ŠTA MONSTAT ZAISTA MJERI: Ljekovi nijesu poskupjeli 15 odsto, jer je to nemoguće zbog propisa

ŠTA MONSTAT ZAISTA MJERI: Ljekovi nijesu poskupjeli 15 odsto, jer je to nemoguće zbog propisa

S Rastoder

13/10/2025

09:51

Najnovije saopštenje MONSTAT-a o inflaciji podiglo je pažnju tvrdnjom da su „farmaceutski proizvodi“ u odnosu na prošlu godinu skuplji oko 15 odsto. Međutim, ta stopa ne odnosi se isključivo na ljekove na recept, već na širu potkategoriju u okviru standardne klasifikacije potrošnje (ECOICOP) koja obuhvata različite vrste farmaceutskih i srodnih proizvoda. To praktično znači da rast može dominantno dolaziti iz segmenta nereceptnih preparata (suplementi, biljni i drugi proizvodi), dok su cijene ljekova na recept u najvećoj mjeri administrativno regulisane.

Metodološki okvir MONSTAT-a

MONSTAT u odgovorima za „Standard“ naglašava metodološki okvir.

„Indeks potrošačkih cijena (CPI) u Crnoj Gori obračunava se u skladu sa međunarodnom metodologijom Eurostata, zasnovanom na preporukama ESS, MMF-a i UN-a“, kažu iz MONSTAT-a za Standard

Taj okvir je važan jer jasno određuje šta se mjeri i kako se grupiše.

„Za obračun CPI koristi se međunarodno standardizovana klasifikacija lične potrošnje prema namjeni – ECOICOP“, pojašnjavaju iz  MONSTAT-a.

U toj klasifikaciji zdravstveni izdaci su posebna cjelina (grupa 06):

„Prema ECOICOP klasifikaciji, grupa 6 – Zdravstvo obuhvata 6.1 Medicinske proizvode, uređaje i opremu, 6.2 Vanbolničke usluge pacijentima“, kažu iz MONSTAT- a.

Unutar 6.1 nalaze se potkategorije 6.1.1 (farmaceutski proizvodi), 6.1.2 (ostali medicinski proizvodi) i 6.1.3 (terapeutski uređaji i oprema). Time „farmaceutski proizvodi“ u CPI nisu sinonim za ljekove na recept, već širi skup proizvoda koje domaćinstva kupuju na tržištu, u koji ulazi i veliki dio nereceptnih preparata. Istovremeno, proizvodi za ličnu njegu i kozmetiku metodološki pripadaju grupi lične njege, ne zdravstvu, pa rast u „farmaceutskim proizvodima“ prije treba tražiti u dinamici cijena nereceptnih preparata i dijela medicinskih proizvoda, a ne u strogo regulisanim cijenama ljekova.

MONSTAT naglašava da se izbor reprezentativnih proizvoda i pondera zasniva na stvarnim navikama potrošnje.

„Odabir proizvoda i usluga temelji se na rezultatima Ankete o potrošnji domaćinstava, koja je glavni izvor podataka za ponderacionu strukturu CPI-a“, saopštio je MONSTAT.

Drugim riječima, ako su domaćinstva prethodnih godina povećala udio kupovine nereceptnih preparata (vitamini, minerali, biljni proizvodi i sl.), taj segment dobija veću težinu u obračunu cijena.

Cijene administrativno ograničene

MONSTAT takođe navodi koliko je široka korpa.

„Lista uključuje 590 najznačajnijih proizvoda i usluga lične potrošnje i redovno se revidira kako bi bila reprezentativna“, objašnjavaju oni.

Ovo objašnjava kako se rast cijena u jednom dijelu „farmaceutskih proizvoda“ može snažno preliti na ukupnu stopu za cijelu potkategoriju, iako cijene ljekova na recept ostaju ograničene propisima.

MONSTAT ističe da se cijene u zdravstvu prikupljaju tamo gdje građani zaista kupuju usluge i robu.

„Cijene farmaceutskih proizvoda i medicinskih usluga prikupljaju se u privatnim i državnim apotekama, kao i u privatnim medicinskim ustanovama (ambulantama)“, objašnjavaju  iz  MONSTAT-a

To znači da indeksi odražavaju realne, tržišne cijene koje krajnji potrošači plaćaju u apotekama i gdje su nereceptni proizvodi cjenovno fleksibilniji (često sa većim oscilacijama i maržama) od ljekova na recept, čije su maksimalne cijene regulisane.

Dakle, na kraju – cijene ljekova u Crnoj Gori administrativno ograničene. Maksimalne cijene se formiraju po pravilima međunarodnog poređenja i referenciranja na odabrane zemlje, uz precizne kriterijume iz podzakonskih akata. Postupak i referentne zemlje su javno propisani kroz CInMED i relevantne uredbe. To znači da prostor za skok cijena receptnih ljekova od 15 odsto u kratkom periodu praktično ne postoji bez izmjene propisa.

Izvor (naslovna fotografija):ilustracija

Ostavite komentar

Komentari (0)

X