali i stranim partnerima „dokazivala“ političku tezu o Crnoj Gori kao ,,mafijom zarobljenoj državi“.



Odnos prema Katniću promijeniće se krajem 2016. godine.



<h2>,,DRŽAVNI UDAR“ I&nbsp;POVRATNI UDAR</h2>



I to nakon što su Milivoje Katnić i Saša Čađenović, zajedno sa Specijalnim policijskim timom, uz podršku stranih partnera, osujetili planirani teroristički napad na dan parlamentarnih izbora okrobra 2016. godine.



Prijave, a potom i optužnica podignuta je protiv više srpskih državljana, među njima i protiv bivšeg generala Žandarmerije Bratislava Dikića, dvojice bivših agenta GRU Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova, te i lidera Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića.



Tada kreće sinhronizovana politička hajka protiv čelnika Tužilaštva u koju su, osim prosrpskih i proruskih partija i saveza, srpskih državnih medija, bile uključene i neke, formalno crnogorske, medijske platforme poput koncerna Vijesti.



Iako je od vrha Demokratskog fronta tokom suđenja za pokušaj terorizma Katnić označen kao čovjek koji je čitav slučaj montirao, da bi ih smjestio iza rešetaka, potvrda saznanja SDT o pripremanoj akciji uoči parlamentarnih izbora stigla je, između ostalih, čak i od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je javno saopštio da je u Crnoj Gori pripremano krvoproliće organizovano, kako je rekao, ,,sa elementima inostranosti“.



Dokazna građa protiv optuženih za pokušaj terorizma zasnivala se na brojnim priznanjima, presretnutoj komunikaciji između aktera, dokumentaciji stranih obavještajnih službi, svjedočenju bivšeg agenta CIA-e, uplatnicama, evidenciji sa graničnih prijelaza…



Sutkinja Suzana Mugoša osudila je optužene 9. maja 2019. godine na dugogodišnje kazne zatvora, ali je Apelacioni sud ukinuo početkom 2021. godine i predmet vratio na novo suđenje, ali i zabranio da u ponovljenom postupku sudi sutkinja Mugoša.



Iste godine, u avgustu, promijenila se i vlast u Crnoj Gori i parlamentarnu većinu od tada imaju proruske i prosrpske snage, koje konstituišu i izvršnu vlast. U međuvremenu su uspostavili kontrolu i nad pravosudnim institucijama, a jedan od glavnih zadataka je potpuno urušavanje predmeta „pokušaj državnog udara“ i diskreditacija svih ljudi koji su radili na tom slučaju.



Uzalud je bilo obilje dokaza prikupljenih tokom istrage: Milivoje Katnić i Saša Čađenović su &#8211; uz sutkinju Suzanu Mugošu, koja je bila predsjednica Vijeća Višeg suda kada je izrečena osuđujuća presuda &#8211; postali glavne mete organizovane kampanje koja je trajala od 2016. godine, a koja se zahuktala nakon avgusta 2020. godine, kada su optuženi Mandić i Knežević postali bitni činioci nove vlasti.



Bilo je samo pitanje vremena: sedam i po godina nakon slučaja ,,državni udar“ nekadašnji čelni ljudi Specijalnog državnog tužilaštva Milivoje Katnić i Saša Čađenović postali su meta novog vrha Specijalnog državnog tužilaštva: proglašeni su članovima organizovane kriminalne grupe, Katnić jedne, a Čađenović kako navode dvije, što je do sada pravni presedan u ponašanju tužilačke organizacije.



<h2>U SJENCI ISTINE</h2>



U sjenci su sada rezultati Katnića i njegovog tima: Specijalno državno tužilaštvo podiglo je 90 optužnica protiv više od 400 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa; sudskim odlukama blokirano je više od 200 miliona eura za koje postoji osnovana sumnja da su pribavljeni izvršenjem tih krivičnih djela; SDT je od 3. jula 2015. do 1. januara 2021. godine podnijelo 143 naredbe o sprovođenju istrage, protiv ukupno 1.161 građanina i 279 kompanija&#8230;



Koga briga za podatke: čovjek koji je bio ključna figura u borbi protiv organizovanog kriminala danas je iza rešetaka u Istražnom zatvoru u Spužu, zajedno sa Čađenovićem koji se tamo nalazi godinu i po. I dijele prostor sa osobama koje su upravo oni, svojim višegodišnjim radom, poslali u Spuž.



Teško da je tek politička koincidencija: jedan od optuženih za pokušaj terorizma Andrija Mandić danas je na čelu Skupštine, njegov saborac Milan Knežević se, nakon što je dugo bio predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu, sada sprema da sjedne u ministarsku fotelju u rekonstruisanoj Vladi Milojka Spajića.

Kad nekadašnji optuženici presuđuju svojim tužiocima

&#8220;Po mom mišljenju, pravosuđe je toliko kontaminirano da su neophodne radikalne promjene, a po tim mislim da je neophodan veting i to ne samo u sudstvu, već i u tužilaštvu i organima bezbjednosti, jer jedino na taj način ćemo odvojiti žito od kukulja&#8221;, istakao je Lutovac.



Saglasan je i advokat Damir Lekić da su nam neophodne korijenite reforme u pravosuđu. Međutim, smatra i da se za uvođenje vetinga još nisu stekli uslovi.



&#8220;Zaista je neophodna i neprihvatljiva reforma i treba to postepeno raditi, lagano. Zaista jeste, zakon može biti i najbolji na svijetu, ako ga ne sprovodimo na onakav način kako je to njemu istaknuto, on ne proizvodi svoju suštinu. Znači, veting treba da se odradi postepeno, da se bira vrijeme, da se u određenim fazama odradi, ne bi on proizveo najbolji efekt u državu Crne Gore. Ako sad krenemo iz sve snage dok se bavimo tim institutom, mi ćemo možda ući u još veći haos, jer Viši sud i drugi sudovi rade u izuzetno teškim uslovima, čak se i malo kandidata javlja za pripravniku u sudstvu. Zaista sudstvo ima jedan crni oblak iznad svoje glave i mora neki način da se što prije riješi u korist svih nas građana&#8221;, kazao je Lekić.



A kako zbog uvođenja vetinga ne bi došlo do zastoja u pravosuđu, Lutovac predlaže da se taj institut sprovodi etapno. Navodi i primjer albanskog pravosuđa, koji pokazuje da je odmah nakon stupanja na snagu vetinga 40% nosilaca sudskih funkcija samoinicijativno podnijelo ostavke.



&#8220;Odstranjenje onog dijela nosilaca pravosudnih funkcija, koji brukaju takvu jednu važnu i uzvišenu profesiju, bio bi pogodak u srce pravde, što bi konačno dovelo da i Crna Gora izađe iz ovog pravnog galimatijasa i krene putem stabilnih demokratija. Da li ćemo u tome uspjeti, samo od nas zavisi&#8221;, kazao je Lutovac.



Podsjećamo, veting bi podrazumijevao kontrolu imovinskog stanja nosilaca pravosudnih funkcija, odnosno da li ona odgovara prijavljenim prihodima, kao i da li su u dosadašnjem radu pokazali profesionalizam, nezavisnost i integritet.

Pravosuđe kontaminirano, veting neophodan

Do završetka radova na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina zbog sanacije obustavljen je saobraćaj za sve kategorije vozila. U intervalu od 12.00. do 14.00 časova obezbijediće slobodno odvijanje saobraćaja u zoni gradilišta Sokolovina na regionalnom putu R -10 Djurdjevica Tara –Mojkovac u mjestu Sokolovina.



Privremeno se do 01. maja u terminima od 08.00 do 11.00 i od 14.00. do 17.00 časova zbog izvođenja radova u sklopu rekonstrukcije magistralnog puta M-2 dionica Poda – Berane odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila.



Privremeno se do 30. aprila u terminima od 08.30 do 11.30 i od 13.45. do 16.45 časova zbog izvođenja radova u sklopu rekonstrukcije magistralnog puta M-5 dionica Rožaje –Spiljani odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila.



Za dane 27. i 28. april saobraćaj će se obustavljati u terminu od 09.00 do 15.00 sati.



Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić-Kuside do 30. aprila saobraćaj će se obustavljati za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 11.00 i od 14.00 do 16.00 sati. Nedjeljom nema obustava saobraćaja.



Do 30. aprila odobrava se potpuna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 11.00. časova i od 14.00 do 16.00 časova osim nedjelje na magistralnom putu M-3 dionica Jasenovo Polje –Nikšić u okviru rekonstrukcije mag puta Plužine-Nikšić –Danilovgrad.



Zbog izvođenja minerskih radova u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna dolaziće do totalne obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 16.00 sati do 18. maja.



Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje-Barski Most, granični prelaz Dobrakovo.



Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja radova, a povremeno dolazi do totalne obustave saobraćaja ne duže od 30 minuta na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac –Ribarevina –Poda –Berane na lokalitetima Lepenac –Ribarevina Ribarevina-Poda i Poda-Berane.



Zbog rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje-Njeguši promjenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova. Privremeno se do 30. aprila odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00-11.00 i od 13.00 -15.00 časova zbog izvođenja radova u okviru rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje –Njeguši dionica od supermarketa Voli do Bajicke crkve II faza Bajicka ulica.



Zbog radova na održavanju autoputa zatvorena je traka za spora vozila neposredno prije mosta Moračica iz pravca Mateševa prema Podgorici.



Privremeno se do završetka radova odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja u terminu od 08.00 do 11.00 i od 12.00 do 15.00 časova zbog izvođenja radova na magistralnom putu Šavnik –Kruševica lokalitet Kruševica.



Na magistralnim putevima M-1 dionica Herceg Novi-Kotor, M-1 dionica Bar-Ulcinj i M-10 dionica Cetinje-Budva u vremenskom intervalu od 07.00 do 19.00 sati dolazi do promjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmerni zbog izvođenja asfalterskih radova do 25. maja.



Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.



Na magistralnom putu M-1 Lipci-Kotor u mjestu Dobrota zbog izvođenja radova na adaptaciji trotoara saobraćaj se obavlja jednom trakom naizmjenično.



Privremeno se do 30. aprila odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova na magistralnom putu dionica Lepetani – Tivat / kroz naseljeno mjesto Tivat Donja Lastva i Lepetane /



Do 12. maja promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na dionici magistralnog puta M-5 dionica Berane-Rožaje i na regionalnim putevima R-2 Berane-Andrijevica-Plav-Gusinje -Grnčar, R-5 Rožaje -Kula -Stupica i R-6 Most Zeleni-Vuča u vremenskom terminu od 07.00-19.00 zbog izvođenja asfalterskih radova.



Do 30. aprila dolazi do promjene režima saobraćaja preusmjerenjem sa dvije saobraćajne trake na jednu lijevu u intervalu od 07.00 do 18.00 sati na magistralnom putu M-3 Danilovgrad-Podgorica, lokalitet kružni tok Komanski most.



Zbog izvođenja radova na izgradnji Bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2 dionica Podgorica –Bioče (od ukrštanja sa Mosorskom ulicom do kružnog toka –skretanje za autoput) saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.



Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta .



U Budvi zbog rekonstrukcije ulica 22. Novembar i Mediteranske ulice na snazi je obustava saobraćaja. Predviđeno je da radovi traju 160 dana.



Zbog snimanja dugometražnog igranog filma Vidra na magistralnim i regionalnim putevima može dolaziti do kraćih obustava ne dužih od 15 minuta do 16. maja.



Na autoputu se saobraća bez izmjena u režimu saobraćaja.



U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 14 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba zadobile teže,&nbsp; sedam lakše povrede.



Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i najmanje jednog besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.



Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 063239987.

Kolovozi mjestimično mokri i klizavi

Ovu inicijativu Odboru je predložila poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković-Kuč, a među članovima tog tijela iz reda parlamentarne većine samo nezavisni poslanik sa izborne liste Pokreta ,,Evropa sad“ Seid Hadžić nije glasao protiv njenog prijedloga.



To što njena inicijativa nije podržana, za Vuković-Kuč predstavlja odnos vladajuće većine prema rezoluciji o genocidu u Srebrenici.



&#8221; Onaj nemušti odnos prema vrijednostima na kojima se zasniva država Crna Gora, kao i njen evroatlantski put, kojim je premijer Milojko Spajić pokazao svoje nepolitičko biće, nespremno da donese ma kakvu odluku koja ima za cilj progres Crne Gore i rast njene međunarodne reputacije, velika je opasnost za crnogorsko društvo i njen budući politički put&#8221;, upozorila je ona u izjavi za Pobjedu.



Glasanje pred Odborom je okarakterisala kao „skandalozno“ i istakla da to predstavlja direktan udar na sve što je nezavisna Crna Gora stvorila kao svoj kapital.



&#8221; Stav prema genocidu u Srebrenici je pitanje čovječnosti i jadna je politika koja time trguje i koja ovim pitanjem može biti ucijenjena&#8221;, poručila je Vuković-Kuč.



<h2>NAJAVA SLIČNIH STRAHOTA</h2>



To što su članovi Odbora za međunarodne odnose odbili da se izjasne po pitanju rezolucije o Srebrenici za izvršnu direktorku Akcije za ljudska prava Teu Gorjanc-Prelević je razočaravajuće i zabrinjavajuće.



&#8221; Tačno je da Vlada vodi domaću i spoljnu politiku, ali i Skupština ima nadležnost da donosi preporuke i u ovom kontekstu mislim da je Odbor za međunarodne odnose mogao usvojiti preporuku da Crna Gora bude kosponzor rezolucije UN o genocidu u Srebrenici. To što je Odbor odbio priliku da o tome govori je prilično razočaravajuće. Naravno, današnji dan je obilježila sasvim razočaravajuća odluka Vlade da to pitanje ne stavi na dnevni red iako se već narednog četvrtka o rezoluciji glasa u Generalnoj skupštini UN. Skretanje Vlade sa državnog kursa koji su utvrdila dva skupštinska akta o osudi genocida u Srebrenici je veoma zabrinjavajuće&#8221;, rekla je ona Pobjedi.



Gorjanc-Prelević upozorava i kako negiranje genocida može samo da znači najavu sličnih strahota ubuduće.



&#8221; I dalje se nadamo da će Vlada uvidjeti značaj kosponzorstva za međunarodnu reputaciju države i da će naći način da u narednim danima tu rezoluciju sponzoriše zajedno sa Slovenijom, Hrvatskom, BiH, Sjevernom Makedonijom i drugima&#8221;, navela je ona.



Odbijanje predstavnika partija vlasti da u dnevni red Odbora za međunarodne odnose i iseljenike uvrste rezoluciju o Srebrenici poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević vidi kao jasan znak da se aktuelna parlamentarna većina rukovodi zvaničnim stavovima koalicije „Za budućnost Crne Gore“.



Podsjećajući na izjavu koju je dan ranije medijima dao premijer Spajić i u kojoj je, u svom maniru, kazao da ga to pitanje ne zanima, Zirojević kaže da ga uopšte ne iznenađuje to što su kolege iz parlamentarne većine glasale protiv inicijative.



&#8221; Više me iznenađuje taj jedan koji nije ispoštovao njihov stav&#8221;, rekao je Zirojević Pobjedi.



Dodao je i da opozicija po ovom pitanju radi sve što je u njihovoj moći.



&#8221; Nećemo imati sjednicu Skupštine na kojoj bismo mogli to problematizovati. Sjednica Odbora je bila pravo mjesto za to, ali smo čuli kakav je stav. Mislim da je javnosti jasno na koji način parlamentarna većina obesmišljava kontrolnu ulogu i bilo koju inicijativu koju opozicija uputi u skladu sa poslovnikom&#8221;, ocijenio je Zirojević i dodao kako se plaši da im je u tom pogledu manevarski prostor prilično sužen.



<h2>KAD MANDIĆ BIRA NOTE</h2>



On ne očekuje da će u parlamentarnoj većini doći do promjene stava. Smatra i da Crna Gora, sa aktuelnom Vladom i parlamentarnom većinom, neće biti kosponzor rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici. Time će, poručuje Zirojević, na međunarodni ugled naše zemlje biti bačena „ozbiljna ljaga“.



&#8221; Jer smo uvijek imali vrlo jasan stav o ovom i o brojnim drugim pitanjima, koji je, nažalost, danas doveden u pitanje&#8221;, kaže Zirojević.



On je podsjetio i na nedavno glasanje o prijemu Kosova u Savjet Evrope kada su se tri poslanika iz Crne Gore o tom pitanju različito izjasnila i naveo da je ono što se juče dogodilo pred Odborom za međunarodne odnose „samo nastavak te i takve politike“.



Kaže i kako, sve dok su konstituenti ZBCG u parlamentarnoj većini, on nema nikakvu nadu da će se naša država vratiti na pravi put.



&#8221; To kažem jer mi se čini da je PES prilično prilagodljiv. Da imaju neku drugu parlamentarnu većinu, igrali bi kako ta parlamentarna većina svira. S obzirom na to da njima note bira Andrija Mandić, onda su i stavovi Vlade i muzika koju slušamo, nažalost, ovakvi kakvi su&#8221;, poručio je Zirojević.



Predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora Miodrag Vlahović osvrnuo se na činjenicu da rezolucija UN o genocidu u Srebrenici nije uvrštena ni u dnevni red jučerašnjeg zasijedanja Vlade, navodeći da je to nedopustivo.



Vlahović je na platformi Iks pitao ministra vanjskih poslova Filipa Ivanovića i premijera Spajića „Ima li koga u Vladi da traži izjašnjavanje o kosponzorstvu Rezolucije UN“.



&#8221; Ili bar o stavu Crne Gore o toj rezoluciji? Jeste li vi svjesni što radite?&#8221;, pitao ih je on. 



<h2>Gradonačelnica Sarajeva pozvala&nbsp;49 gradova da podrže rezoluciju&nbsp;</h2>



Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić pozvala je 49 prijateljskih i pobratimskih gradova da podrže rezoluciju Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici.



&#8221; Uvaženim kolegama gradonačelnicima, svima nama koji bezrezervno tragamo za istinom, pravdom i mirom, ovo je moralna, ljudska i profesionalna odgovornost. Solidarnost naših prijatelja širom regije, Evrope i svijeta, bila je svjetionik nade u najmračnijim trenucima u istoriji Sarajeva. Potrebna nam je ponovo! Rezolucija o genocidu u Srebrenici svjedoči našoj zajedničkoj predanosti istini, pravdi i sjećanju. O ovoj će se rezoluciji raspravljati na sljedećoj Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda u maju mjesecu. Kao ponosna Sarajka, Bosanka, gradonačelnica glavnog grada Bosne i Hercegovine, pozivam vas da podržite rezoluciju. Zajedno možemo osigurati da se glasovi žrtava čuju i da pravda ponovo pobijedi zlo&#8221;, navela je Karić u pozivu.



Reagujući na njen apel, odbornici DPS-a i SD-a u podgoričkom parlamentu Vladan Arsović i Miloš Mašković pozvali su upravu Glavnog grada i gradonačelnicu Oliveru Injac da potvrdno odgovori na inicijativu grada pobratima Sarajeva i da zajedno podrže rezoluciju o genocidu u Srebrenici.



&#8221; Nadamo se da se neće voditi primjerom premijera Milojka Spajića koji nije imao konkretan odgovor na ovo pitanje&#8221;, napisao je Arsović na platformi Iks.



Mašković je, sa druge strane, ocijenio da bi podrškom toj inicijativi gradonačelnica, ali i predsjednika Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović pokazale da su svjesne važnosti solidarnosti i zajedničkog djelovanja u promovisanju istine, pravde i mira.



&#8221; Razumijemo moralnu, ljudsku i profesionalnu odgovornost koju ovaj poziv nosi, zbog čega snažno podržavamo inicijativu gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, da se pridružimo i podržimo rezoluciju UN-a o genocidu u Srebrenici. Ovo je prilika da kao pobratimski gradovi stanemo rame uz rame u sjećanju na žrtve i u borbi protiv zaborava, čime potvrđujemo našu predanost zajedničkim vrijednostima i pravdi. Očekujemo da će naša podrška biti još jedan korak naprijed ka izgradnji trajnog mira i boljeg svijeta za sve nas &#8220;, poručio je Mašković.

Jadna je politika koja trguje stavom o genocidu

CRNA GORA &#8211; sjever



Na sjeveru Crne Gore,&nbsp;promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima, uz povremeno slabu kišu. Vjetar jugozapadni, uglavnom slab, samo na planinama umjeren. Temperatura do 16 stepeni.



CRNA GORA &#8211; jug



Na jugu,&nbsp;umjereno oblačno s dužim sunčanim periodima, ali i dalje s uslovima za kratkotrajnu kišu. Temperatura do 20 stepeni.



More&nbsp;malo talasasto. Vjetar slab, južni. Temperatura mora 17 stepeni.



CRNA GORA tri dana &#8211; sjever



Narednih dana na sjeveru,&nbsp;za vikend pretežno sunčano, samo još u subotu više oblaka. Oba dana ujutru može biti magle ili niske oblačnosti. Temperatura u porastu, do 22 stepena.



CRNA GORA tri dana &#8211; jug&nbsp;



Na jugu,&nbsp;i u subotu i u nedjelju pretežno sunčano i prijatno toplo. Temperatura u naglom porastu, u nedjelju do 27 stepeni.



EVROPA



Nastavlja se promjenljivo vrijeme u Evropi, sa čestom kišom i pljuskovima, a snijegom u oblasti Alpa i uz obale Botničkog zaliva. Više sunca biće u centralnoj Evropi i na jugu Balkana. Najtoplije na jugozapadu Rusije, uz sjeverne obale Crnog mora, ponegdje i preko 30 stepeni. Najhladnije u kontinentalnoj Skandinaviji, oko nule u najtoplijem dijelu dana.



BALKAN



Na Balkanu još danas promjenljivo, ponegdje s uslovima za prolaznu kišu ili pljusak, uglavnom na zapadu. Na krajnjem istoku i jugu poluostrva sunčano i prijatno toplo. Najviše temperature u Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj, između 20 i 25 stepeni.

Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima

4395fd84d504797ccdb264a5bfa4bd82

Međutim, cijeneći činjenicu da postoji realna mogućnost da, ukoliko se nađu na slobodi, mogu u slučaju povratka na svoje radno mjesto do donošenja odluke poslodavca o njihovoj suspenziji, ponoviti radnje za koje su osnovano sumnjivi da su izvršili u smislu krivičnog djela primanje mita, to je istima izrečena mjera nadzora zabrane napuštanja stana, saopšteno je iz Osnovnog suda u Podgorici.



&#8220;Sudija za istragu Osnovnog suda u Podgorici je izrekla mjeru nadzora zabrane napuštanja stana u odnosu na šest policijskih službenika koji su bili radno angažovani na graničnom prelazu Božaj, zbog osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo primanje mita i to na način što su od stranih državljana prilikom sprovođena službene radnje vršenja granične kontrole, primali određene novčane iznose kako bi izvršili radnju koja je inače iz oblasti njihove nadležnosti, kao što je kontrola i unos podataka u elektronske evidencije. Takođe se jednom od osumnjičenih stavlja na teret da je primio mito kako ne bi izvršio službenu radnju koja je iz oblasti njegove nadležnosti. Navedena mjera je izrečena zbog opasnosti da osumnjičeni mogu ometati vođenje krivičnog postupka ukoliko se nađu na slobodi, budući da isti nijesu suspendovani sa svojih radnih mjesta&#8221; , navodi se u saopštenju.



U saopštenju se pojašnjava da je odbijen predlog za određivanje pritvora Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, budući da se ista svrha može ostvariti navedenom mjerom nadzora, zabrana napuštanja stana, pri čemu je posebno cijenjena činjenica da osumnjičeni ranije nijesu osuđivani, pa opasnost od ponavljanja djela stoji u mjeri koja nije dovoljna za određivanje pritvora.